Propast novina, rast internetskih portala – Pogledajte kakve medije ćemo pratiti u budućnosti
Osnovao ga je 1933. Thomas J.C. Martyn, bivši urednik vanjske politike Timea. Najveći skandal koji je potresao novine bio je sastanak Fareeda Zakariae s kabinetom Georgea W. Busha nakon kojeg su otvoreno podržavali rat u Iraku. 31.12.2012. izlazi posljednji tiskani broj
Kakva je situacija kod nas? Novinama je pala tiraža do neslućenih granica, smanjuju se plaće, a najradikalniji primjeri zatvaraju čitava postrojenja i gase izdanja. U svijetu je očit rast prodaje oglasnog prostora na internetu i sve veća sredstva tvrtki se troše na taj vid oglašavanja dok je u Hrvatskoj i dalje sve u povojima.
Hrvatske tvrtke desetljećima zaostaju u strategijama oglašavanja
Svjetski trendovi govore da prodaja oglasnog prostora u novinama pada, te je danas na 30% sveukupnog obujma tržišta (od toga 10% ide na časopise). Televizija je i dalje vodeća s 40% svih oglasa, radio je na 7%, a eksterijerno oglašavanje na 7%. Internet je već sada na 16% i u velikoj je ekspanziji, te bi po nekim predviđanjima trebao prestići novine do 2020.
Kod nas je tradicionalno dijametralno suprotna situacija, najviše zbog interesnih skupina, lobiranja-korupcije i uske suradnje vlasnika medijskih kuća s političarima koji su često najjači oglašivači. Kod nas po raznim ispitivanjima vodi televizija s 50% tržišta, zatim je tu novinsko oglašavanje s 30%, radijsko s 10%, a eksterijerno drži istih 7%. Laganom matematikom dolazimo do zaključka kako zakupu internetskog oglašavačkog prostora pristupa tek 3% (!?) tržišta što je nevjerojatna razlika u odnosu na svjetske trendove.
Budućnost medija – trenutna interakcija s čitateljima
Najpoznatiji svjetski analitičari tvrde kako će mediji u budućnosti biti u potpunosti ovisni o trenutnoj interakciji s čitateljima. Društvene mreže su odredile takav put, a novinarski sindikati (recimo onaj britanski) već strahuju kako će internet portali utjecati i na plaće i honorare novinara u tiskanim medijima. Danas je vidljivo da novinari u istim sektorima novinarskih i online izdanja dobivaju iste plaće, što je prvi uveo Financial Times još krajem devedesetih, a novinarski sindikati nastoje taj moment okretati u korist tiskovina (zbog tzv. ‘stare garde’ u odborima).
Gotovo je nevjerojatan podatak da veći broj ljudi u Hrvatskoj čita internet portale nego što gleda televiziju, a omjer svih reklama i prodaje je skoro 99-1 za televiziju. Složene studije o reklamama takve omjere ne podržavaju jer je reklama tek neznatno moćniji alat na malim ekranima. Digitalna televizija je također bitan smjer medija, kako putem TV prijamnika, tako i putem weba.
Najčitaniji mediji
Najčitaniji i najprofitabilniji svjetski ‘news’ portali su redom Yahoo News, CNN, MSNBC, Google News, New York Times, Huffington Post, Fox News, Washington Post, LA Times, Mail Online, Reuters, ABC News, USA Today, BBC News i Drudge Report.
Hrvatska u recesiji dijelom i zbog loše oglašavačke strategije gospodarstva
BBC, CNN, Fox i ostali medijski magnati odavno su prepoznali takav pravac pa su im internet izdanja iznimno čitana, a oglašavanje je strateški nešto drugačije nego kod ostalih portala (na naslovnicama izbjegavaju oglase, teže ka sponzoriranju rubrika i kategorija). Zanimljiv je i trend interaktivne internet televizije, za kojeg se smatra da bi do 2030. mogao također postati bitan dio medijske mašinerije.
Dakle, kao zaključak bi se moglo potvrditi da su novinska izdanja blizu nepovratnog odlaska u digitalni svijet, a internet portali imaju mogućnost preuzimanja njihove važnosti. Problem u Hrvatskoj je taj što oglašivači nisu na vrijeme prepoznali taj trend te su se padom tiraže novina u potpunosti prestali oglašavati, čime su uzrokovali propast tiskovina, stagnaciju internet trendova i pad vlastite prodaje. Možda je upravo taj sektor jedan od razloga zašto Hrvatska konstantno tone u recesiji.
Predviđanja stručnjaka za medije u budućnosti
Panel ‘budućnosti medija’ na forumu održanom na Sveučilištu New York ukazao je na zanimljive faktore. Mediji će prije svega morati biti konstantno dostupni putem mobitela ili sličnih gadgeta što znači da će morati biti mali i lako nosivi. Televizija će morati omogućiti stalni stream i download, radio program će u potpunosti prijeći na online frekvencije, a reklame će postati interaktivne uz visoku tehnologiju. Ekskluzivnost i brzina će prestići kvalitetu i sadržaj, brzina prijenosa podataka će postati ključna dok će oglašivači više nadzirati želje korisnika. Korisnička sučelja pak postaju moment pri većoj ugodi gledatelja, povezivanje svih vrsta uređaja (TV, radio, mobitel, računalo) postat će nužno, a vidjet ćemo i razvoj web 3.0 projekta.
