“Lobiranje za bolju zakonsku zaštitu radničkih prava”, projekt je kojeg vodi Centar za građansku suradnju Livno, a provodi se u dvije županije, Hercegbosanskoj i Zapadnohercegovačkoj. Zulka Baljak i Kata Marijan Krželj iz Centra kazale su nam nešto više o ovom projektu, kojeg financira Europska unija, trajat će dvije godine, a provest će se u deset općina ove dvije spomenute županije.
Ciljevi projekta
“Građani znaju da imaju neka prava, ali ne znaju kako doći do njih i kako ih zaštititi. Centar postoji već četrnaest godina i svih tih godina, kao i danas, građani nam se obraćaju s različitim pričama o kršenju njihovih radničkih prava, diskriminaciji na poslu i pri zapošljavanju”, kazala je Baljak, dodajući kako je osnivanje sindikata zaustavljano prijetnjama od poslodavaca, posebice u privatnom sektoru, dok se politički interesi nameću nekim od postojećih sindikata. Tri najvažnija izvora kršenja prava radnika su ratno razdoblje, privatizacija i sivo tržište. Cilj ovog projekta je rad na uspostavi koalicije nevladinih organizacija i sindikata koja će raditi na poboljšanju radničkih prava. Uz to povećati i medijsku pozornost o zakonima i njihovoj provedbi te povećati javnu podršku za zakonske reforme na državnoj razini. “Ove ciljeve ćemo postići konzultacijama, sastancima, okruglim stolovima za uspostavu spomenute koalicije, zatim ćemo prikupljati informacije, odnosno, dokumentirati slučajeve kršenja radničkih prava, gdje će biti napravljena baza podataka, te će se pratiti primjeri dobre prakse”, ističe Baljak. Prema istraživanjima koja su tri mjeseca provodili novinari Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva, zaključak je da više od 240.000 građana BiH radi na crnom tržištu rada.
U ZHŽ-u dobri primjeri
Kata Marijan Krželj kazala je kako su prema dosadašnjim rezultatima ove dvije županije slične kada su u pitanju loši primjeri, s tim da ZHŽ ima puno više dobrih primjera. “U ovoj županiji se mnogo više radi, postoje poduzeća koja dosta dobro posluju i koliko smo saznali iz razgovora sa sugovornicima, koji ispunjavaju sve svoje obveze prema radnicima, imaju dodatne aktivnosti s ciljem poticanja rada svojih zaposlenika”, kazala je Marijan Krželj, navevši oblike kršenja radničkih prava, a to je rad bez ugovora o radu, gdje je zaposlenik i bez zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te je ova praksa najučestalija u trgovini, ugostiteljstvu ili građevinarstvu. Oni radnici koji imaju ugovor o redu također se susreću s raznim kršenjima prava.
Najteže u trgovini, ugostiteljstvu i građevinarstvu
Kata Marijan Krželj iz Centra za građansku suradnju ZHŽ-a navodi najčešće oblike kršenja radničkih prava, a to su rad bez ugovora o radu, gdje je zaposlenik i bez zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te je ova praksa najučestalija u trgovini, ugostiteljstvu ili građevinarstvu. Oni radnici koji imaju ugovor o redu također se susreću sa raznim kršenjima prava.