Vanjskotrgovinska razmjena BiH i Hrvatske od 1. srpnja ove godine bit će sigurno promijenjena. Naši poljoprivrednici će moći izvoziti proizvode biljnog i životinjskog porijekla pod uvjetom da imaju granični prijelaz za izvoz. Ako prijelazi ne budu osposobljeni, izgubit ćemo oko milijardu maraka od izvoza, a naši susjedi bi mogli duplo veći uvoz povećati.
Poljoprivredni proizvođači samo se mogu nadati da će BiH moći izvoziti proizvode biljnog i životinjskog porijekla iz BiH kada Hrvatska uđe u EU 1. srpnja ove godine. Naime, dva granična prijelaza – Bijača, na jugu zemlje, i Gradiška, na sjeveru, još nisu završeni. Rekonstrukcija graničnog prijelaza Gradiška, koja košta 300.000 KM, počinje sa građevinskom sezonom, a Bijača još nema ni izvođače radova jer tenderi za ponude završavaju 7. veljače. U Upravi za indirektno oporezivanje tvrde da se od budućeg izvođača očekuje rad u tri smjene kako bi granični prijelaz zadovoljio minimalne kapacitete. Za ovaj primamljivi posao Vijeće ministara osiguralo je 4 milijuna KM.
Nakon ulaska Hrvatske u EU bit će nastavljena izgradnja graničnog prijelaza – za to smo osigurali dodatna sredstva, 5,7 miliona maraka iz IPA fondova za 2011. godinu, kaže Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Hrvatska ima svoj interes u BiH da zadrži određeni povlašteni tretman kad je riječ o trgovini s BiH te je zbog toga angažirala svoje najjače resurse kazao je Zulfo Robović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore u Mostaru.
U Vanjskotrgovinskoj komori tvrde da BiH može zahtijevati i neko drugo rješenje ako se pokaže da nije moguće do odgovarajućeg roka završiti izgradnju ovih graničnih prijelaza. Jedna od ideja je osposobljavanje drugih graničnih prijelazi koji su u mnogo boljem stanju, a do sada EU nije odobrila. Potpuni prestanak izvoza za njih je nevjerojatan jer to ne bi dozvolile ni vlasti u BiH ni Brisel.
Dok se neki objekt fizički ne izgradi, za neke procedure mogu se koristiti neki montažni – postoje neka tehnička prijelazna rješenja i siguran sam da će biti izvršena, kaže Igor Gavran, projekt menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
I dok se umjesto gradnje priča o rješenjima, pojedini proizvođači, bez obzira na to da li postoji granični prijelaz, ne mogu izvoziti iz BiH. Proizvođači krumpira ove godine ne izvoze jer naša zemlja kasni u primjeni plana monitoringa. Ipak, postoje obećanja od nadležnih institucija da će izvoz biti omogućen iduće godine umjesto 2015. ako EU odluči sadašnju primjenu plana monitoringa ranije prekontrolirati i omogućiti izvoz.
federalna.ba