Ljubušku općinu čine trideset pet naselja . To su imenom slijedeća naselja: Ljubuški, Radišići, Vitina, Klobuk ,Humac, Grab ,Veljaci, Studenci, Vašarovići ,Crveni Grm, Prolog ,Proboj, Šipovača, Hardomilje, Pregrađe, Vojnići, Otok, Lisice, Lipno,Grljevići, Mostarska, Vrata, Hrašljani, Grabovnik ,Miletina,Cerno, Dole, Gradska, Teskera, Stubica, Zvirići, Orahovlje, Crnopod, Greda, Kašče, Bijača.
Svako naselje u svom kršu ima davno napuštene zaseoke. Načeta zubom vremena, skrivena u danas već bujnoj vegetaciji hercegovačkog ljekovitog bilja, makije i hrastovih šuma, sela i zaseoci oslikavaju predivni ambijent, koji već dugi niz godina nije narušen suvremenom izgradnjom te prikazuju autentičnost tradicionalnog načina gradnje.
Ova mala mjesta , mediteranskog ugođaja, svojom jednostavnom ljepotom i tišinom zovu u obilazak.
Problem je što svaka nova godina ostavi razarajući trag na istima. Propadaju krovovi, zidovi, stare čatrnje, gumna a sa njima i sjećanja na živote ljudi koji su zidali sela i generacijama živjeli u njima. Ostaju samo zidine.
Cilj nam je sva sela i zaseoke obići i iste zabilježiti kako fotografski tako i tekstualno i kartografski i na osnovu utvrđenog sačiniti studiju u kojoj ćemo prikazati:
Prostorna strukturu sela
Svako selo i zaseok se sastoji od jedne ili više grupacija objekata. Osnovni element je stambena jedinica odnosno kuća. U prostoru se pojavljuje kao samostojeća ili kao dio grupacije koji definira određeni prostor.
Arhektura hercegovačke kuće i pomoćnih objekata
Društveni, kulturno povijesni, prirodni i klimatski uvjeti bitno su utjecali na hercegovačku kuću. Njena arhitektura se odlikuje izrazitom jednostavnošću, skladnim proporcijama, jednostavnim oblikovnim elementima.
Prikazom interijera i exterijera objekata prikazati:
– konstrukciju i materijale koji su se koristili za gradnju,
– krovove, otvore (vrata i prozori), fasade,
– dvorišta, ogradne zidove (suhozidi), čatrnje, letve, gumna, ulice…
Način gradnje
Kada bi se u selu ili zaseoku započela gradnja nove kuće svi stanovnici sela i zaseoka bi se uključili u proces građenja i dali svoj doprinos prema svojim mogućnostima. (tesarske, zidarske i druge zanatske radove)
Zaseoci su prepoznatljivi po tome što se u njima pojavljuju zbijene kompaktnije grupacije kuća građene jedna uz drugu, sa zajedničkim zidovima. Svaki niz pripada po pravilu jednom bratstvu. Takvom gradnjom se štitilo obradivo zemljište i šume. Bratstvo se može promatrati i kao oblik društvene zajednice. Takav vid zajednice je svojim članovima osiguravao opstanak u nesigurnim vremenima i oskudici. Članovi su se strogo pridržavali svojih nepisanih zakona, običaja i navika te se na takav način uspijevali održati bez utjecaja izvana. Takav način života se odrazio i na arhitekturu hercegovačkog sela koja je stroga i jednostavna. Ako i postoje dekorativni elementi na fasadama oni su bili prvenstveno funkcionalni i koristili su se u svakodnevnim poslovima.
Sve što je u hercegovačkom selu gradila ljudska ruka bilo je prilagođeno radu bez kojeg nije bilo opstanka.
{jlex}picasa:106682547432003943589/24Travnja2014{/jlex}
