Prije nego budu upućen na usvajanje u oba doma parlamenta FBiH o prijedlogu strategije reforme mirovinskog sustava FBiH, u narednih par mjeseci moraju se pisano izjasniti federalna ministarstva i drugi federalne institucije kao što je Federalni zavod MIO, nakon čega bi ponovo bio razmotren na jednoj od sljedećih sjednica Vlade.
S više godina u mirovinu
I prije nego bude ovakav osjetljiv dokument koji će dugoročno projicirati socijalnu sudbinu umirovljeničke populacije bude usvojen prema tvrdnjama federalnog ministara rada i socijalne skrbi Vjekoslava Čambera, organizirat će se javne tribine gdje će stručnjaci i građani moći iznijeti dati svoje sugestije, primjedbe na ponuđeni prijedlog. Podizanje dobnih granica za umirovljenje – u cilju dužeg ostanka u svijetu rada i viših mirovina radi dužeg ostvarenog staža i uvođenje tri stupa mirovinskog sustava su glave odrednice ponuđene strategije za reformu mirovinskog sustava FBiH koju su uz domaće radili i stručnjaci iz RH i u koji su kako doznajemo ugrađeni novi elementi koji su u susjednoj Hrvatskoj jedno vrijeme bili problem. Prvi mirovinski stup je tradicionalni obvezni oblik mirovinskog i invalidskog osiguranja koji se dominantno financira iz tekućih javnih prihoda – doprinosa. Stopa doprinosa je jednaka za sve sudionike u sustavu. Drugi stup mirovinskog osiguranja obuhvatio bi osobe koje su uvedene u pravo (umirovljene) pod povoljnijim uvjetima u odnosu na opće propise mirovinskog i invalidskog osiguranja, po različitim osnovama, i svrstavaju se u tzv. “povlaštene mirovine”.
Treći mirovinski stup
U okviru Federalnog zavoda bi se ova sredstva evidentirala na posebnom računu. Način usklađivanja povlaštenih mirovina za sve korisnike koji se financiraju iz proračuna vršio bi se uz suglasnost Vlade FBiH. I treći mirovinski stup osiguranja koji bi trebao biti uveden je dobrovoljan, i spada u individualno mirovinsko osiguranje koje funkcionira na principu dugoročne štednje. Neki oblici ovakvog osiguranja postoje u BiH već dvadesetak godina i poznati su kao sheme dugoročne štednje i police životnog osiguranja izdanih od strane osiguravajućih kuća, ali ih je potrebno ugraditi u legislativu i nadzirati od strane države, stoji u dokumentu. Nositelji osiguranja bila bi društva za upravljanje privatnim mirovinskim fondovima i dobrovoljni mirovinski fondovi.
Bit će zanimljive reakcije osiguravajućih društava na uvođenje treći stupa mirovinskog osiguranja u Federaciji BiH
Zdenko Jurilj | Večernji list