U vremenu velike nezaposlenosti u našoj zemlji, pogotovo mlađih generacija pružaju se male mogućnosti za stalno zaposlenje. Vođeni tom spoznajom, istražili smo kakva je situacija što se tiče nezaposlenosti na području Hercegovačkoneretvanske i Zapadnohercegovačke županije.
Na kraju 2012.godine na evidenciji HNŽ-a nalazile su se 31.363 nezaposlene osobe. Kako su nam istaknuli iz Službe za zapošljavanje to je u usporedbi sa prosječnom nezaposlenošću u 2011.godini više za 5, 7%, a u odnosu na siječanj ove godine više za 0,6%.
Što se tiče stanja nezaposlenih na području ŽZH iz Službe za zapošljavanje su istaknuli kako je krajem prosinca 2012. godine u evidenciji registrirano 9.741 nezaposlena osoba, od čega su 5.404 nezaposlene žene. U usporedbi sa prosincem 2012. broj nezaposlenih povećao se za 4,97 % ili 461 osobu. U ukupnome broju nezaposlenih u prosincu 2012. žene čine 55,48 % (5.404 osoba), a muškarci 44,52 % (4.337 osoba).
Službe za zapošljavanje sudjeluju u programima prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručnog osposobljavanja
Program koji provode Službe za zapošljavanje u FBiH jest , Jedinica za implementaciju projekata socioekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja (PIU SESER), financiran od strane Federalnog zavoda za zapošljavanje i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Pored navedenog je i Projekt podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP)
Ovaj program nudi 3 opcije: sufinanciranje samozapošljavanja, sufinanciranje zapošljavanja kod poslodavca i sufinanciranje prekvalifikacija, dokvalifikacija i stručnog osposobljavanja.
Obje Službe su nam predočile kakva je situacija po pitanju projekata koji se odnose na prekvalifikaciju zanimanja, kao i koja je potražnja za određenim zanimanjima.
„Od iskazanih potreba za stručnom obukom, prekvalifikacijom javlja se potreba za: vozačima u međunarodnom cestovnom prijevozu, ekonomistima, administrativnim tehničarima, kuharima, slastičarima, pekarima, raznim građevinskim radnicima (armirači, rukovoditelji gradilišta sa iskustvom) , tesari, stolari i sl. Potrebno je naglasiti kako se u svim zanimanjima stavlja veliki naglasak na posjedovanje radnog iskustva, a često i na poznavanje stranog jezika“, istaknuli su u Službi za zapošljavanje ŽZH.
Što se tiče HNŽ-a, Služba provodi iste programe kao i ŽZH, ali kako su istaknuli, u tijeku 2012.godine samo je 15 nezaposlenih osoba prošlo (ili su još u tijeku) kroz proces prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručnog osposobljavanja, iz razloga što na tržištu rada postoji jako mali broj deficitarnih zanimanja.
„Gledajući visoku stručnu spremu, najviše se zapošljavaju pravnici i ekonomisti, ali njih ima i najviše na evidenciji nezaposlenih osoba . Kod zapošljavanja osoba sa srednjom stručnom spremom, naglasak je na iskustvo u određenom zanimanju i to je čimbenik koji izravno utječe na „poželjnost“ na tržištu rada“, kazali su iz Službe za zapošljavanje HNŽ-a.
Navedene službe ranije su provodile i dodatne programe za obrazovanje poput učenja stranih jezika i informatičke obuke međutim zbog nedostatka financijskih mogućnosti , obje Službe ne provode više obuke.
Program sufinanciranja je iskustvo koje povećava šansu za stalni radni odnos
Programi sufinanciranja zapošljavanja imaju za svrhu pomoći i poslodavcu i nezaposlenoj osobi u početku radnog odnosa. U HNŽ je pokazano kroz analize učinka programa koji su provođeni u prošlim godinama, da značajan broj poslodavaca zadrži sufinancirane osobe u radnom odnosu i nakon perioda kojim su to bili obavezni učiniti po Ugovoru o sufinanciranju. Ako osoba čije se zapošljavanje sufinanciralo ne ostane u radnom odnosu kod tog poslodavca, iskustvo koje je stekla radeći, povećava šansu za mogućnošću novog zapošljavanja.
U Službi zapošljavanja ŽZH kazali su kako po programima sufinanciranja mladih imaju dosta pozitivnih odgovora s tržišta, dakle monitoring koji provode tijekom programa i netom poslije pokazuje kako obrazovani mladi ljudi ostaju na poslovima.
Mi Media I hum.ba