Svi korisnici kredita u francima trebaju žurno tužiti Hypo, dok ne bude prekasno

marica glibic

Marica Glibić, zamjenica predsjednika Udruge korisnika kredita „ ŠVICARAC“, voditeljica stručnog  tima za zaštitu korisnika kredita u francima, po struci diplomirana ekonomistica u intervju za republikainfo.com otkriva detalje sa sastanka koji je upriličen nedavno na relaciji ‘ŠVICARAC – HYPO’,

na kojem je banka konačno priznala da krediti u francima nisu bili dobar izbor.
 
Štiteći interese korisnika Glibić je na sastanku iznijela i da se oštećenima protivno zakonu obračunava zatezna kamatu po principu obračuna „kamate na kamatu“ i to po godišnjoj stopi od 18 posto, kao i činjenicu da Banka svaki mjesec obračunava i bez suglasnosti klijenta „ tereti transakcijski račun za troškove opomena“.
O rješavanju tog pitanja ponuda banke Udruženju morala stići do kraja tjedna. Razgovaralo se i o tome da postoje ugovori za isti kredit sa potpuno različito ugovorenom kamatnom, te zašto je Udruga odbila arbitražu i td. Udruga Švicarac svakodnevno jača, broji već oko dvije tisuće članova, a novi pristižu svakodnevno. Svi se nadaju istome – da će im banka vratiti ono što im je nepravedno uzela. Glibić je navela da se Međutim i to je tek petina od ukupnog broja kreditnih dužnika. Smatram da se udruženju moraju priključiti i preostali korisnici kredita u francima, i oni koji su zatvorili ove kredite, reprogamirali ih ili ih otplatili. “Ako ova Banka izgubi dozvolu za rad, a cijenim da vrlo brzo hoće (to je stav Europske komisije, a ne moj!), svi oni koji nisu pokrenuli tužbu neće moći ostvariti nikakva prava”, navela je.
 

Konačno ste sjeli za stol s direktorom Hypo Alpe Adria Bank Alexanderom Pickerom. Koje su konkretne poruke s tog sastanka?
-Prva i temeljna poruka je: napokon smo sjeli, napokon razgovaramo kao partneri, napokon postoji pozitivna osoba i pozitivno ozračje u Banci da se problemi korisnika kredita barem malo olakšaju. Dosadašnji prijedlozi od strane Uprave Banke u rješavanja problema rasta anuiteta kredita je bila nova omča oko vrata i fizičkoj i pravnoj osobi-kreditnom dužniku.

Što je banka priznala i ponudila?
-Gospodin Picker je jasno rekao da krediti u CHF nisu najsretniji izabran i osmišljen proizvod Banke, ali nastao je i konzumiran u vrijeme kad on nije bio u upravi Banke i kad o tomu nije ni mogao odlučivati. Danas je u poziciji da kao odgovorna, ali i ovlaštena osoba Banke „mora“ rješavati probleme koje je podijelio u dva segmenta, i to , prvi segment koji se odnosi na valutnu klauzulu i drugi segment koji se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu vezanu za LIBOR. G. Picker je ostao na stajalištu da su ovi krediti zaključeni na zakonskim osnovama i da će sudski spor vezan za valutnu klauzulu biti presuđen u korist Banke. Što se tiče kamate prihvatio je da odluke prethodne uprave nisu zakonite i dogovorili smo se da treba pristupiti razgovorima i obeštetiti klijente za više obračunato i naplaćeno. U ovom poslu sam odavno, pa mi kao profesionalcu nije promaklo da g. Picker nije imao saznanja o cjelokupnoj situaciji kad je u pitanju odnos Banke prema korisniku kredita. Iskoristila sam priliku obrazložiti da Banka protivno zakonu obračunava zateznu kamatu po principu obračuna „kamate na kamatu“ i to po godišnjoj stopi od 18 %, kao i činjenicu da Banka svaki mjesec obračunava i bez suglasnosti klijenta „ tereti transakcijski račun za troškove opomena “.

U kojim dijelovima je sastanak ostao nedorečen?
-Vrlo smo konstruktivno diskutirali na temu ništavosti ugovora o kreditima. Naime, analizom velikog broja ugovora utvrdili smo da Banka za isti period ugovaranja koristi različite iznose referentne stope ( 12 MJ ili 6 MJ LIBORA za CHF ), da u ugovorima, apsolutno nije ugovoreno na koji način se utvrđuje referentna kamatna stopa. Postoje ugovori za isti kredit sa potpuno različito ugovorenom kamatnom stopom.  Kamata je cijena kredita, dakle, bitan element  ugovora o kreditu. Prijedlog ( obrazac ) ugovora je pripremala Banka, kao ugovorna strana. Činjenica je, da je upravo Banka kao ugovorna strana dana 20.01.2009. godine donijela Odluku kojom „ kreditnu maržu za kredite vezane za CHF povećava za 1,75 %, a kredite vezane za euro za 1,5 % “. Iz svega ovoga proizlazi da nije bilo suglasnosti volja oko bitnog sastojka ugovora-kamate jer Banka koja je pripremala ugovor nije načisto što je ugovarala. Dakle, upravo Banka ima problem oko ugovorenog bitnog sastojka ugovora. Obzirom je Banka specijalizirana financijska institucija i to dioničko društvo „ nema pravo ne znati “, odnosno nikako ne možemo govoriti o zabludi. Sigurna sam da bismo  u sudskom postupku dokazali ništavost ovih ugovora, a ništavost ugovora o kreditima ima za posljedicu i ništavost ugovora i zalogu ( hipoteci ). Kod ovakvih utvrđenja Banka ne bi bila nimalo u dobroj poziciji. Ostalo je nedorečeno za koga bi bila  gora pozicija kod ovakvih utvrđenja, g. Picker je ustvrdio za klijente. Ja sam na stajalištu da bi ovakva utvrđenja bila pogubna za Banku i u tom smislu pripremamo određen broj tužbi i za sada od istih nećemo odustati.

Izvjestan je sudski epilog po pitanju zakonitosti valutne klauzule, gdje banka ne želi priznati protuzakonito poslovanje, odnosno nezakonito ugovaranje kredita….
Mislim da su u Banci duboko svjesni situacije u kojoj se nalaze.  Svi se mi vrlo ozbiljno bavimo svojim poslom da ne bismo bili svjesni situacije u kojoj se nalazimo, pa i Banka. Dubokog sam uvjerenja da Banka kupuje vrijeme i da pokušava zadržati što dulje pozicije u bilancama onako kako ih evidentira. Tvrdim da su se  „iznenadili“  kad je UKK ŠVICARAC u pitanju i to je jedan od razloga što smo pozvani na razgovore.  Presude u državama u okruženju ( Hrvatska, Austrija, Poljska… ) su donesene na temelju odredbi Zakona o zaštiti potrošača. Svaka od ovih zemalja u svojim zakonima ima dozvoljenu valutnu klauzulu, Federacija BiH to nema. Zar je potrebno bilo što više reći!?  Procjenjujem da će Banka, ukoliko ne izgubi dozvolu za rad vrlo brzo dobiti suglasnost iz Austrije da razgovara i o valutnoj klauzuli, kako to Picker kaže „ da podijelimo gubitke“.

Skupština UKK ŠVICARAC je odlučila odbiti ponuđenu arbitražu. Zašto?
-Odgovor je jednostavan. Ponuda je stigla kasno, mi smo sa tužbama otišli predaleko da bismo se vraćali na početak. Mi smo za svakog klijenta pokrenuli posebnu tužbu i to po scenariju koji odgovara klijentu. Sud na ništavost  pazi po službenoj dužnosti. Zašto bismo  godinu dana gubili vrijeme na utvrđivanje zakonitosti valutne klauzule kad već sad imamo tužbe u proceduri u kojima je precizno utvrđeno koliko Banka treba klijentu vratiti više naplaćenih anuiteta po svim osnovama ( i po redovnim i po sporednim plaćanjima ) i kad već sad imamo dvije prvostupanjske presude u kojima je sud utvrdio ništavost valutne klauzule i obračuna promjenjive kamatne stope promjenom ugovorene marže. Stajališta smo da je Banka arbitražu ponudila samo radi kupovine vremena jer u  Federaciji BiH arbitraža nema nikakvog smisla.

Do kraja tjedna očekujete i konkretnu ponudu banke po pitanju obračuna kamatne stope i njezine oscilacije.  Smatrate li da će ona ispuniti vaša očekivanja?
-Vidjet ćemo, na sastanku sam jasno naglasila da, ako ponuda ne bude za nas prihvatljiva, da ćemo odgovoriti protuprijedlogom. Više je stvari koje je Banka nezakonito radila i iskoristit ćemo priliku klijentima osigurati najbolje. Znamo posao, ovaj put imamo sugovornika. Dakle, ono što klijentu pripada po zakonima ove države treba i da dobije.

Kako to da je tek sada banka sjela s predstavnicima Udruge kao s partnerima. Pritišću li ih mediji ili epilog slučaja u okruženju ili nešto treće?
-Mislim sve pomalo, a najviše pritisak Europske komisije. Direktor Picker se vratio sa odmora i prvi radni dan je sjeo sa nama. Dakle, dobio je nalog da to završava. Bez naloga vlasnika kapitala niko ništa u ovoj Banci ne može ni uraditi. Jednostavno sazrelo je vrijeme i nema više čekanja, kako naš narod kaže „dogorjelo je“.
 
Ono čemu se ponajviše nadaju članovi Vaše udruge je obeštećenje. Kada bi banka mogla obeštetiti korisnike spornih kredita?
-Mi smo spremni i aktivno ćemo se uključiti i u ovaj dio posla iako imamo ogroman broj novih klijenata za koje pripremamo tužbe. Ponudili su nam suradnju i priključili novi suradnici, sudski vještaci, odvjetnici. Imamo jasan cilj, već sad znamo da nećemo imati godišnjih odmora. Ali ćemo zato imati rezultate! Nadam se već u kolovozu, ali to još sa sigurnošću ne mogu reći.
 
Sudske presude u Hrvatskoj, RS i Srbiji idu u korist konačne zaštite građana korisnika bankarskih usluga, a pogotovu kreditnih korisnika od kojih su u konačnici najviše oštećeni upravo korisnici kredita u CHF. Slažete li se sa dijelom javnosti da je arbitraža ponuđena upravo iz razloga jer su korisnici kredita u CHF zapostavljeni od strane Hypo banke zadnjih godina i ovim se klijentima nije posvećivala dužna pažnja kao ni njihovim zakonskim zastupnicima – čak ni nakon promjene uprave banke?
-HYPO ALPE ADRIA BANK d.d. Mostar je dugo prije ovog problema imala, pa recimo „ pomalo čudan „ pristup klijentima. Sjećam se jednog svog klijenta kategorije 2 A, koji je prije nekoliko godina tražio od ove Banke da kroz dodatno financiranje i reprogramiranje postojećeg kredita (vraćenog više od polovice) nabavi nove strojeve za vrlo interesantan proizvod. Nakon više mjeseci „ muke “ jedan od tadašnjih direktora u Banci mi je rekao „nije nikakav problem, da ako nađete novu Banku i zatvorite ovaj kredit“. Dakle, već tada su se dešavale čudne stvari da su se odbijali klijenti koji u čitavoj svojoj kreditnoj povijesti nisu kasnili ni dana sa ratom kredita. Danas je nova uprava protiv stare uprave podnijela kaznene prijave, ali ja pitam čemu sve to? Zar je Perica Jurčić, kao predsjednik uprave mogao donositi odluke, sam bez kontrole? Banka je sustav, Banka ima svoje interne kontrole, ima nadzorni odbor, ima i internu i eksternu reviziju. Zar je uprava u Mostaru mogla „oboriti“ ovu Banku svojim pogrešnim odlukama? Odgovorno tvrdim da nije, i odgovorno tvrdim da se ovom narodu serviraju priče o kriminalu koji je počinila uprava Banke na čelu sa Pericom Jurčićem. Da je ta uprava sudjelovala u nezakonitim radnjama jeste, ali da su radili  bez kontrole i odobrenja vlasnika kapitala je nemoguće. Austrijski porezni obveznici neće vraćati kredite bosanskohercegovačke sirotinje, a hoće li sanirati veliki međudržavni kriminal neka odluče sami!?
Dakle, već odavno ova Banka nije posvećivala pažnju klijentima koji su im donosili prihod. Tko je osmislio takav scenarij ne znam, ali danas i mi radi toga imamo problema. Nije ovdje problem samo HYPO banka u BiH. Problem je od HYPO banke u Klagenfurtu pa naniže. Riba uvijek smrdi od glave. Sad kad je prodana Banka- majka, kćeri su slobodnije, trebaju se i one pripremiti za prodaju. Ili gašenje.

U protekle 3 godine sastajali ste se i sa tadašnjim direktorom Herbertom Walzhoferom i njegovim pravnim timom o čemu se i izvješćivala javnost. Je li u tom razdoblju ispunjen neki od zahtjeva udruge?
-Ne, nikad nas nisu ozbiljno saslušali. Nakon sastanka sa predstavnicima udruge i naših iznesenih i obrazloženih stavova g. Herbertom Walzhoferom, koji je u to vrijeme bio izvršni direktor za poslove sa stanovništvom je jedino od svoje pravne službe tražio popis  sudaca i tužitelja koji imaju kredite u CHF. To je sav njegov doprinos u rasvjetljavanju i rješavanju problema sa ovim kreditima.

Udruženje korisnika kredita „ ŠVICARAC“ stalno jača. Koliko trenutačno brojite članova?
-U Registar članova UKK ŠVICARAC svaki dan se upiše po nekoliko desetina novih članova. Ovih dana su nam počela pristupati i velika poduzeća, čak i sa kreditima u KM, vezanim za euro jer imaju isti problem samo sa  EURIBOR-om. Procjenjujemo da ćemo do kraja ovog mjeseca imati punih dvije tisuće članova, jer smo već prije dva tri dana bili blizu ove brojke. Međutim i to je tek petina od ukupnog broja kreditnih dužnika. Smatram da se ovoj borbi aktivno moraju priključiti svi, i oni koji su zatvorili ove kredite, reprogamirali ih ili ih otplatili. Ako ova Banka izgubi dozvolu za rad, a cijenim da vrlo brzo hoće (to je stav Europske komisije, a ne moj!), svi oni koji nisu pokrenuli tužbu neće moći ostvariti nikakva prava. Oni koji podnesu tužbu imaju mogućnost čak i kroz stečaj u sudskom postupku zaštititi svoja prava i vratiti više plaćeno. Radi toga pozivam sve da se putom web stranice UKK ŠVICARAC, pozivom na naše telefone, porukama…, informiraju o tomu što radimo i priključe nam se za svoje dobro, ali i za bolje sutra jer, tvrdim vam, nakon HYPO banke i UKK ŠVICARCA nikad više se ovako nešto neće moći desiti.

Sastanak u Sarajevu
Sastanak s upravom Banke i predstavnicima Udruženja održan je u ponedjeljak u Sarajevu, u prostorijama HYPO ALPE ADRIA BANK dd Mostar. Na sastanku su sudjelovali direktor Aleksander Picker i voditelj pravnih poslova Dino Aganović sa suradnicima, a  sukladno Statutu Udruženje su predstavljali: Mirsad Sarajlić, predsjednik skupštine, Kemal Duraković, predsjednik udruženja i Marica Glibić, zamjenik predsjednika udruženja, inače voditelj stručnog tima za zaštitu korisnika kredita u CHF-u. Tema sastanka je bila mogućnost rješavanja problema kredita u CHF-u mirnim putem-pregovorima. Nakon iscrpne i konstruktivne višesatne rasprave i jedna i druga strana su zadržale stavove oko zakonitosti ugovorene valutne klauzule. Obje strane su suglasne da problem valutne klauzule ipak treba imati sudski epilog. Što se tiče ostalog dijela tužbenog zahtjeva predstavnici Banke i Udruženja su se usuglasili da su napravljene pogreške u tumačenju i primjeni članka Ugovora o kreditu kojim je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, vezana za 12 MJ (6 MJ) LIBOR za CHF. Nakon insistiranja i stručnog elaboriranja voditeljica stručnog tima, Marica Glibić se s Pikerom usuglasila da klijenti moraju biti obeštećeni i za zatezne kamate koje Banka obračunava po stopi od 18 posto i to po principu obračuna kamate na kamatu, te troškova opomena koji su apsolutno neopravdani, ako su klijenti bili stalno u preplati.
Marica Glibić je istaknula da Banka klijente treba obeštetiti u CHF-u i to po tečaju na dan isplate jer je to princip na kojemu Banka i dalje inzistira.
Na kraju je zaključeno da klijente treba obeštetiti u dijelu više obračunatih i naplaćenih redovnih kamata, zateznih kamata i troškova opomena. Glibić je također inzistirala da Banka u obračunima koji slijede mora usuglasiti ostatak duga, odnosno nedospjelu glavnicu u CHF-u jer Banka sve vrijeme klijente zadužuje višim dugom u CHF-u, od realno ugovorenog duga. Predstavnici Banke i Udruženja su zaključili da Banka Udruženju uputi ponudu u kojoj će prezentirati model usuglašavanja i vraćanja više naplaćenog iznosa po osnovu kamata i opomena, odnosno usuglašavanja iznosa nedospjele glavnice s tim da se za svakog klijenta ima izvršiti obračun posebno.

Kristina Spajić-Perić | republikainfo.com