Posljednji mjesec prošle godine sa 420 litara kiše na četvorni metar, najkišovitiji je mjesec u desetogodišnjem razdoblju prema mjerenjima na mjernoj postaji u Vitini kraj Ljubuškog. Tako obilje kiše gotovo da se ne pamti, jer je drugi najkišovitiji mjesec u nizu bio prosinac 2005. sa samo 345 litara kiše. Nije samo prosinac, nego je i cijela jesen, listopad – prosinac sa 929 litara bila iznimno kišovita, što je protekloj godini donijelo epitet najkišovitije u desetljeću sa 1806,7 litara kiše na četvorni metar, ističe Zoran Jurič koji se već 17 godina najprije u Centru MIO Ljubuški, a zatim volonterski od 1990. godine, bavi vremenskim opažanjima. Prošla godina je za trećinu nadmašila najsušniju u desetljeću, 2007-u sa „samo“ 1236,3 litra padalina. Ipak stoljetni rekord u kišovitosti, prema mjerenjima u Mostaru, drže prosinac 1920 sa 521 litra i 1915. godina sa 2324 litra!
„Sa prosječnom minimalnom temperaturom od 12,7 stupnjeva prošla godina dijeli drugo mjesto u ovom desetljeću. Najtoplija je bila 2002. sa 13,8, dok je godinu prije prosjek bio kao i lani, 12,7, dok je po maksimalnoj temperaturi 21,0, tek na petom mjestu. Kao zanimljivosti prošle godine izdvojio bi ukupno 35 cm snijega, 18. veljača 22 cm i 19. prosinca 13 cm. Najhladnije je bilo 21. prosinca – 8, dok je najtopliji bio 24 srpanj sa 38 C stupnjeva“, reda temperaturne zanimljivosti Zoran Jurič iz čije arhive kao zanimljive izdvajamo i sljedeće podatke:
Najtopliji dan u desetljeću bio je 24. kolovoz 2007., 42,6 stupnjeva, a najhladnije u dužem razdoblju, 8. veljače 1998. – 11 C, dok je najtoplije razdoblje od 3. – 25. kolovoza 2003. kada se temperatura kretala od 36 do 42,2 stupnja! Najsušnije je pak bilo ljeto 2007. kada od 31. svibnja pa do 5. rujna nije pala ni kap kiše! Najviše kiše u jednom danu palo je 18. rujna 2006-e 223,6 litara, a snijega 27. siječnja 2005. zavidnih 23 cm, koji se zadržao čak 15 dana…
Inače, kao još jedna zanimljivost prošle godine, bio je rekordno topli rujan s jutarnjim prosjekom od 18,3 i dnevnim od čak 28,8(!) stupnjeva. Isto tako zanimljivo da je 31. prosinca izmjereno 13 stupnjeva u sedam sati izjutra, a godinu prije na isti dan bilo je – 4 stupnja itd.
Zbog Rastoka Ljubuški u žiži
U meteorološkim izvješćima uz Bjelašnicu kao najhladniju, Ljubuški je najčešće spominjano mjesto u izvješćima BHTV i FTV, ali kao najtopliji grad. Takav „tretman“ ima zahvaliti brdskom rasjedu – Rastoku, koji Ljubuško polje ‘otvara’ prema Pločama darivajući mu osobnosti tipično mediteranske klime. Ubrzo po zaposjedanju BiH to su uočili i austrijski meteorolozi koji su na Humcu kraj Ljubuškog, već 1886. godine, odmah poslije Mostara, osnovali meteorološku postaju. Na žalost podatci o mjerenjima nisu sačuvani.
Pregled temperatura uvjet za prodaju maslina
Meteorolog iz hobija Zoran Jurič s ponosom ističe da su njegovi podatci korišteni u čak 17 diplomskih radova, magisterija i doktorata. Najnovija zanimljivost, isporučitelji malina iz Splita, odbili su kupcu iz Ljubuškog prodati masline dok im ne dostavi temperaturni pregled, kako bi osigurali adekvatnu sortu… Inače, sve do sada ovaj bivši nogometaš čijoj je meteorološkoj opsjednutosti pomogla i majka koja je bilježila podatke ‘za svoju dušu’.
„Bilo mi je žao da sve propadne pa sam nastavio“, kaže Jurič.