Nakon čišćenja i pripreme za izvođenje radova lokaliteta stare džamije na Prilazu, otpočeli su i zahtjevniji obnoviteljski zahvati, te je džamija pokrivena. Proces obnove se nastavlja sa daljim uređenjem i popravcima.
Mahala Prilaz nalazi se visoko u strani, između Žabljaka i Gožulja. Poznata je još i pod imenom Gornja (Bala ) mahala.
Ovdje se i danas vide ruševine jedne džamije koja je prestala služiti svojoj svrsi prije 70 godina. Džamija je bila građena od lomljenog kamena unutrašnjih dimenzija oko 7×5 metara. Imala je visok strop i u svakom zidu po četiri na ćemer građena prozora, prizemno dva i vise njih dva. Nije imala munare ni minbere. Ovo je bio mahalski mesdžid u kojem su se klanjali samo noćni namazi. Upisana je u gr.ul.br. 395, kat. čest. 218/37 i zapremala je s dvorištem 312 kvadrata.
Ovu je džamiju sagradio uz pripomoć mještana, hadži Sejid Mehmed Emin ef. Krehić, sin Alijin 1281.(1864.) godine. Ovo saznajemo iz natpisa koji je bio uklesan u ploču iznad ulaznih vrata i koju smo , zbog oštećenosti, uspjeli 1962.god. samo djelomično dešifrirati. Danas te ploče više nema.
Vakif hadži Mehmed ef. Krehić uživao je u svoje vrijeme u Ljubuškom glas priznatog alima. Učio je u Karađoz-begovoj medresi u Mostaru pred mostarskim muftijom Mustafom ef. Mukićem. Kao učenik medrese prepisao je 1249(1833.) god. jedno djelo iz islamske dogmatike. Po završetku nauka službovao je u Ljubuškom. Bio je imam džamije u Žabljaku i muderis medrese. Pred njim je učio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak i neki drugi istaknuti Ljubušaci.
Umro je 1280.(1863.) god. , nekoliko mjeseci prije nego je dovrena izgradnju njegove džamije. Pokopan je ispred džamije u Žabljaku gdje mu se grob s lijepim nišanima i sad nalazi.
Imamsku dužnost u ovoj džamiji vršili su : Mustafa ef. Musić, hafiz Hasan ef. Nović, koji je bio trgovac. Zatvorena je 1930. godine.
