EP HZHB: Demanti na pisanje Večernjeg lista BiH

EP HZHB: Demanti na pisanje Večernjeg lista BiH

Općinama na čijem se području nalaze hidroakumulacijski objekti u 2013. godini JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je sukladno izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenoga korištenjem hidroakumulacijskih objekata U 2013. godinI, uplatila financijska sredstva u iznosu od 24.086144,62 KM.

 

 

Iako je potpuno izgubilo smisao pisanje Večernjakove sveznajuće novinarske perjanice Z. Krešića, posebice što demantije navedeni list uopće ne objavljuje ili samo djelomično to učini, zbog važnosti teme za sve naše kupce, općine, županije i ukupnu javnost ponovno ćemo se osvrnuti na najnoviji uradak odnosno pokušaj blaćenje ovoga poduzeća.
Najprije, plaćanje naknada o kojima novinar piše, već je regulirano Federalnim zakonom o vodama i Zakonom o izdvajanju dijela prihoda ostvarenim korištenjem hidroakumulacija, iako po našem mišljenju imaju ozbiljnih manjkavosti i neusklađenosti na koje smo više puta upozoravali.Jasno je definirano čije su koje nadležnosti, tako da sporni zakon o vodama koji je donijela HNŽ nije mogla donijeti županija, zato ga i osporavamo. Treba naglasiti da naknada za hidroakumulacije koja se plaća općinama (za 2013. godinu uplaćeno je 24.086144,62 KM, a u prilogu možete vidjeti detaljan pregled uplata za prošlu godinu po općinama) nije i jedina naknada koju ovo poduzeće plaća jer se za opću vodnu naknadu sredstva uplaćuju u županijske proračune kao i doprinos za vodu – vodoprivredna naknada također županijama. Tako je po osnovi za opću vodnu naknadu županijama u razdoblju 2009. – 2013. godine uplaćeno 942.875,39 KM, a po osnovi je posebne vodne naknade (vodoprivredna naknada) u istom razdoblju uplaćeno gotovo 10 milijuna maraka (točnije 9.443.218,49 KM), od čega je najviše sredstava, 7.299.793,85 KM uplaćeno HNŽ-u.Nismo protiv ni općina ni županija, no sad je stanje takvo kakvo jeste i dok se eventualno ne promijeni federalni zakon ili dok sud ne presudi drukčije, ovo će poduzeće kao i dosada izmirivati sve svoje obveze prema važećoj zakonskoj legislativi.Dakle, svakoj iole upućenoj i dobronamjernoj osobi jasno je kako se ovdje ne radi o bahatosti, a posebice tragikomičnoj konstataciji o „pljačkaškom pohodu“ kako Večernjakov bh. ekspert naglašava, nego o zakonitom postupanju i zaštiti interesa ovoga poduzeća, a time i naših kupaca.I kao mnogo puta dosada, autora teksta pozivamo da se slobodno informira na adresi Elektroprivrede HZHB o bilo kojoj temi koja ga zanima, a ne da sve informacije i motive za bjesomučno blaćenje ovoga poduzeća već dvije godine crpi isključivo s računa za utrošenu električnu energiju.U nastavku donosimo detaljan zakonski okvir vezan za tu problematiku.Članak 1. Zakona o vodama HNŽ (Narodne novine HNŽ, broj: 6/13.) propisano je: „Ovim Zakonom uređuje se razvrstavanje površinskih voda, vodno dobro i vodni objekti, upravljanje vodama, korištenje voda, zaštita voda, uređenje i održavanje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, informacijski sustav voda, vodni akti, ograničenje prava vlasništva korisnika zemljišta, organizacija upravljanja vodama, financiranje upravljanje vodama, nadzor nad provedbom zakona, kaznene odredbe i druga pitanja značajna za vode unutar teritorije Hercegovačko-neretvanske županije, a koja su Federalnim zakonom o vodama (Sl. novine F BiH, broj: 70/06.) stavljena u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ“. Zakon o vodama Federacije BiH, koji je donesen 2006. godine (Sl. novine F BiH, broj: 70/06.), člankom 5. razvrstao je vode prema značaju koji imaju za upravljanje vodama, u vode I. kategorije i vode II. kategorije. Vode I. kategorije na Vodnome području Save su: vodotoci rijeke Vrbasa i Plive i umjetne akumulacije Jajce I i Jajce II.Vode I. kategorije na Vodnome području Jadranskog mora su: vodotoci rijeke Rame, Neretve, Trebišnjice, Matice (Vrljike), Lištice, te umjetne akumulacije Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Buško blato kao i prirodna jezera i močvara Hutovo blato. Sve preostale vode su vode II. kategorije i u nadležnosti su županije.Nadalje, članak 9. Zakona o vodama Federacije BiH dalje jasno definira: „da je Javno vodno dobro (nabrojane vode i akumulacije), što su do dana stupanja na snagu ovoga zakona bile upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo grada ili općine, odnosno što su na temelju zakona postale državno vlasništvo, da je to dobro od općeg interesa i da su u vlasništvu Federacije sve površinske vode I. kategorije u smislu ovoga zakona, a da su u vlasništvu grada i općina sve površinske vode II. kategorije u smislu ovoga zakona, ako to nije drukčije uređeno posebnim kantonalnim propisom. Ovlasti upravljanja javnim vodnim dobrom za vode I. kategorije vrše tijela vlasti Federacije, a za vode II. kategorije ovlasti upravljanja vrše tijela vlasti županija“.Odredbama članka 222. Zakona o vodama F BiH definirano je da su županije dužne odredbe županijskoga zakona o vodama uskladiti sa odredbama federalnoga zakona o vodama, te da se županijskim zakonom reguliraju pitanja organizacije i načina obavljanja poslova koji su federalnim zakonom stavljeni u nadležnost županija.Iz tih zakonskih definicija je jasno da ovo Društvo ne koristi vode koje su u nadležnosti županije, te da je županija, po zakonu koji je sama donijela, u članku 1. Zakona o vodama HNŽ-a propisala da je nadležna da regulira vode II. kategorije (koje su joj Federalnim zakonom o vodama stavljene u nadležnost) kao i to da se upravljanja vodama u HNŽ-u financira (naknada koju županijski zakon o vodama propisuje) iz voda koje su nadležnosti županije. Tako je Županija sama sebi propisala.Kada bi ovo Javno poduzeće prihvatilo plaćanje naknade iz Zakona o vodama HNŽ-a, to bi izravno utjecalo na određivanje cijena električne energije koju utvrđuje Regulatorna agencije za električnu energiju Federacije BiH, pa bi plaćanje naknade iz Zakona o vodama HNŽ/HNK dovelo do pokretanja novog tarifnog postupka i povećanja cijene električne energije koju bi plaćali svi potrošači na području djelovanja ovog Poduzeća, a ne samo potrošači s područja HNŽ/HNK, što je svakako nepravedno, neutemeljeno i nezakonito, jer bi ova županija/kanton de facto uvela naknadu i građanima drugih županija/kantona.Skrećemo pozornost javnosti i na pitanje zašto je Županija dopustila da se bez njezine suglasnosti iz zajedničke nadležnosti Županije i Federacije, reguliraju i pitanja korištenja prirodnih resursa na području Županije. Naime, člankom III/2, točka (i) Ustava Federacije, federalna vlast i županije su nadležne zajednički regulirati korištenje prirodnih resursa, pa tako i voda. Što je to da sada Županija poduzela u svezi donesenog Zakona o vodama Federacije BiH, je li se prešutno suglasila sa tim da Federacija kroz Federalni zakon o vodama regulira to pitanje ili je možda preko svih predstavnika u Domu naroda F BiH glasovala za taj zakon? Koliko je nama poznato, do sada HNŽ nije ništa poduzela da ospori zakon o vodama Federacije, a mogla je, čak što više bila je i dužna da to učini ukoliko nije dala svoju suglasnost na Federalni zakon o vodama. Neka javnosti predstave sve činjenice i razloge zašto su šutjeli od 2006. godine do danas, a znali su i morali su znati da je Federacija, sa njihovom suglasnošću ili bez nje, regulirala vode koji su prirodni resurs koji je u podijeljenoj nadležnosti. Zašto recimo nadležna županijska tijela od tada do danas, a bila su dužna, pokrenula ocjenu ustavnosti Federalnog zakona o vodama ako je donesen bez suglasnosti Županije.

Inače, od 30. srpnja 2009. godine kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenoga korištenjem hidroakumulacijskih objekata, pa do 31.12. 2013. godine, ovo poduzeće u općinske proračune uplatilo je oko 88 milijuna KM.

PREGLED UPLAĆENIH NAKNADA OPĆINAMA ZA HIDROAKUMULACIJU (u KM )

u 2013. godini

r.br.

Pogon

Općina/grad

Ukupno (KM)

 

HE Rama

Rama

7.077.001,60

 

CHE Čapljina

Čapljina

3.735.923,09

 

CHE Čapljina

Neum

2.046.808,13

 

CHE Čapljina

Ravno

1.949.850,30

 

HE Peć Mlini Grude

Grude

930.494,40

 

HE Mostar i

HE Mostarsko blato

Mostar

3.778.616,69

 

HE Mostarsko blato

Široki Brijeg

901.879,41

 

Sliv Vrbas (HE Jajce I i II)

Jajce

3.665.571,00

     

SVEUKUPNO:24.086.144,62

Podsjećamo da su općine dužne od prikupljenih sredstava u iznosu od minimalno 50% tih naknada investirati u infrastrukturne projekte područja koja su oštećena hidroakumulacijom, na temelju zaključka Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (DN broj 02-02-874/09 od 30. srpnja 2009. godine) donesenom prigodom usvajanja izmjena i dopuna navedenoga Zakona.