Na Crnopodu prozelenio i kamen

krsolom
krsolomGledajući kako moćni 68 tona teški stroj za kultiviranje krša lomi hercegovački žestac na prezentaciji rada koncem rujna prošle godine na zemljištu koje je na koncesiju u naselju Crnopod dobila tvrtka „Vinogradi Nuić“, veliki broj pristiglih radoznalaca vidjevši odlomljene kamene „pole“ sumnjičavo je vrtio glavom.
„Jest moćno, jest dobro, ali za loze zna se, trebaju duboka tla“, govorkali su sumnjičavo.

Ovih dana, nepunih godinu poslije, posve druga slika, na zemljištu gdje je održana „pokazna vježba“ 1,5 milijun maraka vrijednog stroja američke tvrtke „Trencor“, zeleni se mlada loza na kojoj unatoč dvomjesječnoj suši nema niti jednog žutog lista.

„Kad pomislim da je još prošlog ljeta ovo bio tipično hercegovački krš  – drača, smrika i zmije i sam se počnem preispitivati. Tek sad se vidi produkt rada stroja i konačne finalizacije tla. Zasadili smo 71 dulum i to u za hercegovinu nepovoljnim agrotehničkim rokovima, koncem svibnja, ali smo jako zadovoljni“, sumira diveći se prizoru voditelj proizvodnje tvrtke „Vinogradi Nuić“ ing. Ivan Marinović.

Na postignutom se nije stalo, radovi su nastavljeni, priprema se još 19 hektara, sedam je već završeno, čak i nasuto stajskim gnojivom.

„Planiramo nastaviti sadnju koncem studenog. Na zasađenom dijelu uglavnom su francuske sorte, a naredne sezone sadit ćemo domaće – blatinu, žilavku, trnjak i prateće sorte. Sumnji više nema, od hercegovačkog krša se može napraviti dobar agro biznis. Bilo je skeptika, ali mi smo vjerovali u konačni uspjeh otud i veće zadovoljstvo iako su ulaganja zaista ogromna oko 60.000 KM po hektaru“, naglašava ing. Marinović.

Uglavnom, zahvaljujući ‘kamenojedu’ i strojevima kojima se vrši finalizacija tla, na Crnopodu naselju ljubuške općine u blizini Međugorja, potpuno nova slika. Tvrtka „Vinogradi Nuić“ je pionir u ovom poslu, slijedi je još pet – šest, poduzeća i pojedinaca iz ljubuške općine, a slična akcija se sprema i u čitlučkoj općini gdje su također velike površine nekorisnog krša, koji se tretira kao šumsko zemljište, prenamijenjene za davanje na koncesiju, odnosno podizanje vinograda i voćnjaka. Kako je krenulo o hercegovačkom kršu će u budućnosti, svjedočiti samo strma brda.

D. Musa | Foto: D. Musa