Kad se traga onda se i o davnim događajima mogu otkriti zanimljivi detalji. Potvrda tomu je i grob iz vremena Hercegovačkog ustanka (1875. – 1878.) u Šipovači naselju na zapadu ljubuške općine. Grobnu humku bolje rečeno njezine ostatke, otkrili su nam Ljubo Herceg zaljubljenik u starine i Zlatan Bebek predsjednik mjesne zajednice Šipovača –
Kašče. Tajnu zna tek po koji stariji Šipovčanin ili zaljubljenici u prošlost i zavičaj poput Ljube Hercega.
„Grob je bio točno na trasi kanala. U vrijeme gradnje sredinom prošloga stoljeća, još je bilo ljudi koji su se živo sjećali događaja iz Hercegovačkog ustanka pa i bitke koja se negdje u blizini odigrala“, pojašnjavaju Ljubo i Zlatan pokazujući kako je baš na tom mjestu napravljena manja krivina kojom je kanal zaobišao dio grobne humke.
Za pretpostaviti je da su kopači kanala stigli do groba ne znajući za njega, tek kad je otkriven ljudski skelet ili skeleti, počelo se tražiti objašnjenje.
„Kosti su skupljene i stavljene u dio groba koji je ostao netaknut“, kažu Ljubo i Zlatan.
Uglavnom, ostala je približno trećina grobne humke čije tajne krije oveći sljemeni kamen koji je moguće na tu stranu stavljen i prilikom kopanja kanala, kako bi se zaštitili ostaci humke. Ispod kamena jasno se uočavaju kameni okviri groba. Ova dvojica Šipovčana cijene da je poslužio za sahranu više poginulih u boju. Jedino nisu sigurni tko bi u njemu mogao biti sahranjen – ustanici ili osmanski vojnici. Naime, u literaturi se spominje da je poginulo osam osmanskih vojnika, dok se eventualni gubitci na ustaničkoj strani nigdje ne navode. Međutim, bez obzira na te dvojbe prema tradicijskom običaju neki od mještana kraj ostataka groba, povremeno zapale svijeću kako se to kaže – za pokoj duše.
Ljubo Herceg ne gubi nadu da će u vezi s grobom i samom poprištem bitke, od tetke koja je u poodmakloj životnoj dobi saznati koji važan detalj. Što se tiče same bitke koja je poznata pod nazivom boj na Ljubuški, nema dvojbi da se odigrala 5. ožujka 1876. godine.
„U jednom osmanskom izvoru navodi se da je ljubuški kajmekan s 500 bašibozuka napao 700 ustanika oko sela Klobuka, odnosno kraj Dola i Šipovače. Sutradan, 5. ožujka, došlo je do borbe u Donjem Kašču jugozapadno od Klobuka …“,navodi dr. Anđelko Mijatović u zborniku „Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku“, str. 147.
„Ustanici su prošli pokraj Humca i smjestili se u Klobuku. U Šipovači pod selom Kašče su otvorili borbu s Turcima 5. 3. 1876. godine. Holantkinja Merkus je prva jurišala na Turke“, piše prof. dr. Marko Vego u knjizi „Bekija kroz vjekove“ str. 216.
„Tada se razvila borba u Donjim Kaščima kod Klobuka, 5. ožujka 1876 godine, te su Turci bili odbijeni u Klobučko polje“, piše Vego u „Historiji Brotnja“, str. 280…
Prema tvrdnjama Ante Primorca iz Kašča glavna bitka se odigrala na predjelu zvanom Vruće kamenice između Kašča i Šipovače. Inače, ustanicima su zapovijedali vojvoda don Ivan Musić i Mićo Ljubibratić pod čijim zapovjedništvom su bili dobrovoljci iz raznih europskih zemalja, među njima i Nizozemkinja Ivana Mercus.
Inače, sjećanja mještana o boju na Ljubuški osvježio je članak u ‘Večernjaku’ u povodu 136-te obljetnice bitke, od 15. ožujka 2012-te godine.
picasa_albumid=5840616128828959617
D. Musa | foto: D. Musa | Večerni list