Na zamolbu uredništva Katoličke tiskovne agencije, da priredi statistički izvještaj o prirodnom priraštaju i ukupnom broju katolika u Bosni i Hercegovini na kraju 2012. godine, vojni biskup mons. dr. Tomo Vukšić je priredio prikaz za 2012. i ponudio zbirne podatke o demografskom kretanju katolika u BiH za cijelo poslijeratno razdoblje, od 1996. do danas.
U Katoličkoj crkvi postoji propis, koji vrijedi za cijeli svijet, da svaki župnik na početku nove kalendarske godine u središte svoje biskupije treba dostaviti osnovne podatke za proteklu kalendarsku godinu o svojoj župi. Na osnovu tih podataka svaki dijecezanski biskup je dužan do kraja ožujka nove kalendarske godine, dodajući informacije za koje je on sam nadležan, napraviti zbirni izvještaj te izvijestiti Svetu Stolicu o stanju u svojoj biskupiji, zaključno s posljednjim danom prošle godine.
Neki podaci, koje prikupe biskupski uredi, su posvema točni. To se prvenstveno odnosni na broj krštenja, vjenčanja i obavljenih sprovoda, broj krizmanika, prvopričesnika, podijeljenih pričesti itd. jer se informacije o tomu preuzimaju iz tzv. župnih knjiga u koje se redovito upisuju. S druge strane, posebice u gradskim župama gotovo je nemoguće ustanoviti točan broj vjernika za razliku od seoskih župa gdje je ovaj popis mnogo lakše obaviti. Zato su crkvene informacije o broju vjernika uvijek mnogo više procjena negoli egzaktan podatak pa ih tako treba i prihvatiti.
Zbirni podaci o svim biskupijama za razdoblje od 1996. do 2012., koji su prikupljeni na opisani način, pokazuju da je prirodni priraštaj katolika u stalnom opadanju već od 1996. a da je njihov ukupan broj bio u porastu do 2003. i da je u opadanju od 2004. godine.
Na osnovu podataka prikupljenih na način kako je opisano, moguće je izvijestiti također da je u Bosni i Hercegovini tijekom 2012. godine u katoličkim župama podijeljeno 4992 krštenja i da su obavljena 6420 sprovoda. To pak znači da je prirodni priraštaj katolika, koji predstavlja razliku između rođenja, odnosno krštenja, i smrti, odnosno sprovoda, bio negativan za 1428. Odnosno to je već proces koji je započeo 2002. i otada se ponavlja svake godine, što je vidljivo iz priložene tablice koja donosi ove podatke za razdoblje od 1996. godine.
S druge strane, kad se zbroje izvještaji iz pojedinih biskupija, procjena je da je, na kraju 2012. godine, u BiH bilo 435.562 katolika što je podatak kojega treba prihvatiti uvjetno zbog razloga koji su već spomenuti, ali također i zato što ima katolika koji nisu u kontaktu sa svojim župnicima kao i zato što u BiH živi određeni broj grkokatolika koji pripadaju Križevačkoj biskupiji te zbog toga nisu uključeni u gornje izvještaje. A ako bi se, međutim, htjelo vršiti procjenu trenutnoga broja Hrvata u BiH, onda bi na postojeći broj katolika, koji su skoro svi Hrvati, trebalo dodati možda još oko 10% Hrvata koji ili nisu vjernici ili pripadaju nekoj drugoj vjeri. No, bez obzira na ukupan broj Hrvata, kojega će biti moguće ustanoviti budućim popisom stanovništva, na osnovu procjena župnika uočava se da bi od 2003. godine, polagano ali stalno, opadao ukupan broj katolika u BiH, koji je od 1996. do 2003. bio u laganom ali stalnom porastu, što slikovito predočava krivulja na sljedećem grafikonu.
Crkvene statistike – u trenutku nepostojanja poslijeratnog popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini – još uvijek su najrealnije i najpotpunije. One kažu da je na kraju 2012. u ovoj državi bilo 435.562 katolika, što je u odnosu na 2011. kada ih je bilo 443.084, smanjenje za 7.522. Gledano prema pojedinim biskupijama, brojke govore da je još uvijek najviše katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji 192.467 (68.272 obitelji), zatim u Mostarsko-duvanjskoj 186.888 (46.441), Banjolučkoj 35.428 (12.146) i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji 20.779 (4.682).
Većina će jamačno pomisliti kako je gore spomenuti „minus“ napravljen u Banjolučkoj i Vrhbosanskoj nad/biskupiji. Međutim, nije tako, odnosno „nije baš tako”. Usporedimo li podatke iz matica krštenih i matica umrlih, naći ćemo da je „prirodni prirast“ negativan u Vrhbosanskoj nadbiskupiji (-1.267) jer je bilo čak 3.519 umrlih; Banjolučkoj (-244) i Trebinjsko-mrkanskoj (-72); a pozitivan u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji (+155). Sveukupno kada se zbroji: -1.428. I to još uvijek ne odgovara brojci 7.522, koliko je ove godine manje vjernika u odnosu na prošlu. Stoga, tek uspoređujući prošlogodišnji i ovogodišnji ukupni broj katolika prema biskupijama, dolazimo do stvarnog stanja. Naime, na kraju 2012. u odnosu na 2011., u Vrhbosanskoj nadbiskupiji je -3.055; u Banjolučkoj -496; u Trebinjskoj +2; a u Mostarskoj čak -3.973 katolika. Ako nisu umrli, postavlja se pitanje „Gdje su?“ Tu bi nam odgovor ponudili podatci koji su se nekoć (a i danas u pojedinim župama) vodili u knjizi Status animarum. Ovako samo možemo pretpostavljati i narodski kazati da bi, s obzirom na negativan broj u Hercegovini, trebalo izračunati kolika su bila povećanja broja mercedesa i bijelih čarapa u Zagrebu, te na osnovi toga donijeti zaključak.
Kako bilo da bilo, nakon prošle godine kada smo mogli konstatirati da je „zaustavljen trend odlaska iz BiH, (jer je na kraju 2010. bilo 443.013, a na kraju 2011. godine 443.084 katolika) sada, pod pretpostavkom da su statistički podatci točni, moramo reći da katolici ponovno „cure“ iz ove zemlje. Sve ovo nije razlogom za kuknjavu i lamentiranje, nego je poziv na općenarodno buđenje, zanemarivanje vlastitih razdora i stvaranje zajedničke strategije kojoj temelj mora biti narod, a ne stranka ili pojedinačni interes.
Katolički tjednik | ktabkbih.net