Sadašnja cijena hrane u BiH do svibnja iduće godine porast će za 50 posto. Zbog ovogodišnje ljetne suše, kada su temperature prelazile i 45 stupnjeva na suncu, najviše stradao kukuruz i da je on u ovom trenutku dvostruko skuplji od pšenice… Domaće proizvođače najviše ubija nekontrolirani uvoz robe koja je u EU kupljena praktično na otpadu.
Sadašnja cijena hrane u BiH do svibnja iduće godine porast će za 50 posto, upozorava Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara Republike Srpske.
On tvrdi da je tokom ovogodišnje ljetne suše, kada su temperature prelazile i 45 stupnjeva na suncu, najviše stradao kukuruz i da je on u ovom trenutku dvostruko skuplji od pšenice.
Ogromne štete
– Pšenica će u tom slučaju ići u stočnu hranu, rast će joj potražnja, a samim time i cijena. Namirnice kao što su meso, mlijeko i jaja sigurno će poskupjeti – govori Usorac.
Na milijunske gubitke velikih i malih poljoprivrednih proizvođača u našoj zemlji žali se Milenko Soče, potpredsjednik Seljačkog saveza FBiH i najveći poljoprivredni proizvođač u BiH.
– Proizvodnja je skoro pa prepolovljena, a štete u količinama su ogromne. Moje poduzeće u rodnim godinama posluje s dobitkom i do pet miljuna maraka, ali u 2011. on je bio umanjen za milijun maraka – objašnjava Soče.
On kaže da je količina uroda grožđa i breskve i za 60 posto manja nego prethodnih godina.
– Domaće proizvođače najviše ubija nekontrolirani uvoz robe koja je u EU kupljena praktično na otpadu, zbog čega su domaći proizvođači, na primjer, gajbu rajčice u sezoni morali prodavati za dvije marke, što je zaista poražavajuće – govori Soče.
Stočni proizvodi
Sead Jeleč iz Udruženja poljoprivrednika KS objašnjava da hljebna žita, u prvom redu pšenica, u odnosu na kukuruz nisu pretrpjela ovogodišnju ljetnu sušu, jer su ubrana dok je u zemljištu još bilo dovoljno vlage, ali da će zbog dvostruko više cijene kukuruza u odnosu na pšenicu, stočni proizvodi sigurno poskupjeti.
– Proizvođači mlijeka već sada ne mogu izdržati ovolike cijene koncentrata u kojima je glavna komponenta kukuruz, kojeg je između 30 i 50 posto manje nego u prethodnom periodu – tvrdi Jeleč.
On, međutim, upozorava da prodavači neće imati opravdanja za eventualno povećanje cijena kruha.
– Oni mogu tvrditi da je u međuvremenu poskupjela električna energija i da su viši drugi proizvodni troškovi, ali naša mlinsko-pekarska industrija u posljednja dva mjeseca je mogla nabaviti pšenicu po cijeni od 40 feninga, što je za oko 50 i 60 posto jeftinije nego ranije. Zbog toga su i postojeće cijene kruha visoke u odnosu na relativno povoljnu cijenu pšenice – ističe Jeleč.
