Prema podacima zavoda i službi zapošljavanja u BiH, na kraju lipnja 2009. godine na evidencijama je bilo prijavljeno 496.896 nezaposlenih osoba, što u odnosu na 30. srpnja 2009. godine predstavlja povećanje za 4.313 osoba ili 0,88 posto. Od ukupnog broja osoba koja traže zaposlenje, njih 251.582 ili 50,63 posto su žene, priopćila je Agencija za rad i zapošljavanje BiH.
Broj registriranih nezaposlenih žena u lipnju je veći za 2.300 ili 0,92 posto u odnosu na srpanj 2009.
Prvi put zaposlenje traži 131.439 žena ili 52,24 posto od ukupnog broja registriranih nezaposlenih žena u BiH. Posmatrano po kvalifikacijskoj strukturi nezaposlenih osoba u BiH, zaključno sa 31. lipnjom 2009. godine, najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stupnjem obrazovanja (KV 175.788 ili 35,38 posto), te NKV radnici 161.181 ili 32,44 posto.
Od ukupnog broja registrirane nezaposlenosti, osobe sa fakultetskim obrazovanjem (VSS i VSS) čine 22.846 ili 4,60 posto, među kojima je 14.399 ili 63,02 posto žena.
Od ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba u lipnju 2009. godine, novoprijavljenih koji prvi put traže posao je bilo 15.886, a sa evidencija zavoda i službi zapošljavanja brisano je 12.030 osoba, od čega je 5.142 ili 42,74 posto brisano po osnovu zapošljavanja.
U lipnju 2009. godine poslodavci su zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili 2.134 potrebe za zapošljavanjem novih radnika, a istovremeno je registrirano 5.061 osoba kojoj je prestao radni odnos.
U skladu sa važećim zakonskim propisima, u lipnju 2009. godine novčanu naknadu koristilo je 12.376 osoba ili 2,49 odsto od ukupnog broja registriranih nezaposlenih, dok je u istom mjesecu 2008. godine novčanu naknadu koristilo 8.511 osoba.
Primjetno je da je u odnosu na prošlu godinu došlo do povećanja broja korisnika novčane naknade, i to za 3.865 osoba, što ukazuje na povećan broj osoba kojima je prestao radni odnos.
Pravo na zdravstvenu zaštitu ostvarilo je 317.205 osoba ili 63,84 posto od ukupno registrirane nezaposlenosti u BiH, navodi se u priopćenju.
2010 osoba iz Čitluka prijavljeno na Službu za zapošljavanje HNŽ-a
Prema podacima koje smo dobili u općinskoj Službi za gospodarstvo Čitluka, na području te općine registrirano je 457 privatnih poduzeća, 245 samostalnih trgovinskih radnji, 167 ugostiteljskih objekata, 163 samostalne obrtničke radnje i čak 69 taksista, s ukupno 3.529 zaposlenih djelatnika.
Iako je to impozantan broj koji je zasigurno još i veći zbog toga što mnogi rade „na crno“, mora se reći da još uvijek veliki broj Brotnjaka čeka zaposlenje.
Tako smo jučer u čitlučkoj podružnici Službe za zapošljavanje HNŽ doznali da se na popisu nezaposlenih trenutno nalazi 2.010 Brotnjaka. Među nezaposlenima najviše je kvalificiranih osoba (925) i srednjoškolaca (570), te 332 nekvalificirane i 20 polukvalificiranih osoba. Posao čekaju i 72 osoba s višom, čak 80 s visokom stručnom spremom i jedna osoba s titulom magistra.
Među nezaposlenim osobama najviše je prodavača,automehaničara, bravara i tokara, je ekonomskih i strojarskih tehničara, gimnazijalaca, zatim nastavnika razredne nastave i predškolskog odgoja, diplomiranih ekonomista (30), diplomiranih pravnika (10), profesora engleskog i hrvatskog jezika (6) itd.
Unatoč svemu treba se reći da je stupanj nezaposlenosti u čitlučkoj nešto manji u odnosu na susjedne općine, a mnogi tvrde da je broj stvarno nezaposlenih ipak nešto manji od spomenutog broja. To se temelji na brojnim slučajevima rada „na crno“ jer neki poslodavci nerado prijavljuju zaposlenike pa se oni i dalje vode na popisu nezaposlenih. Ipak je činjenica da je nezaposlenost jedan od gorućih problema čitlučke općine kojeg treba prioritetno rješavati.
Mora se reći da je, uz ostale, glavni velike nezaposlenosti to što postojeći obrazovni sustav i gospodarstvo nisu dovoljno povezani pa struktura obrazovnih kadrova ne odgovara tržištu rada. Poseban problem je i to što jedan broj poslodavaca ne poštuje zakonske odredbe o obveznom oglašavanju slobodnih radnih mjesta. Takvu bi praksu trebalo što prije spriječiti i primorati poslodavce za se pridržavaju Zakona. No u posljednje je vrijeme takvih slučajeva i rada „na crno“ sve manje.