Svjetska ekonomska kriza i poremećaji u financijskome sektoru potaknuli su banke u BiH da, više ili manje opravdano, podignu kamate na već plasirane kredite. Na taj su način otežali život svojim klijentima koristeći neopreznost većine građana, ali i poslovnih subjekata koji su podizali kredite s promjenljivom kamatnom stopom.Zanimljivo je da je cijeli mehanizam linča pokrenut upravo u onome trenutku kada se u parlamentarnoj proceduri u Federaciji BiH ponovno pojavila inicijativa koju je uputio Bosna Bank International (BBI) o uvođenju takozvanog islamskoga bankarstva u Federaciji BiH. Prije četiri godine ova je inicijativa osporena u Domu naroda federalnoga Parlamenta kada su protiv takvih izmjena zakonskih propisa glasovali hrvatski zastupnici.
Ova inicijativa tada je službeno upućena iz redova SDP-a BiH. Sada međutim ovu inicijativu pokušava ponovno progurati grupacija povezana s BBI bankom, jedinom koja u BiH djeluje po ‘modificiranom’ islamskom bankarstvu. U novim izmjenama traži se da se bankama dopusti korištenje instrumenata islamskog bankarstva samo za financiranje klijenata banke. Kako je objašnjeno u amandmanu, otvorila bi se mogućnost trgovine s ograničenom dobiti, zakupu i zajedničkom ulaganju. To bi međutim bio tek prvi dio k zaživljavanju islamskoga bankarstva.
Ovakav slučaj jedino je u Europi zabilježen u BiH i u tome kontekstu se očekuju novi potezi i pritisci na sudove. Inače, osnovna karakteristika islamskoga bankarstva sastoji se u izbacivanju kamate iz poslovanja, no oblici osiguranja banke u štednji klijenata se na kraju svode na isto načelo. Klijent s bankom dijeli sudbinu dobiti, ali i eventualnih gubitaka.