Prema proračunima, vjetroenergija koja dolazi do kopnenih masa, dakle, ona koja se može iskoristiti iznosi 1014 vata, a jedino je pitanje kako je iskoristiti. Iako Hrvati i sami imaju vlastitu akademiju znanosti i pridružene joj umjetnosti, hrvatski akademici uglavnom se bave daleko bitnijim, transcendentnim pitanjima koja mi obični smrtnici ne možemo ni pojmiti
Rezultati pokazuju da se samo korištenjem energije vjetra može dobiti 40 puta više električne energije nego je trenutno koristi čitav svijet. Uzmemo li u obzir i druge oblike energije, a ne samo električnu, vjetar i dalje daje pet puta više energije nego je čitav svijet trenutno u stanju proizvesti.
Prema proračunima autora, vjetroenergija koja dolazi do kopnenih masa, dakle, ona koja se može iskoristiti iznosi 1014 vata, a jedino je pitanje kako je iskoristiti.
Autori su za početak iz iskoristive kopnene mase izbacili područja koja su pod stalnim ledom (Antarktik i Grenland) kao i jako pošumljena područja poput amazonskih šuma gdje izgradnja vjetroelektrana nije moguća. Također su otpala i gusto naseljena područja, ali su u izračun dodana off-shora polja vjetroelektrana u priobalnim vodama koje ne smiju biti dublje od 200 metara i više od 90 kilometara udaljene od kopna.
Uzevši u obzir tipične distribucije vjetra u svijetu i njegove brzine, tipične mogućnosti vjetroelektrana i njihovo zauzeće prostora, dobili su distribuciju vjetroenergije na Zemlji. Među vjetroenergetski najperspektivnijim zemljama su na prvom mjestu Rusija sa čak 118 PWh energije dobivene iz vjetra, a slijede Australija (86 PWh), Kanada, SAD i Argentina.
Ipak, problemi s iskorištavanjem vjetroenergije su i dalje višestruki. Za početak, polja vjetroelektrana bi se morala graditi daleko od naseljenih mjesta, tako da bi distributivna mreža morala biti vrlo dugačka i s odgovarajućim gubicima u transportu. Također, za SAD je uočeno da je najveća potrošnja električne energije ljeti, što je doba godine kada najmanje pušu vjetrovi. Na koncu, gradnja velikog broja vjetroelektrana sigurno bi promijenila dinamiku u nižim slojevima atmosfere na način koji je još uvijek teško predvidjeti.
Usprkos tome, studija zaključuje da je opskrba Zemlje električnom energijom dobivenom iz vjetra moguća i ima golemih potencijala.
Uzevši u obzir tipične distribucije vjetra u svijetu i njegove brzine, tipične mogućnosti vjetroelektrana i njihovo zauzeće prostora, dobili su distribuciju vjetroenergije na Zemlji. Među vjetroenergetski najperspektivnijim zemljama su na prvom mjestu Rusija sa čak 118 PWh energije dobivene iz vjetra, a slijede Australija (86 PWh), Kanada, SAD i Argentina.
Ipak, problemi s iskorištavanjem vjetroenergije su i dalje višestruki. Za početak, polja vjetroelektrana bi se morala graditi daleko od naseljenih mjesta, tako da bi distributivna mreža morala biti vrlo dugačka i s odgovarajućim gubicima u transportu. Također, za SAD je uočeno da je najveća potrošnja električne energije ljeti, što je doba godine kada najmanje pušu vjetrovi. Na koncu, gradnja velikog broja vjetroelektrana sigurno bi promijenila dinamiku u nižim slojevima atmosfere na način koji je još uvijek teško predvidjeti.
Usprkos tome, studija zaključuje da je opskrba Zemlje električnom energijom dobivenom iz vjetra moguća i ima golemih potencijala.