Nisu gubili vrijeme poljoprivrednici jugozapadne Hercegovine, prve dane bez kiše u veljači, iskoristili su za sadnju tzv. mladog krumpira.
Osunčana kraška poljca, doci i vrtače od Trebižata i Zvirovića u čapljinskoj, pa do Vojnića i Dola u ljubuškoj općini već je zauzeo krumpir. Usporedo sa sadnjom Udruga poljodjelaca Županije Z-H nastavila je bitku za osiguranje plasmana u EU. Govoreći o tim aktivnostima Dubravko Vukojević predsjednik kaže:
„Imali smo seminar pred dolazak FVO komisije koja stiže 24-og ožujka, zbog monitoringa od kojeg će ovisiti izvoz krumpira iz BiH u Europsku uniju. Govorilo se o tome što nas čeka i što treba uraditi do dolaska komisije Ureda za hranu i veterinarstvo“, kaže Vukojević koji na upit – jesu li mogli nešto naučiti iz nedavnog monitoringa na mlijeko, ističe:
„Nije to ni slično. Animalna proizvodnja je puno kompleksnija. Uz to u EU ima viška mlijeka, pa su oni možda tu i rigorozniji nego za krumpir. Mi se nadamo da će biti jedan – jedan, njih su odbili, možda će nas pustiti.
Skupu u Ljubuškom su prisustvovali predstavnici Uprave za zaštitu bilja BiH i Federacije, zatim Federalnog ministarstva poljoprivrede, glavni poljoprivredni inspektori, te Olga Lavrentijeva stručnjakinja iz Estonije koja pruža tehničku pomoć i informacije uoči dolaska komisije FVO. Kao i u cijelom projektu kojeg guraju uz pomoć nekolicine stručnjaka, seljaci su se i ovoga puta pokazali praktičnim. Uspjeli su sudionike skupa odvesti na teren:
„Ja sam im kazao – džaba mi pričamo, hajmo na teren. Mislim da nam je to jak adut. To nema nigdje u Europi, usitnjene parcele, sadi se ručno, čista ekologija. Kad su vidjeli kako se radi na terenu i naši stručnjaci su bili zatečeni, dok se gospođa Lavrentijeva pohvalno izrazila o zdravstvenom stanju krumpira. E sad, ako su naši laboratoriji uradili kako treba, a kažu da jesu, ja ne vidim razloga da ne budemo na listi. Imamo proizvod kojeg Europa u danom trenutku nema. Mogu oni mladi krumpir uvoziti s Cipra, iz Egipta ili Ljubuškog. Bolje iz Ljubuškog malo im je bliže“, smatra predsjednik Vukojević, koji cijeni da bi u svemu mogla odlučiti dobra volja.
Treba biti iskren, uz „ludu sreću“ dosta toga još treba uraditi pa da polovicom svibnja mladi krumpir iz BiH krene u EU. Uz to valja reći da je izvoz mladi krumpira pitanje svih pitanja za poljodjelstvo juga Hercegovine. Bez izvoza u EU nakon gubitka hrvatskog tržišta, nema ni prodaje što bi značilo pravu katastrofu u toj proizvodnji koja bi se prenijela na cijeli agrar, a zatim neizravno i na druge gospodarske grane. Kad se to ima u vidu onda i nije čudo što je sadnja počela u znaku iščekivanja. Krenulo se grlom u jagode.
„Zadnjih godina u poljoprivredi je sve grlom u jagode. Od kada se bavim poljoprivredom, a to je skoro od kada sam se rodio u poljoprivredi je uvijek tako. Radiš, nemaš plana nego je intrada, što narod kaže – što intra, intra, pogotovu ove godine. Nema poleta krenulo se nekako na silu, beli je prošla godina za krumpir bila dobra jedna od najboljih ikada, ali se narod iscrpio. Došlo je dotle da stariji ljudi govore – biž’te odavle ko more. Nadam se da da bi ova priča s krumpirima i EU mogla dobro završiti, a onda nema razloga za ‘bižat’ nego bi se za par godina proizvodnja mogla povećati za tristo posto“, zaključuje Vukojević.
{jlex}picasa:106682547432003943589/Krumpir_vukojevic{/jlex}
