Božićno vrijeme posljednjih godina veže se ponajviše za potrošačku histeriju koja vlada trgovačkim centrima, velike izdatke za kućne proračune i generalna čišćenja domova.
Božićni kič mami ljude da ukrašavaju svoje borove i domove u što luksuznijim izdanjima i sve više potiskuje tradiciju i običaje. Neupitno je da za vrijeme adventa konzumerizam biva u svom najvećem zamahu, a zahvaljujući svemu tome ljudi sve više zaboravljaju one stvarne duhovne vrijednosti Božića.
Velike razlike
Često se od starijih ljudi može čuti da današnje slavljenje Božića nije ni slično onom slavljenju u prijašnja vremena. Upravo o tome razgovarali smo sa Stanom Majić iz Ljubuškog, koja će ove godine proslaviti 89. Božić u svom životu.
Ova izuzetno vitalna starica detaljno nam je ispričala kako se to Božić slavio u prijašnja vremena i što misli o ovim današnjim slavljenjima.
– U prijašnja vremena sve je bilo puno drukčije nego danas, pa tako i slavljenje Božića. Božiću se svatko veselio, danima prije se veselilo, molilo i iščekivalo dolazak malog Isusa, a danas pred Božić vlada samo opterećenje među ljudima, kaže Stana. Razlika je, kako kaže, ogromna i u samim običajima i radnjama pred Božić i na sam Božić.
– Božić iz svojih mladih dana nosim uvijek u srcu. Kao djeca Božić smo iščekivali danima i svim srcem smo se veselili. Uzbuđenje je najveće bivalo na sam Badnjak. U peći u domu bi se unosili badnjaci. Prvi badnjak unosio je najstariji član obitelji, u mojoj obitelji to je bio djed, zatim je poslije njega išao moj otac, a za ocem bi išao moj brat. Oni bi naložili badnjake dok je pokojna majka škropila dom, a mi djeca bismo sklopili ruke, stajali oko njih i svi skupa bismo molili. Poslije toga pravili bismo svijećnjake. Svijeće bismo lijepo ukrasili bršljanom, napiše se ‘sretan Božić’, stavi se nekada i naranča na drvo ili zdjelu, ovisno od čega se pravi svijećnjak. Možda se to danas čini neukusno, ali ti svijećnjaci bi ispali jako lijepi i zanimljivi. Bršljanom su se osim svijećnjaka ukrašavale i kuće dok u starija vremena nije bilo kićenja borova niti se sijala pšenica, ti običaji su nastupili tek kasnije. Koliko sam primijetila, u posljednje vrijeme ljudi ove običaje sve više izbacuju, malo je onih obitelji koje uopće više i unose badnjake u svoje domove, objasnila nam je Stana.
Nakon svega ovoga bi se veselilo i pjevalo božićne pjesme i na taj način iščekivalo rođenje Isusa.
Umjesto darova jabuke
Dotakla se i jela koja su se prije spremala za Božić. Kako kaže, i u prijašnja se vremena za Božić jako lijepo jelo i pilo.
– Sva djeca veselila su se Božiću jer su znala da će tada na obiteljskom stolu biti svačega. Večera se stavi na stol i uz svijeće se moli Boga. Prvo ide juha, ali, naravno, djeca juhu nikada nisu jela jer znaju da će taj dan biti još svačega na stolu. Nakon juhe dolaze japrak i kalja, zatim burek i pečena koka. Nije tada bilo sto vrsta kolača, da bi se zasladilo, pravila se patišpanja uz koju su odrasli pili rakiju, kaže Stana.
Ističe da za Božić prije nije bilo nikakvih velikih darivanja, samo bi se djeci davala po jedna jabuka.
– Tada bi se djeca više veselila toj jabuci nego današnja djeca ovim modernim poklonima. Moja obitelj bila je jako brojna, pokojni roditelji imali su nas čak dvanaestero djece, tako da je Božić odisao dječjom igrom i veseljem dok je ovaj današnji Božić zaista tužan i žalostan. Prije je bilo puno više veselja i svi su se iskreno veselili Božiću jer će se roditi mali Isus i donijeti nam mir i blagoslov. Nitko nije govorio da će nam Isus donijeti poklone, bitni su bili mir i blagoslov i tomu smo se veselili, ne poklonima. Ja u ova današnja vremena gotovo da Božić i ne prepoznajem, ovo je neka moda u kojoj se ljudi nadmeću tko je što kupio, koliko je tko napravio jela za Božić, dok je prije u svakoga bilo isto, svaka je kuća bila ista i nitko se ničim nije isticao. Meni je prije bilo jako lijepo, nije bilo ove mode, ljudi su se više družili i poštivali. Svi su bili jednaki i nije bilo nikakvih svađa. Općenito su ljudi prije bili veseli i zadovoljni. Puno se radilo, malo se imalo, ali su ljudi ipak bili sretni, kaže ova oštroumna starica.
Za kraj zaključuje da novija vremena ljudima donose puno više mogućnosti i izbora, ali opet s druge strane u tome nema zadovoljstva, isto tako je i s Božićem. Puno je više kiča i luksuza, ali manje je sreće.
