Na posljednjoj sjednici Vlade Zapadnohercegovačke županije usvojeno je nekoliko nacrta zakona i prijedloga odluka, od kojih je najvažnije spomenuti Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o Vladi ZHŽ-a koji je usvojen s pet glasova “za” i dva suzdržana ( ministri Karačić i Babić ) i ide u daljnju proceduru. Usvajanjem ovog zakona Vlada ove županije umjesto dosadašnjeg jednog, imat će dva dopredsjednika
,a promjena je i to da će ubuduće moći zasjedati ako je na sjednici nazočna dvotrećinska većina članova Vlade.
Državna matura
Također je zaključeno i kako će ubuduće doći do izmijene pravilnika rada Vlade ZHŽ-a, te da će prilikom glasovanja o određenoj odluci, kako bi ista prošla među većinom, odlučivati i glas premijera. Do ovih izmijenja je došlo iz razloga što je u ovoj županiji po prvi put na vlasti koalicijska vlada, te je zaključeno kako je nužno izmijeniti postojeći zakon i pravilnik, kako ne bi dolazilo do preglasavanja. Na ovoj sjednici usvojen je i nacrt odluke o usvajanju strategije razvoja odgojno-obrazovnog sustava u ZHŽ-a za razdoblje od 2009. do 2015., a razvojni ciljevi ove strategije su, između ostalog, uvesti državnu maturu kao standardizirani završni ispit na kraju srednjoškolskog obrazovanja. Prema ovoj strategiji, učenici gimnazija državnu maturu će polagati od 2013., a četverogodišnje stručne i umjetničke škole od 2014. Naime, princip je da učenici kad polaze u srednju školu, odnosno već u prvom razredu, znaju da će na kraju četvrtog razreda polagati ovaj ispit, kako bi se na vrijeme mogli pripremiti.
Devetogodišnje obrazovanje
Ovom strategijom usvojeno je i da će se u školskoj 2009./2010. uvesti nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu. Cilj strategije razvoja odgojno-obrazovnog sustava u ZHŽ-u je usmjeravanje cjelokupne politike na unaprjeđivanje odgoja i obrazovanja kao sustava koji povezuje zakonske, kadrovske, materijalne, znanstvene i stručne pretpostavke. Iz resornog ministarstva su naglasili i kako je jedan od razloga uvođenja novih strategija u školstvo usklađivanje programa sa zemljama u regiji, prvenstveno u Hrvatskoj, kako prilikom upisa studija u drugim zemljama učenici iz BiH ne bi bili zakinuti.
Piše: Marija Medić, Dnevni list