„Kod nas je manja potražnja nego prije. Ne znamo što je točno razlog, internet ili jer su druge knjižnice bolje opremljene, ali smatramo da je manje ljudi i zbog financijske krize, pa se može reći da je članarina luksuz“, govore iz Gradske knjižnice Ljubuški.
Kakva je kod nas kultura čitanja? Kakva je danas čitalačka publika? Koji su preduvjeti za stvaranje i razvijanje iste?
Uvijek postoji određen broj ljudi koji, može se reći, vole miris korica i listova knjige. Međutim, postavlja se pitanje smanjuje li se, povećava ili ostaje ista ta brojka čitača. Naravno da odgovor nije jednostavan i jednoznačan. Može se reći da postoji nekoliko stavki (bilo dobrih ili loših) koji u suvremenom svijetu utječu na čitanost, kao što je veliki utjecaj mas medija (televizija, internet) , užurbani načina života i sl.
„Kod nas je manja potražnja nego prije. Ne znamo što je točno razlog, internet ili jer su druge knjižnice bolje opremljene, ali smatramo da je manje ljudi i zbog financijske krize, pa se može reći da je članarina luksuz“, govore iz Gradske knjižnice Ljubuški.
Važno je napomenuti , da fond knjiga u svakoj knjižnici koju smo kontaktirali ove godine čeka ista sudbina. Iako godinama od nadležnih institucija ne dobivaju sredstva da bi se obogatili novim naslovima, ipak su se snalazili od sponzora i donacija iz Hrvatske. Međutim, ne znaju što će biti ove godine, jer su donacije stale.
Iz Narodne knjižnice grada Mostara ističu: „ Imamo čitatelja na dječjem odjelu i u odjelu za odrasle, i zadovoljni smo. Jedno vrijeme čitanje je bilo stalo, ali čini nam se da se opet vratilo. Također, organiziramo radionice za djecu koje su dosta posjećene, jer djecu od malih noga želimo privoliti uz knjigu. Ta djeca će sigurno kad odrastu rado dolaziti u knjižnice. Jedino nam je krivo što su čitaonice slabo posjećene i čitatelji se u njima ne zadržavaju“.
Slično iskustvo je i u knjižnici u Čapljini: „ U par zadnjih godina broj čitatelja se povećao , te se broj upisanih povećao za 10-ak posto. Međutim, u novije vrijeme je struktura korisnika različita, prije su to bili više učenici, a sad knjige diže starija populacija. Čita se beletristika, lagana i pozitivna štiva, različite biografije, trileri, krimići, povijesni romani te knjige psihološke tematike, najčešće na temu samopomoći“.
U Gradskoj knjižnici u Širokom Brijegu su također zadovoljni: „Sada je polovica siječnja i već imamo 100 novih upisanih članova u knjižnici, a svakodnevno brojimo 30-40 posjetitelja.“
Iako postoje mnogi problemi,ne možemo se oteti dojmu kako se čitanje polako „vraća u modu“. Za kraj, nadamo se da je ovo dokaz da se knjiga polako vraća na mala vrata, te da će vas nadahnuti da i vi danas uzmete knjigu u ruku i počnete lagano čitati.
hum.ba