Jesmo li zaista na rubu gladi? Imamo li ikakvu izlaznu strategiju? Što ćemo kada prodamo i ovo malo profitabilnih kompanija? O tome bi bh. vlasti trebale početi najozbiljnije razmišljati jer dno nismo dotakli, ali ka njemu tonemo poput Titanica.
Poslije strategije borbe protiv siromaštva Bosni i Hercegovini je još preostalo da se bazira na strategiju borbe protiv gladi, ocijenio je prije nekoliko dana poznati bh. ekonomski analitičar Duljko Hasić. Nekako istovremeno s ovom ocjenom iz UN-ove Agencije za hranu i poljoprivredu (FAO) svijetu je odaslana zanimljiva preporuka: jedite kukce, ima ih u izobilju i vrlo su jeftini. Kukci bi, smatraju UN-ovi stručnjaci, siromašne nahranili, a pretilim i bogatim bi pomogli u borbi protiv gojaznosti. Reklo bi se, svijet bi na ovaj način jednim udarcem “sredio” dvije muhe.
Građanima Bosne i Hercegovine nije do šale, a UN-ova preporuka zvuči kao crni humor. Ipak, kako se događaji u ovoj zemlji odvijaju, mnogi bi mogli uskoro da u poslušaju ono što su im Ujedinjene nacije preporučile. Ne znaju, međutim, u UN-u da su “temelji alternativnom vidu ishrane na ovim prostorima” udareni mnogo prije ove preporuke.
Prisjetimo se stupidnih riječi nekadašnjeg potpredsjednika Predsjedništva SFRJ i “društveno-političkog radnika”, te zagovaratelja srpsko-crnogorskog zajedništva Branka Kostića s početka devedesetih godina prošlog vijeka: “Ako ne budemo imali što da jedemo, jest emo korenje, ali suverenitet ne damo.” Tako i bi.
Na rubu gladi Jesmo li zaista na rubu gladi? Imamo li ikakvu izlaznu strategiju? Što ćemo kada prodamo i ovo malo profitabilnih kompanija? O tome bi bh. vlasti trebale početi najozbiljnije razmišljati jer dno nismo dotakli, ali ka njemu tonemo poput Titanica.
Hasić za Dane pojašnjava svoju izjavu da poslije strategije borbe protiv siromaštva koju nemamo, bh. vlasti trebaju poraditi na strategiji borbe protiv gladi.
“To sam izjavio jer je 48 posto bh. građana ispod granice siromaštva, a 20 posto ljudi živi od jednog obroka. Nikada nismo imali dva ključna dokumenta: mjere ekonomske politike na nivou države i strategiju razvoja. Nikada nije urađeno, takozvano, bilanciranje potencijala Bosne i Hercegovine i potreba domaćeg stanovništva kako bi se na bazi ljudskih i materijalnih resursa napravio domaći produkt jer je kod onih koji donose odluke uvijek vladala percepcija da se više isplati uvoziti nego proizvoditi. Gledajući s aspekta uvoza, vlast uzima porez na dodatnu vrijednost, carine i samim tim sebi osigurava sredstva u budžetu, a njih ništa drugo, osim budžeta, ne interesira” – kaže Hasić.
U našoj zemlji, ističe on, postoji disparitet u razvoju u odnosu od čak 1:19. Tako je odnos u razvoju zapadne Hercegovine i istočne Bosne 1:19 u koristi zapadne Hercegovine.
“Ničim se, također, ne može objasniti pasivnost akademske zajednice. Bilo je nekih rješenja za ekonomski razvoj BiH, ali ona nikada nisu stigla ili ih nisu čule bh. vlasti. Na mjestima na kojima se donose odluke nalaze se ljudi koji nemaju razumijevanja i ne žele da nešto urade i koji jedini izlaz vide u nekontroliranom zaduženju države. Moj prijedlog je bio da se odmah zabrani daljnje zaduživanje i da se konačno okrenemo domaćoj ekonomiji i zapošljavanju. Pa, Međunarodni monetarni fond je Republici Srpskoj postavio nove uvjete – socijalne rezove, a to će biti predloženo i Federaciji BiH. Poslije toga dolazi prodaja javnih poduzeća, pa će nas svesti na nivo vegetiranja i stanovništvo će zaista jesti kukce. Slično se desilo i s drugim zemljama Europske unije, Grčkom i Ciprom. Sada od njih traže prodaju otoka, a to je najcrnji vid kolonijalizma”, kazao je Hasić.
Posljedica lošeg odnosa prema ekonomskoj politici je godišnji deficit naše zemlje od “fantastičnih” sedam milijardi KM, pa je lako izračunati da je u posljednjih deset godina iz naše zemlje u razvoj tuđih privreda, a posebno zemalja u regiji, otišlo čak 70 milijardi KM. Rezultat ovakvog stanja je više od pola milijuna nezaposlenih bh. građana od kojih je 220.000 za fakultetskom diplomom.
“Kukci su vrlo hranjivi, bogat su izvor proteina, minerala i masnoća. Vrlo su važni u populaciji mnogih zemalja u razvoju, u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, tako da već imaju važnu ulogu u prehrani. Dvije milijarde ljudi, odnosno trećina svjetske populacije redovno jede insekte”, rekla je Eva Ursula Muller s Odjela za ekonomsku politiku šuma.
Dok iz UN-a dolaze ovakvi prijedlozi u našoj zemlji se nalaze velike obradive površine na kojima ništa nije posijano. Stručnjaci za to krive spregu domaćih i ino faktora.
Predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača FBiH Avdo Muslimović za Dane kaže kako će ove godine poljoprivredna proizvodnja u našoj zemlji biti smanjena za 30 do 50 posto, unatoč povoljnijim klimatskim uvjetima u usporedbi s prethodnim godinama.
“Bh. poljoprivredni proizvođači imaju mogućnosti da hrane tri Bosne i Hercegovine, a trenutno proizvodimo za samo 22 posto potreba naših građana. Dvije trećine poljoprivrednih dobara je neobrađeno i nalazi se pod korovom. Oni koji trebaju da na nivou države o tome vode brigu, to ne žele. Jedino što rade je da se svake četiri godine pojave u narodu i obećavaju kule i vile s ciljem da se dograbe fotelje. Naši političari moraju poslušati predstavnike međunarodne zajednice u BiH koji kažu koje uvjete trebaju ispuniti kako bismo konačno došli do pretpristupnih fonda i IPARD strategije, te povući 100 milijuna eura u naredne tri-četiri godine za razvoj poljoprivrede”, jasan je Muslimović.
Prvi čovjek Saveza poljoprivrednih udruženja FBiH ističe da su pojedini vlastodršci u našoj zemlji na privremenom radu jer rade u korist susjednih država. To će se, smatra on, najbolje osjetiti 1. srpnja, kada Hrvatska postane članica Europske unije.
Bh. potencijali “Kroz dobar zakon o poljoprivredi na državnom nivou i uspostavu državnog ministarstva poljoprivrede i uz kvalitetne laboratorije koje će kontrolirati kvalitetu hrane – od polja do krajnjeg korisnika, situacija bi bila znatno bolja. Mene su optužili za licemjerje kada smo za ovu godinu od FBiH tražili poticaje od 188 milijuna KM pomoću kojih bi proizvodnju podigli za 20-30 posto. To je nekima bilo smiješno, a vidite kakve plate primaju političari i u kakvim se limuzinama voze. Za sve ima novca, samo ne za poljoprivredu. Nama nisu isplaćeni poticaji za posljednji kvartal prošle godine u iznosu od 16 milijuna KM. U ovoj godini su nam namijenili 68,5 milijuna KM. Nije isplaćen ni prvi kvartal 2013. godine, a već ističe drugi kvartal. Nama poticaji neće biti isplaćeni do kraja juna, a Hrvatska 1. srpnja ulazi u EU”.
“Možete misliti kako se osjećamo kada svoje proizvode moramo bacati samo za to što nam nisu dozvolili da namjenski damo sredstva poljoprivrednim proizvođačima koji vrijede i koji mogu napraviti dobar proizvod”, ističe Muslimović.
Bh. poljoprivrednici bi svojim kvalitetnim voćem, povrćem, mlijekom i mesom mogli podmiriti i poveće inozemno tržište. Imamo, kaže Muslimović, vrijedne i sposobne poljoprivrednike, koji mogu proizvesti organsku hranu, a nije tajna da se na bh. tržište plasira takozvano europsko smeće. A imamo toliko proizvoda koji zavređuju pažnju cijelog svijeta.
BH Dani