– Hrvatska i njezina zakonodavna i izvršna vlast ne bi smjele čekati idealno vrijeme gospodarskog razvitka zemlje u kojem bi se stvorili preduvjeti demografske obnove jer takvo idealno vrijeme nikad neće postojati. Nužno je da se u Hrvatskoj rađa barem 55.000 djece godišnje. Zato treba stimulirati povećanje stope nataliteta dajući naknadu za svako rođeno dijete od 5000 do 10.000 eura. Unatoč problemima s proračunom i teškoj gospodarskoj situaciji, kako bi se izbjegla depopulacija, izumiranje Hrvata, starenje i supstitucija stanovništva, mora se donijeti odluka o izdvajanju dijela sredstava iz proračuna za tu namjenu od 1,6 do 3,2 posto – iznijeli su teze Stjepan Šterc, prof. na geografskom odsjeku zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, te Monika Komušanac, koja je na tom odsjeku na doktorskom studiju, u najnovijem broju časopisa Društvena istraživanja, Instituta društvenih znanosti.
Dijaspora potencijal
U radu “Neizvjesna demografska budućnost Hrvatske – izumiranje i supstitucija stanovništva ili populacijska revitalizacija” ističu da Hrvatska još uvijek ima demografski potencijal u zemlji, a posebno u dijaspori i može poticajnom politikom zaustaviti izumiranje i naglo starenje stanovništva, koje je na prijelazu između duboke i izrazito duboke starosti. Na početku 90-ih Hrvatska je po sastavu stanovništva bila stara, a već 2011. bila je u dubokoj starosti s gotovo izjednačenim udjelima mladog i starog stanovništva. Prvi se put 2008. dogodilo da je udio starog stanovništva (starijeg od 60 godina) veći od udjela mladog stanovništva (mlađeg od 20 godina) i da je stanovništvo Hrvatske bilo već na pragu izrazito duboke starosti. S obzirom na recesiju, veliku nezaposlenost i nestabilnost društva, smatraju autori, lako je predvidjeti da će Hrvati izumirati (10.000 osoba godišnje) i ponovno se iseljavati, a stanovništvo šireg regionalnog i europskog prostora useljavati i postupno zamjenjivati autohtonu hrvatsku populaciju. Svjesni da je preseljavanje Hrvata s prostora bivše države pri kraju, napominju da klasična hrvatska dijaspora (prekomorske i europske zemlje) ostaje naš potencijal. I trebalo bi stimulirati natalitet povratnika iz dijaspore, koji bi u hrvatskoj ostali dulje razdoblje.
Što na to kaže naš poznati demograf prof. Anđelko Akrap? Iako se slaže s tezama iz objavljenog rada Šterca i Komušanac, po njemu bi bilo dobro da broj rođenih u nas dosegne i 60.000. Napominje da su mnoga istraživanja pokazala koji su bitni faktori koji negativno utječu na natalitet.
Nordijci dobar primjer
Na smanjenje broja rođene djece, kaže, utječe velika nezaposlenost među mladima, a Hrvatska ima najveću stopu nezaposlenosti među mladima, neriješeno stambeno pitanje, rad na određeno vrijeme zbog kojih mladi i koji rade ne mogu ni pokušati preko kredita doći do krova nad glavom. Prof. Akrap smatra da se bez obzira na krizu dobrom populacijskom politikom mnogo toga može popraviti.
– U razvijenim se zemljama nužan stambeni prostor koji je potreban obitelji ne prepušta bankarskom sustavu, nego ga država subvencionira, a ako pak netko hoće luksuz, onda ga sam plaća. Najbolju demografsku sliku u Europi imaju razvijene zemlje. Od 12 najrazvijenijih zemalja, samo tri nemaju dobru demografsku sliku, i to Njemačka, Austrija, Švicarska jer nemaju dobru socijalnu politiku prema ženama, za razliku od nordijskih zemalja i Francuske. Hoće li mladi imati dijete ili ne, to treba biti pitanje njihova izbora, a ne da su u situaciji da, ako žele imati djecu, to ne mogu jer im je ugrožena egzistencija – kaže prof. Akrap.
Tko bi se želio useliti u Hrvatsku pa da spava pod šatorom?
Demograf prof. Anđelko Akrap ne slaže se sa stajalištima onih koji su olako u stanju reći da će se demografski problem u Hrvatskoj u budućnosti riješiti useljavanjem stanovništva iz drugih zemalja i uvozom radne snage. Na njihove izjave on odgovara pitanjem:
– Ako vlastitim ljudima ne možete osigurati stan, zar će ti drugi ljudi doći u Hrvatsku i spavati pod šatorom!?