U novom broju magazina Republika čitajte: Afera u hercegovačkoj osiguravateljskoj kući teška desetine milijuna KM. Po izvješću prinudnog upravitelja Hercegovina osiguranja Slađana Bevande, kako nas je informirao izvor iz Agencije za nadzor osiguranja, uskoro će uslijediti istraga nadležnih državnih institucija, a potom i kaznene prijave protiv bivšeg vodstva ovog nekad respektabilnog osiguravatelja u BiH. Do 15. ožujka, kada je imenovan prinudni upravitelj, funkciju direktora Hercegovina osiguranja je obnašao Bruno Krtalić, manje pozicionirani član HDZ BiH, a predsjednik NO je bio Denis Lasić predsjednik GO HDZ BiH Mostar. Iako politički i javni krugovi nagađaju kako će brzim izborom Ivana Brkića, nekadašnjeg ministra financija ZHŽ na funkciju direktora Agencije za nadzor osiguranja, HDZ BIH uspjeti zataškati cijeli slučaj, naš nas izvor demantira govoreći kako su financijski podaci Hercegovina osiguranja poražavajući, te da se očekuje korupcijska afera velikih razmjera koja će uzdrmati Hercegovinu. On smatra da predsjednik te najjače stranke s hrvatskim predznakom, dr. Dragan Čović, samo želi dobiti na vremenu i predizbornu kampanju osloboditi te velike afere, čije se razmjere mjere desetinama milijuna KM.
Krajem 2009. godine plaća djelatnika smanjena za 30 posto
Da je Dragan Čović bio upravitelj Hercegovina osiguranja „iz sjene“ pokazuje i činjenica da je cijela upravljačka struktura popunjena s članovima ove stranke, direktor Krtalić kao „žrtveno janje“, svi članovi NO na čelu s predsjednikom NO Denisom Lasićem su članovi HDZ BiH, te direktor Agencije Ivan Brkić i ministar financija Vjekoslav Bevanda. Kada su problemi došli „do grla“, nakon zadnjeg prošlogodišnjeg posjeta Dragana Čovića upravi HO, djelatnicima su smanjeni osobni dohodci za cijelih 30 posto. Koliko je za njega bitan predizborni problem najvjerojatnija likvidacija Hercegovina osiguranja, pokazuje činjenica da su izborom Ivana Brkića prekršeni propisi koje je donijela sama Vlada, a tiču se izbora prvog čovjeka Agencije za nadzor osiguranja. Naime, Brkić nema potrebnih osam godina radnog iskustva u poslovima osiguranja od kojih pet treba biti na rukovodećem mjestu. Iako ministar Vjekoslav Bevanda, što je već objavljeno, opovrgava direktnu nadređenost Agenciji, on je krajem travnja za izbor predložio Ivana Brkića, čija će plaća u narednih četiri godine iznositi oko 6 000 KM.
Gubitci se svakog mjeseca povećavaju za približno 400.000 KM
Zapošljavanje u Hercegovina osiguranju od osnutka je bio dio politike HDZ BiH pa ne čudi da njegov sindikat ne postoji i da nitko od djelatnika ne želi ništa javno kazati. Svakog se mjeseca troškovi povećavaju za novih 400.000 KM, dok ukupni gubitak prelazi preko 25 milijuna KM, u što spadaju obveze po štetama, dugovanja za plaće djelatnika, gubitak na burzi i ostali troškovi.Vlasnik Hercegovina osiguranja je Hercegovačka banka, ali ona nema deponiranih sredstava za pokriće duga, jer je bivšim klijentima i štedišama dužna više od 30 milijuna KM, a koje najvjerojatnije nikada neće isplatiti. Koliko je novca nestalo iz Hercegovina osiguranju utvrdit će istražitelji, ali o veličini pljačke govori i činjenica da je 2006. godine Toby Robinson, privremena upraviteljica Hercegovačke banke, dokapitalizirala HO s 15 milijuna KM, a danas na računu novca nema niti za plaće. Istražitelji će istražiti, u javnost pristiglu informaciju o plaćanju navodnih 7,5 milijuna KM građevinskom poduzetniku Marinku Roziću za izgradnju upravne zgrade Hercegovina osiguranja. Nagađa se da je tim novcem upravna zgrada Hercegovina osiguranja plaćena po sustavu „ključ u ruke“, a poznato je u kakvom se ona trenutačno stanju nalazi.
Djelatnicima EP HZ HB, Aluminija, HT-a i drugima, Hercegovina osiguranje, po pitanju životnog osiguranja duguje 10,165 milijuna KM, koji će teško biti isplaćeni u cijelosti iako su podignute tužbe. Po svemu sudeći ovo dugovanje za više tisuća radnika u državnim poduzećima u Hercegovini je samo „vrh ledenog brijega“.
Croatia Osiguranje prošle godine isplatilo približno 14 milijuna KM EP HZ HB
Radnici EP HZ HB, koja također u javnosti slovi kao „utvrda“ vrha HDZ BiH, zakinuti su za približno 14 milijuna KM koje je prošle godine Croatia osiguranje, po pitanju životnog osiguranja, isplatilo na račun EP HZ HB, umjesto djelatnicima ovog državnog poduzeća. Prema informacijama, godinu dana prije isteka ugovora o životnom osiguranju, aneksom ugovora, promijenjen je korisnik. Tako to više izravno nisu bili djelatnici, već poduzeće EP HZ HB. Iako stručnjaci govore kako je tijekom osiguranja moguće promijeniti korisnika police osiguranja, činjenica je da djelatnici EP HZ HB svoje životno osiguranje nisu dobili. Stoga je lako zaključiti da je samo po pitanju životnog osiguranja 1 600 djelatnika EP HZ HB trenutačno oštećeno za nevjerojatnih 20 milijuna KM. Izgleda da je slična situacija i s djelatnicima Aluminija, te da cijela afera poprima neslućene razmjere. Kroz pronevjere životnih osiguranja radnika štete poprimaju veličinu od nekoliko desetina milijuna KM. No, dodatni problem su i nekoliko tisuća vlasnika vozila koji su svoja vozila osigurali u toj osiguravateljskoj kući. Naime, pitanje je kako će se izvršiti bilo kakva naplata potraživanja od Hercegovina osiguranja ukoliko, bilo tko od njih bude odgovoran za prometnu nezgodu. Tako su i sami osiguranici te kuće, htjeli-ne htjeli, postali opasnost na prometnicama.
Dok se žali za 75 milijuna tranše MMF, milijuni u Hercegovini „nisu bitni“
Spasa za Hercegovina osiguranje nema, jer su od njegovog preuzimanja odustali i Euroherc, ali i Croatia osiguranje, iako je predsjednik HDZ-a BiH, dr. Dragan Čović, izravno vodio razgovore s ministrom financija Republike Hrvatske Ivanom Šukerom, kako bi prodajom spasio cijeli slučaj. Potonji se, zbog financijske situacije, nije želio upustiti u financijski i politički rizik. Prava slika BiH može se prikazati u samo jednoj paraleli – dok premijer F BiH i ministar financija, Mustafa Mujezinović i Vjekoslav Bevanda, žale za 75 milijuna tranše od Međunarodnog monetarnog fonda koje će građanstvo BiH baciti u dužničko ropstvo, a dugove vraćati i njihova djeca, milijuni u Hercegovini „nisu bitni“.
Hercegovačku javnost zanima tko je i za čiji račun „isisao“ novce iz Hercegovina osiguranja i kako je funkcionirala skandalozna financijska politika. Po svemu sudeći, na odgovor se neće dugo čekati. Ovih dana MUP Zapadno-hercegovačke županije podnio kaznenu prijavu protiv Ivana Ševe, bivšeg direktora Auto centra Široki Brijeg, istaknutog člana HDZ BiH koji je po scenariju prošlogodišnjeg preslagivanja vlasti u ZHŽ trebao postati ministar MUP-a. Auto centar je vlasništvo Hercegovina osiguranja.
Zašto je propao Projekt Hercegovačke banke i Hercegovina osiguranje
Sve se financiralo od HVO-a
Osnivači Hercegovačke banke su u potpunosti zamislili ideju Projekta Hercegovačke banke. U uredu tadašnjeg direktora Hercegovačke banke, Ivice Karlovića, nalazila se velika arhitektonska maketa koja je predstavljala projekt izgradnje čiji sponzor je trebala biti Hercegovačka banka, a koji bi se sastojao od banke, Hercegovina Investa, Hercegovina Osiguranja i Hercegovina Burze. Ovo su bile iste komponente koje je opisao Lovrić. Na kraju se projekt Hercegovačke banke proširio na više elemenata od onih koji su u početku zamišljeni s obzirom da je banka stekla vlasničke udjele u dodatnim supsidijarnim licima u strateškim sektorima kao što su nafta i komunikacije.
Očite zloupotrebe
Do 6. travnja 2001. godine banka je bila u potpunosti razvijena i predstavljala je sredstvo za usmjeravanje novca za razvoj ovog poslovnog poduhvata“, stoji u izvješću Toby Robinson iz prosinca 2002. godine. „Hercegovačka banka je postala sredstvo za korištenje tuđeg novca da bi se dozvolilo povlaštenoj grupi uposlenika i dioničara profitiranje na račun deponenata i drugih dioničara. Članovi povlaštene grupe okupirali su nadzorni odbor banke i njena supsidijarna lica, usmjeravajući njihove aktivnosti. Kroz tri godine poslovanja banke ovaj obrazac se proširio, a zloupotrebe su bile sve očitije. Hercegovačka banka je sa svojim supsidijarnim licima ubrzo imala kontrolu nad sredstvima 38 000 deponenata i 26 000 osiguranika. Uz to, osnovana su dva privatizacijska investicijska fonda sa 55 000 vlasnika certifikata s ciljem povećanja kontrole nad privredom u Hercegovini. Kontrola ovih sredstava dala je vlasničkoj strukturi Hercegovačke banke ogroman utjecaj. Svi elementi strukture Hercegovačke banke međusobno su se podržavali i snažili. Primjer ovoga su krediti Hercegovačke banke koji su neprestano spašavali njezina povezana lica, supsidijarna lica i njihove komitente od financijskog kolapsa“, zaključuje Robinson u uvodu svojeg izvješća. Istragom provedenom u Hercegovačkoj banci, nakon imenovanja privremenog upravitelja od strane visokog predstavnika za BiH, utvrđeno je nedvojbenim kako sav kapital kojim je osnovana i kojim je raspolagala u svojem poslovanju Hercegovačka banka potječe iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno od uplata Vlade RH.
Jedan od načina manipulacije novcem kojeg je Vlada Republike Hrvatske transferirala, pod krinkom donacija za HVO, tadašnjoj HDZ-ovoj eliti za njihove financijske operacije, bili su i krediti za kupnju dionica Hercegovačke banke. Naime, Vlada iz Zagreba novac bi transferirala HVO-u, koji bi novac potom prebacio samoj Hercegovačkoj banci, da bi sama banka nakon toga novac hrvatske Vlade koristila za dodjelu povlaštenih kredita HDZ-ovim povjerenicima, koji su tim novcem kupovali dionice same Hercegovačke banke.
Ove zloupotrebe u cijelosti dokazuju nalazi istrage koju je u banci provela bivša privremena upraviteljica Hercegovačke banke Toby Robinson.
Preko HVO-a išla glavnina prihoda
„Kupovine dionica u rujnu 1998. godine bile su omogućene odobravanjem kredita u nizu jedan za drugim društvima koja su koristila te kredite za kupovinu HB dionica. Sredstva HVO-a ponekad su se koristila za otplatu rata za ove kredite. U nekoliko slučajeva sredstva koja su dolazila od HVO-a kao i iz drugih izvora stavljana su na odgovarajuće račune, a zatim su korištena za otplatu rata ovih kredita. U jednom primjeru skoro pola kreditnih rata može se direktno pripisati prilivima iz HVO-a. Mnogi od ovih dioničara smatrani su dobavljačima HVO-a. Za mnoge od ovih društava HVO je predstavljao glavni ili jedini prihod sudeći po njihovim transakcijskim računima“, stoji u izvješću Toby Robinson o poslovanju Hercegovačke banke, iz prosinca 2002. godine. Kao primjeri kredita u kojima su zloupotrebljena sredstva hrvatske Vlade, posebno su navedeni: kredit broj 102/98 korisniku Šaškur Commerce iz Širokog Brijega u iznosu od 250 tisuća tadašnjih njemačkih maraka; kredit broj 103/98 korisniku Varda iz Širokog Brijega u iznosu od 250 tisuća DEM; kredit broj 104/98 korisniku TP Comex Stojić iz Širokog Brijega u iznosu od 250 tisuća DEM; kredit broj 107/98 korisniku Union Foods iz Čitluka u iznosu od 125 tisuća DEM; kredit broj 108/98 korisniku Maki Međugorje u iznosu od 190 tisuća DEM; kredit broj 109/98 korisniku Andrea & Giovanni iz Čitluka u iznosu od 125 tisuća DEM i kredit broj 110/98 korisniku Betacom u iznosu od 184 tisuće DEM. (Domagoj Margetić)
BLIC ANALIZA Zašto Tuđman nije želio pripajanje Herceg Bosne Hrvatskoj
Obmanom vlastitog naroda želio zadržati Hrvate u BiH 8
Dolazak predsjednika Ive Josipovića u BiH i njegovo iskreno žaljenje zbog ratnih događanja u BiH, u čiji kontekst je doveo i tadašnje državno vodstvo Republike Hrvatske, ponovno je uzburkalo duhove. Bošnjačka većina isto je shvatila kao ispriku, što je bilo temeljem za ponovne, lako „pitke“, teze o namjeri tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana za pripajanjem Herceg Bosne Hrvatskoj. No, zašto ni do danas, unatoč svim negiranjima, kod bošnjačke većine, a dobrim dijelom i kod samih Hrvata u BiH i RH, na plodno tlo nije naišla činjenica da Tuđman nikada zapravo nije namjeravao dijeliti BiH?
Žužul u Haagu potvrdio: Izetbegović je nudio Tuđmanu zapadnu Hercegovinu
Miomir Žužul bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske, tijekom svjedočenja na suđenju šestorici bivših političkih i vojnih lidera Herceg Bosne i HVO-a u Haagu, kazao je da je predsjednik R BiH, Alija Izetbegović, u jednoj od pauza oko mirovnih pregovora u Ženevi Tuđmanu otvoreno nudio pripajanje zapadne Hercegovine Hrvatskoj i to nakon što je tadašnji srpski predstavnik Momčilo Krajišnik „prostački“ izvrijeđao. Tuđman je, njegovu ponudu odbio, što mogu potvrditi i drugi svjedoci, a ne samo Žužul. Tuđman je ponudu odbio izjavivši da to neće riješiti „ni krizu u BiH ni položaj hrvatskog naroda u toj zemlji“. Međutim, ovom događaju nikada nije pridavana velika važnost. Također, dobrim poznavateljima tadašnjih zbivanja jasno je da bi eventualno pripajanje zapadne Hercegovine Hrvatskoj značilo i „zeleno svjetlo“ za logičan zahtjev srpske strane za pripajanjem SAO Krajine Srbiji, na što Tuđman, očekivano, nikad ne bi pristao. Ipak, što je učinio Tuđman i zašto nije želio pripajanje zapadne Hercegovine Hrvatskoj, iako je to neostvarena želja dobrog dijela hrvatskog pučanstva u BiH?
Tuđmanova strategija: Spriječiti iseljavanje Hrvata iz BiH
Naime, kao visoki časnik nekadašnje JNA i odličan strateg, Tuđman se poslužio tzv. strategijom obmane vlastita naroda i to u pozitivnom smislu, kako bi realizirao željenu doktrinu – ravnopravnost i opstanak Hrvata u BiH te tako izbjegao nejedinstvo hrvatskog naroda, a koje se upravo sada događa. „Da se Hrvatima u BiH na početku dalo do znanja da područje gdje su oni većinski naseljeni nikada neće biti u sastavu Hrvatske, zar bi itko ostao u BiH i branio je? Danas ih u BiH, gdje im je broj ionako prepolovljen, ne bi bilo niti četvrtina od nekadašnjeg broja“, pojasnio je za Republiku jedan visoki časnik hrvatske vojske, najviše vojne izobrazbe i jedan od nekadašnjih najbližih Tuđmanovih suradnika. Prema Tuđmanovoj zamisli, Hrvati u BiH trebali su osigurati svoju opstojnost i konstitutivnost diplomatsko-političko-vojnim putem. Nakon Woshingtonskog i Daytonskog sporazuma, a posebno nakon integriranja tri vojske u OS BiH, isto nije bilo vojno moguće. Nakon što su sve tri nekadašnje vojne opcije u BiH, HVO, Armija RBiH i Vojska RS, postale Oružane snage BiH. Daytonskim sporazumom, sporazumom koji je u BiH zaustavio rat, a Srbima dao ekskluzivitet nad ostala dva naroda u vidu Republike Srpske, počela je silazna putanja za Hrvate u BiH. Također, Hrvati danas sve više gube i ostale dvije mogućnosti za svoju jaču afirmaciju kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Sve češće „gube bitku“ na diplomatskim i političkim poljima što dodatno „ima uspjeha“ ne zbog brojnosti hrvatskih političkih opcija, već očiglednog nedostatka zajedničke političke vizije hrvatskih lidera za narod koji predstavljaju, što obilato koriste i bošnjačka i srpska politička elita.
Krah Hrvata u BiH
Sve navedeno bh. Hrvate vodi na put bez povratka i jedan on najtežih položaja u njihovoj povijesti, u zemlji koja im je domovina – statusu nacionalne manjine. Tako težak položaj Hrvati nisu imali ni za vrijeme bivše Jugoslavije. Očigledno je da dosadašnji najjači hrvatski lideri, zbog nedostatka iskustva, neznanja ili podložnosti utjecajima pojedinih međunarodnih politika, nisu imali dugoročnu strategiju za svoj narod u BiH, niti je sada imaju. No, 20 godina nakon prvih naznaka „otvaranja Pandorinog kovčega“, raspada Jugoslavije, Hrvati su opstali, ali neravnopravni i nesigurni u svoju budućnost, odnosno, ne vide trajno pravedno političko rješenje u BiH. Bez doktrine, bez strategije, bez nacionalne politike, bez sigurnosti, bez političkog autoriteta, javlja se potreba za pomlađivanjem političkih garnitura ljudima koji nisu opterećeni ratom, osobnim i skupnim interesima, koji će donijeti Hrvatima nadu za budućnost u Bosni i Hercegovini i dugoročno raditi na ostvarenju opstojnosti i ravnopravnosti hrvatskoga naroda u BiH. No, imaju li uopće Hrvati pomladak koji je spreman preuzeti kormilo hrvatske politike u BiH?
Hrvatske stranke podstanarke u Gradu na Neretvi
HDZ BiH kupio cijelu zgradu po cijeni jednog stana 10
MOSTAR – Premda stranački objekti i prostori u Mostaru običnim građanima izgledaju poprilično impresivno, malo građana zna da su hrvatske stranke u gradu na Neretvi podstanarke. Premda im je najamninu lakše plaćati nego, primjerice mladim bračnim parovima, ona znatno utječe na stranačke kase. Središnjica HDZ-a 1990. smještena je u Ulici Nikole Šubića Zrinjskog (bivše Lenjinovo šetalište), i to u staroj austrijskoj kući, za što izdvajaju pozamašna sredstva. Nadalje, središnjica HSP-a BiH nalazi se u Ulici kneza Mihajla Viševića Humskog, u objektu koji se nalazi tik do Dispanzera, a pravaši ovdje stanuju besplatno, budući da je ova zgrada nekad bila njihova, a sad se oko nje sudski spore i čekaju da im sadašnja vlast vrati što je oduzela ona iz bivše države. Dok se to ne dogodi, imaju potpis gradskih vlasti da najamninu ne moraju plaćati. Zgrada u kojoj je smješten HSP, iako joj se nazire nekadašnja ljepota, zbog oronulosti danas nije baš lijepog eksterijera, a ni interijera, no pravaši ne žele u nju ulagati dok ju ne dobiju natrag. Idemo dalje… Hrvatska kršćanska demokratska unija, za nekoliko prostorija, plaća mjesečnu najamninu u iznosu od 600 maraka u Centru II, a i Hrvatski demokršćani su u iznajmljenim prostorijama u Dubrovačkoj ulici u Mostaru.
MN: Po svaku cijenu do prostorija
HDZ BiH je posebna priča. Središnjica ove stranke je u Ulici kneza Domagoja, u nekadašnjoj zgradi Turističko-ugostiteljske škole, koja se trenutno adaptira, a trebala bi biti otvorena 25. lipnja, kojom prigodom se očekuje i dolazak predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor. Portal Otvoreno.ba ekskluzivno je donio priču da su revizijom Godišnjeg financijskog izvješća HDZ-a BiH od strane Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), utvrđene mutne radnje na relaciji Grad Mostar- HDZ BiH, koje su bile „dio kupoprodajnog cirkusa zgrade u Ulici kneza Domagoja“. Revizorsko izvješće, navodi spomenuti portal, pokazuje da je zgrada otkupljena na krajnje sumnjiv način, ispod tržišne cijene, a da je HDZ BiH ignorirao i kršio ugovorne obveze, a da ni Grad Mostar u svemu ovome nije čist, jer je HDZ-u dva puta otpisivao određena dugovanja. Ovo se, prema tvrdnjama dobro upućenih izvora novinara portala Otvoreno.ba, finaliziralo u godini Općinskih izbora, 2008., u tijesnoj suradnji HDZ-a BiH s jedne i SDA s druge strane. Otvoreno.ba donosi i dio Izvješća o reviziji godišnjeg financijskog izvješća za 2008. i postizbornog financijskog izvješća lokalnih izbora 2008. , koji se odnose na kupoprodaju zgrade Turističko-ugostiteljske škole u Ulici kneza Domagoja u Mostaru. ˝Revizijom je utvrđeno da je Općina Mostar, kao nositelj prava raspolaganja na poslovnoj zgradi u Ulici Kneza Domagoja u Mostaru površine 697 metara četvornih, Ugovorom broj: 01/I-1352/96 od 02.09.1996. istu dodijelila na korištenje HDZ-u BiH uz mjesečnu zakupninu od 10,00 DEM/m2.
MN: Sporno prebijanje najamnine
Obzirom da je zgrada bila devastirana, te da je uredske prostore bilo neophodno opraviti i adaptirati, ugovorne strane, Općinsko vijeće – za Općinu Mostar i HDZ BiH su ugovorile da sve radove na zgradi izvrši zakupoprimatelj, odnosno HDZ BiH, te da za vrijednost radova bude umanjena zakupnina. Ugovorom je utvrđeno i to, da nakon što se izvrši prebijanje iznosa sredstava utrošenog za adaptaciju zgrade sa iznosom ugovorene zakupnine, bit će sačinjen Aneks Ugovora, kojim će pravo na zakupninu biti preneseno na Turističko-ugostiteljski školski centar u Mostaru. Ugovorena je zakupnina u iznosu od 6.970 DEM mjesečno, odnosno 83.640 DEM godišnje. HDZ BiH je u skladu s ugovorom izvršio adaptaciju zgrade. Nakon izvršene adaptacije, na osnovu Prijedloga stranke, te temeljem Rješenja Općinskog suda u Mostaru broj, V-4523/06 od 03.05.2006. izvršena je procjena od strane dva sudska vještaka i utvrđena je vrijednost adaptacijskih radova u iznosu od 1.016.529,18 KM. Prema podacima koje je HDZ BiH predočio tijekom obavljanja revizije financijskih izvještaja za 2008., moglo se utvrditi da je stranka troškove zakupnine kompenzirala do ožujka 2005., nakon čega je po opomeni Grada Mostara, stranka na ime zakupnine u razdoblju do ožujka 2005. do ožujka 2008., platila 250.920 KM, koliko je Grad i potraživao. Ugovorne strane Grad Mostar i HDZ BiH su 13.05.2008. zaključile Ugovor o kupoprodaji poslovnog objekta, koji je HDZ BiH koristio pod zakupom, koji je ovjeren kod notara i upisan u izvornik notara pod brojem OPU 635/08.
EKSKLUZIVNO Tko se usudio objaviti Registar branitelja Republike Hrvatske
Hrvatska nemoćna protiv masona – za šaku dolara otkrivaju državne tajne 14
EKSKLUZIVNO Tko se usudio objaviti Registar branitelja Republike Hrvatske
Hrvatska nemoćna protiv masona – za šaku dolara otkrivaju državne tajne
Nakon što je na internetu 06. travnja nelegalno objavljen Registar branitelja Republike Hrvatske, server tvrtke InvisiHosting LLC iz američkog Austina, gdje se nalazi i domena www.registarbranitelja.com, u svakoj sekundi bilježio je i do 5 000 pokušaja pristupa stranici. Već nekoliko dana nakon objave, strasti se iznenađujuće brzo smirile – Registar je dostupan svima, a Vlada RH, unatoč nastojanjima, nije ga mogla ukloniti s weba. Otkrivena je jedna od najvećih tajni RH, a u hipu je priveden i poznati hrvatski bloger Marko Rakar, nesuđeni savjetnik novog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Sve dosadašnje hrvatske vlade nisu željele preuzeti odgovornost i konačno javnosti objaviti imena branitelja te je samo bilo pitanje vremena kada će isti biti objavljen „na silu“. No, nakon oluje koje je objava Registra polučila u RH ali i BiH, najava kako je isti nepotpun i netočan te inicijative samog državnog vrha za ukidanjem domene, ista je i dalje na raspolaganju znatiželjnicima. Iako se rezultati novinarskog istraživanja magazina Republika čine kao još jedna floskula o svjetskim teorijama zavjere, činjenica je da je američki server, za šaku dolara, spreman objaviti i najveće tajne neke države, bez ikakve odgovornosti. Tko ima toliku moć?
10 dolara – cijena objave jedne od najstrože čuvanih državnih tajni
I sada nepoznati počinitelj za 10-tak dolara zakupio je 10 gigabajta prometa od teksaške tvrtke InvisiHosting iz SAD-a koji je, zbog velikog zanimanja, „potrošen“ za manje od jednog dana. Domena je bila ugašena nešto manje od pola dana, dovoljno da se, zahvaljujući akciji portala Indeks.hr i dobrovoljnim prilozima, prikupe sredstva za dodatni promet i ponovno „dizanje“ domene. Matthew Schiros, vlasnik tvrtke InvisiHosting LLC, u brojnim izjavama za medije, kazao je da ne namjeravaju otkriti identitet osobe koja je zakupila domenu, te da taj ustupak nisu učinili ni vladama ostalih zemalja, kao što su Njemačka, Italija ili Engleska, kao ni znamenitom Scotland Yardu, kada je bio u pitanju sličan problem. Taj server je, zbog čvrste zaštite identiteta i slobode govora jedan od najtraženijih na svijetu za zakup oglasnog prostora, a njihovu pomoć traže oni koji nisu zadovoljni stupnjem demokracije i slobode javne riječi u svojoj zemlji. Cijelo poslovanje tog servera temelji se na slobodi govora, ne provjeravaju sadržaj koji objavljuju, ukidaju ga samo ako dobiju sudski nalog, FBI-jevu obavijest da je riječ o pitanju nacionalne sigurnosti ili ako klijent ne plati zakup prostora. Jedino čemu se protive je dječja pornografija, spam ili američkim zakonom zabranjeni sadržaji. Nakon prve informacije o „zabranjenom voću“ na internetu, uslijedilo je neviđeno zanimanje javnosti, provjeravao se ratni angažman političara, javnih osoba, a opravdano i javno su prozivani „branitelji“ za koje se tvrdilo da to nikada nisu ni bili. Uzaludni su bili pokušaji blokiranja Internet stranice preko hrvatskih Internet providera, T-HT-a, Iskon-a i Metronet-a.
„Svevideće oko“ i registar branitelja
U logo servera InvisiHosting zanimljivo je ukomponirana piramida sa „svevidećom okom“, dok je logo tvrtke Codero na adresi Overland Park u gradu Kansas City, najvećem gradu u američkoj saveznoj državi Missouri, tvrtke koja je vlasnica servera, također u obliku oka. Ova tvrtka odbila je zahtjev Carnet CERT-a, središnjeg tijela za računalnu sigurnost u Hrvatskoj, za blokiranjem pristupa registru. Mogućnost da je ovakav izbor prepoznatljivosti oba servera slučajan, više je nego isključena. Slijedeći pojašnjenje navedenog znaka Wikipediji, internetskoj slobodnoj enciklopediji, logo InvisiHosting-a usko je povezan s najprepoznatljivijim znakom tzv. Slobodnih zidara – masona. Piramida simbolizira vlast, vlast koju je imao faraon nad Egipćanima u svoje vrijeme, hijerarhiju, na čijem je vrhu vladar, a niži slojevi njegovi podanici. Vrh piramide nedostaje, ali se na njegovom mjestu nalazi simbol svevidećeg oka iz kojeg izlazi snop svjetla. Upravo takav simbol je od 1933. na novčanici od jednog dolara, koju je naložio tiskati američki predsjednik Franklin Delano Roosvelt, slobodni zidar 33. stupnja. Teoriju o tajnim nakanama masona dodatno potpiruju i teze kako se „Oko koje sve vidi“, također nalazi i u zakutcima Pentagona, gdje i službeno postoji Ured za informacijsku svijet, agencije znakovitog, orwellovskog naziva, čija je zadaća prikupiti što više podataka o američkim građanima, kako se služe kreditnim karticama, medicinske podatke, kada i kamo putuju, podatke o telefonskim računima itd. Sam Josep Corominas, nekadašnji veliki meštar Velike lože Španjolske svojedobno je tvrdio da je 60 posto članstva europskog Parlamenta u nekoj od masonskih loža.
Zakazao sustav informatičke zaštite
Iako bi svaka, iole ozbiljna vlada, registar svojih branitelja, objavila već 1996. godine uz zadržavanje tajnosti informacija o ratnom putu, jedinstvenom matičnom broju i dr., uporno odbijanje njegove objave, pod izlikom zaštite osobnih podataka branitelja, jamčilo je da će Registar, kad-tad, biti objavljen „na silu“. Ipak, više nego čudna je činjenica da se iz ministarstva obrane neke zemlje kopira file sa više od pola milijuna nominativa (registrirano je 501.666 branitelja!), a da vlada nije bila u stanju sačiniti ni popis osoba koje imaju pristup serveru MORH-a. Očigledno je da je zakazao sustav informatičke zaštite, na što je i upozorio anonimni objavljivač Registra. Pouzdan izvor u MORH-u potvrdio je da su podatci procurili tako što su se snimili na USB. Hrvatska policija ni danas sa sigurnošću ne može kazati tko je ukrao za javnost dugo željeni Registar i, na njihovo sveopće oduševljenje, objavio ga na serveru koji mu jamči najstrožu anonimnost.
Preko američkih masona do uljeza među braniteljima
Iako su se iz braniteljskih udruga izjasnili da su protiv javne objave registra, što su pravdali mogućom kompromitacijom nekadašnjih ratnika, sami branitelji nemaju ništa protiv njegove javne objave. „U registru ne želim tražiti tko je bio, nego tko nije“, komentar je jednog branitelja HV-a, u kojem se i nazire srž cijelog problema – nelogičnog rasta broja branitelja. Od siječnja 1999. do kraja 2009. njihov se broj na popisima ministarstava obrane i unutarnjih poslova povećao za 115.365 – sa 386.301 na 501.666 branitelja, što svjedoče i službeni akti tadašnje vlade, u kojima stoji da je 12. studenoga 1998. u evidencijama MUP-a bio zaveden 36.301 branitelj, a 11. siječnja 1999. na popisu branitelja u MORH-u njih točno 350.000. Krajem 1999. godine taj broj je iznosio 386.301, 2005. brojalo se 489.407 branitelja, a već 2009. godine dobiva se konačna brojka – nevjerojatnih 501.666. Kako je došlo do tog broja n mogu shvatiti ni tadašnji ministri MUP-a i MORH-a, Ivan penić i Pavao Miljavac, a sam predsjednik RH, Franjo Tuđman, spominjao je brojku od 350 000. Objava Registra branitelja pokazala je svu nemoć Hrvatske države u nastojanjima da od javnosti sačuva strogo čuvanu tajnu, ali i dosjetljivost hrvatskih „internetskih“ znalaca i poklonika slobode informiranja, koji su se vodili krilaticom „ako neće Hrvatska – hoćemo mi i to preko Amerikanaca“. U tome im je pomogao server najjače tajne organizacije na svijetu – američkih masona.
Javnosti promakle skandalozne činjenice
Jedno je sigurno – registar je objavio i otuđio istinski profesionalac koji odlično poznaje cijelu problematiku manipuliranja brojem branitelja. Isto se dade zaključiti zbog predočena dva grafa, koja su u većini javnosti, zaluđenoj oko pretrage imena, ostala skoro nezapažena. U jednom je prikazan broj mobiliziranih vojnika po određenim datumima, gdje se jasno vidi kretanje i skok krivulje tijekom vojno-redarstvenih akcija, napr. Bljesak i Oluja. Posebno zanimljiv je drugi graf koji pokazuje pokazuje broj mobiliziranih vojnika u odnosu na ukupni broj dana njihove mobilizacije. „Primjerice, više od 5.000 ljudi je zavedeno u registar, a da su pritom služili u vojsci pet dana ili manje (preko 350 ljudi je otpušteno isti dan kada su i primljeni, a više od 1500 ljudi je u vojsci boravilo samo dva dana). Gotovo 20.000 ljudi, od pola milijuna branitelja, je u registru zavedeno kao da su služili 15 dana ili manje, a više od 12.200 ljudi, status branitelja steklo je nakon 01. rujna 1995.“, piše u pojašnjenju grafa. Nakon spektakularne ostavke bivšeg hrvatskog premijera Ive Snadera, krađa i nelegalna objava Registra branitelja svakako je najveći skandal koji je potresao vladajuću koaliciju u RH i ponovno otvorio staro pitanje – zašto Vlada krije uljeze među braniteljima?
Jesu ili nisu uljezi?
Među više od pola milijuna branitelja u registru su se mogla pronaći i na desetine imena nekadašnjih pripadnika HVO-a, za koje se zasigurno zna da nikad nisu bili niti pripadnici HVO-a, a kamoli HV-a. Pojedini od njih demantirali su medijske optužbe tvrdeći kako se radi o drugim osobama istog imena i prezimena, što je dobro opravdanje, s obzirom da nije naznačen datum rođenja osobe ili ime oca. Međutim, koliko god to tvrdili, isto nisu i dokazali. S druge strane i iz istih razloga, nije moguće dokazati da se uistinu radi o prozvanoj osobi. Ovo obje strane dovodi u „pat poziciju“.
INTERVJU Predsjednica HSS-NHI-ja Ljiljana Lovrić
Sporazum o zajedničkom nastupu na općim izborima bio je ‘probni balon’ 18
OTKRIVAMO Tko će voditi kampanje HDZ BiH, HDZ 1990 i NSRZB-a
Put do vlasti vodi preko vrhunskih PR stručnjaka 22
Tko će voditi kampanje HDZ BiH, HDZ 1990 i NSRZB-a
Pet mjeseci je do službenog početka predizborne kampanje no, prema verbalnom prepucavanju iz stranačkih tabora, ona je već odavno počela. Ove godine predizborna kampanja, barem što se tiče hrvatskih stranaka, bit će i istinski sraz vrhunskih PR stručnjaka koji će voditi predizborne kampanje. Predizborni planovi, koji se kroje u najvećoj tajnosti, svjedoče da su i hrvatske stranke u BiH itekako dobro shvatile važnost dobrog PR-a tijekom izbora i moć dobre komunikacije prema ciljanoj grupi, biračima. Imena koja se spominju svjedoče da predizborna kampanja neće biti samo odmjeravanje snaga samih političkih opcija, nego i nešto puno više – potvrdit će tko je trenutno alfa i omega PR-a. Neki od njih, zbog iznenađujuće dobrih izbornih rezultata, već su potvrdili svoj status PR gurua i „spin doktora“.
Krešimir Macan za HDZ 1990
„Izbori se ne dobivaju, oni se uzimaju“, tvrdi Krešimir Macan, stručnjak za krizne komunikacije i jedan od najpoznatijih hrvatskih spin doktora, nekadašnji PR savjetnik bivšeg, hrvatskog premijera, pokojnog Ivice Račana. Macan je, za sada, apsolutni kralj spina u susjednoj Hrvatskoj. Vodio je pobjedničke kampanje Željka Keruma, danas gradonačelnika Splita, potom Borisa Miletića i Ivana Jakovčića, bio zadužen za odnose s javnošću prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana itd. Po svemu sudeći, izgledno je da će u rujnu voditi i kampanju u BiH. Naime, u HDZ 1990, sve donedavno, njegovo ime je bilo jedna od najvećih i strogo čuvanih tajni. Iako se HDZ-u 1990 predviđao brzi krah, pogotovo nakon odlaska iz stranke nekoliko istaknutih članova, ta stranka uspjela je prevladati poteškoće i postala je, ne samo ozbiljan pandan HDZ-u BiH, već i ozbiljna kandidatkinja za „nešto više“. No, sasvim je jasno da će u listopadu Macan povesti „90-kinu“ kampanju i vrlo je izgledno da će im ostali „puhati u leđa“. Taj PR stručnjak već je, u nekoliko navrata, boravio u Mostaru u središnjici stranke, a kolika će biti cijena njegovog angažmana pitanje je svih pitanja, no činjenica je da se izborna pobjeda skupo plaća.
Dr. sc. Zoran Tomić za HDZ BiH
Oni koji su mislili da će najjača hrvatska stranka izborima pristupiti po dosadašnjem, starom modelu, a koji se posljednjih godina pokazao promašenim, itekako su se prevarili. HDZ BiH najvjerojatnije će angažirati jednog od najsposobnijih bh. stručnjaka za odnose s javnošću, dr. sc. Zorana Tomića. Angažiran je na diplomskoj, poslijediplomskoj i doktorskoj nastavi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetu političkih znanosti na Hrvatskom studiju, Univerzitetu u Sarajevu, na Visokoj školi za odnose s javnošću i studiju medija Kairos u Zagrebu, Visokoj poslovnoj školi Zagreb itd. Tomić je, sredinom 90-tih, već vodio jednu od najuspješnijih HDZ-ovih kampanja, u vrijeme kada je ta stranka suvereno vladala hrvatskim bh. političkim nebom. Ovaj put, pred njim je veći izazov – HDZ je značajno slabiji, potresaju ga afere, a dodatni problem predstavljaju i druge, ojačane hrvatske stranke. Ipak, to će Tomiću, kao pravom PR stručnjaku, zacijelo biti dodatna motivacija u odmjeravanju snaga s Macanom. Kao prvi korak u „slanju pozitivnog svjetla prema potencijalnim biračima“, a prema PR pravilima, zbog problema s RH i aktualnim sudskim procesom koji se protiv njega vodi zbog primanja mirovine iz RH, na neko vrijeme iz stranke bit će sklonjen zamjenik predsjednika HDZ BiH i dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Niko Lozančić. On će, ujedno, biti kratkotrajna kolateralna šteta predizborne kampanje. Tomić je autor 14 knjiga i brojnih znanstvenih radova na temu odnosa s javnošću i potpuno je jasno da je i više nego ozbiljan protivnik. S druge strane, upitno je hoće li Tomić, nakon svojevrsnog medijskog zatišja u BiH, imati veliki „come back“ ili je već zaboravljen. Moguć je da se u kampanju uključi i još jedan čarobnjak PR-a, dr.sc. Božo Skoko, docent na Fakultetu političkih znanosti sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću i suutemeljitelj je Millenium promocije, jedne od vodećih hrvatskih agencija za odnose s javnošću te dugogodišnji konzultant za strateško komuniciranje. Taj bivši novinar i urednik HTV-a, autor je nekoliko knjiga te brojnih znanstvenih radova iz tog područja. Opravdano je moguće da Skoko i Tomić budu PR tim HDZ-a BiH, tim više što je takva sestrinska agencija već registrirana i u BiH.
Siniša Jagodić za NSRZB
Još jedno zvučno PR ime bit će neposredni akter predizborne kampanje u BiH. Siniša Jagodić, već mjesecima je u Širokom Brijegu, na poziv Narodne stranke Radom za boljitak. Jedino su iz te stranke potvrdili da će u predizbornoj kampanji koristiti njegove stručne savjete. Jagodić je bio i savjetnik Nadana Vidoševića u kampanji za izbor predsjednika Republike Hrvatske. Iako Vidošević nije krio razočaranje gubitkom izbora, jasno je da je Jagodić odradio ogroman dio posla jer je Vidošević bio četvrti po rezultatima u prvom krugu izbora. Jagodić je bio angažiran i za bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, bio zadužen za odnose s javnošću u NK Dinamo, iz kojeg je otišao nakon nesuglasica s potpredsjednikom kluba Zdravkom Mamićem. To je, za sada, najpoznatiji PR-ovski trio koji će odmjeravati snage u pridobivanju naklonosti potencijalnih bh. birača. Listopadski izbori pokazat će koliko su u tome bili (ne)uspješni. Međutim, hoće li bh. građanstvo „progutati smicalice“ PR-mudraca ili na takav pothvat birači u BiH još nisu spremni – već će pokazati rezultati izbora krajem listopada.
Jedino HSP BiH ima PR majstora iz svojih redova
Pravaši u predizbornoj igri ne namjeravaju angažirati „PR igrača sa strane“. Njihovu kampanju vodit će Željko Asić, tajnik Glavnog stana HSP-a BiH i izaslanik u Domu naroda Parlamenta F BiH. Asić slovi kao jedan od najutjecajnijih osoba u svojoj stranci upravo zbog činjenice što je s mnogim novinarima medijskih kuća u BiH „na ti“, godinama je prisutan u bh. političkom životu te je, tako, odličan poznavatelj cjelokupne situacije. Očigledno je da najjače hrvatske političke opcije, skorašnju predizbornu kampanju, ne žele prepustiti slučaju te kreiranje imidža svog predsjedničkog kandidata ili stranke, prepustiti provjerenim PR stručnjacima, odnosno agencijama specijaliziranim za ovo područje. Međutim, pitanje koje se, nedvojbeno, nameće je spremnost bh. birača na nove, zapadnjačke trendove i „PR spinove“. Listopadski izbori bit će test komunikacijskih strategija vrhunskih PR majstora – hoće li uistinu naići na plodno tlo u BiH, ponajviše zbog konstantno malog odziva biračkog tijela, ali i činjenice da će trebati puno snage i umijeća kako bi Hrvati, Hercegovci i Bosanci na biralištima, promijenili „tradiciju glasovanja“?
KOD ZUBARA: Dr. Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a BiH i predsjednik Vlade ŽZH-a, na svom radnom mjestu
Jurišić: Kolegica Ljilja iz HSS-NHI ima najbolje zube 25
Uobičajena je popodnevna gužva u stomatološkoj ordinaciji u Posušju. Pacijenti u tišini čekaju prozivku dok im vrijeme prikraćuje LCD televizor u čekaonici. Ipak, nije u pitanju tek obična zubarska ordinacija. „Kako si ti meni Ante?“, pita liječnik pod maskom jednog od pacijenata iz čekaonice. „Sve je u red’“, ovaj mu odgovara. Cijelo vrijeme vrata od čekaonice i same ordinacije su otvorena, što pridonosi nesmetanoj komunikaciji medicinskog osoblja i pacijenata u čekaonici. „Vrbuje li vas doktor za pravaše?“, pitamo gospodina koji je doveo suprugu na kompliciran operativni zahvat. „Ma kakvi. Ovdje ti nema politike. Ovdje su samo zubi“, reče on, naslonjen na sami ulaz, pomalo se nervozno premještajući s noge na nogu. Na ovaj upit i ostali u čekaonici su se nasmijali. Kao da pitamo o nekom izvanzemaljcu, a ne o predsjedniku HSP-a BiH, premijeru Vlade ŽZH, njihovom liječniku, jedinom specijalisti oralne kirurgije u toj županiji, Zvonku Jurišiću, koji im svakog ponedjeljka, srijede ili petka, zaviruje u usnu šupljinu. „Nema boljeg od Mostara do Livna“, hvale oni doktora Jurišića.
Zbog liječnika specijaliste, u malo Posušje, dolaze i iz Hrvatske
Dr. Zvonko Jurišić jedan je od najpoznatijih specijalista oralne kirurgije u BiH. Nakon svakodnevnih obveza u Vladi ŽZH-a, Središnjici stranke u Mostaru, političkim sastancima u Sarajevu, taj čovjek sjeda na svoju stolicu u stomatološkoj ordinaciji u Posušju, uzima oštar skalpel ili „zubarsku bušilicu“ rješavajući svojim pacijentima probleme oko zaostalih ili slomljenih korijena zubi, cista, rekonstruira estetske i funkcionalne poremećaje usne šupljine, protetiku…“Dok nisam preuzeo obveze oko mandata predsjednika Vlade HNŽ-a, mogao sam primiti više pacijenata. Sada je to manji broj. Ovdje sam svoj na svome. Ovdje se odmaram i svog posla se neću nikada odreći“, kaže dr. Jurišić, pažljivo odmjeravajući nezgodnu cistu u ustima jednog pacijenta. Mnogi u Posušje dođu i iz Mostara, Tomislavgrada, Imotskog, pa čak i iz Splita. I to sve na preporuku kolega stomatologa. „To mi je velika čast i priznanje. Tim više što je zanimljivo čuti da neki stomatolog pacijentu kaže „ovo možeš riješiti u Zagrebu ili Posušju“. Sofisticirani kirurški zahvati moja su specijalnost i profesionalni izazov“, govori predsjednik pravaša u BiH.
Kod naših političara, manje-više, prirodni zubi
„Kakvo je stanje zuba kod građanstva?“, pitamo političara-zubara. „Sada puno bolje nego što je bilo 90-tih godina. Ljudi su više osviješteni, a zasigurno su pomogle i stalne reklame zubnih pasta, a počeo se njegovati i konstantan odlazak na redovite preglede, što je dobro. Na žalost, iako zdravstveni osiguranici, pacijenti su prinuđeni plaćati zahtjevnije zahvate koje ne mogu dobiti u domovima zdravlja ili kod običnih stomatologa. Zato se zalažem da zavodi za javno zdravstvo, barem dijelom, snose te troškove, što bi pacijentu znatno olakšalo liječenje“, pojašnjava dr. Jurišić kojeg, nerijetko, i na ulici „zaskoče“ nekim pitanjem o terminu rada ili upitom „kad ih može primiti“. Bijeli mantil nije stran u obitelji Jurišić. Supruga Tonka je također liječnica, neurologinja. Teško je „pomiriti“ političke, profesionalne i obiteljske obveze u obitelji s četvoro djece. No, stigne se. Možda bude malo lakše krajem predsjedničkog mandata u Vladi ŽZH-a. „Je li i kod vas prisutna profesionalna deformacija? Bacite li, kad-god, oko i na zube vaših kolega političara?“, zanima nas. „Da, čak me pojedini znaju i upitati nešto ili zatražiti savjet. Mogu kazati da naši političari vode računa o zdravlju svojih zuba i, manje-više, većina njih ima prirodne zube“, komentira on. „Ipak, koga bi baš istaknuli? Čiji su zubi najljepši i najzdraviji?“, ne damo se odmaknuti od zanimljive teme. „Pa, prema mojoj ocjeni, najbolje zube ima predsjednica HSS-NHI-ja, Ljiljana Lovrić“, priznaje dr. Jurišić.
Rad u ordinaciji dođe mu kao odmor
Što je, čovjeka koji je bio ravnatelj posuškog Doma zdravlja, koji ima svoju privatnu praksu od koje može solidno zarađivati za obitelj, nagnalo u politiku? „Htio sam uraditi nešto bolje za ove ljude, učiniti sve kako bi bio bolji život u BiH. Imam svoje zvanje i posao od kojeg mogu živjeti pa me se ne može potkupiti. Zato sam ušao u politiku i s tom mišlju ću i nastaviti“, iskreno reče čovjek, kojeg njegovi politički neistomišljenici, posprdno, zovu „zubar“, čovjek koji i nakon sastanka s visokim predstavnikom u BiH, žuri u Posušje, u svoju ordinaciju, kako bi „navukao“ zelenu kutu, zaštitnu masku i rukavice, te zasjeo na stolicu na kotače, jer se tako lakše kreće oko pacijenta. Nakon politike, kako već reče, to mu dođe kao odmor. „A,kad bi moga’ ja doć dokture?“, proviruje još jedan nevoljnik s problemom. „E moj Mile, danas ne može. Gužva. Može li u petak?“, odgovori mu zubar-predsjednik. „A, dobro. Eto mene u petak“,odgovori mu budući pacijent, ne znajući da će na političkom sastanku, dogovorenom u petak, „njegov doktor“ pogledavati na sat, pitajući se hoće li uspjeti biti na raspolaganju svom pacijentu. Tako je i pobrisana ona nevidljiva, hladna i tako česta, crta između liječnika i pacijenta. A tek političara…
U Soviće kraj Gruda došla nevjesta s Filipina
Hercegovac Nedjeljko, za ljubav svog života, oplovio pola svijeta 28
EKONOMIJA
Federacija ponovno gubi svoj novac
Srbija prisvaja 53 milijuna dolara iračkoga duga prema FBiH 35
INTERVJU: Edin Mulahasanović, generalni direktor Fabrike duhana Sarajevo
Još nije kasno za oživljavanje proizvodnje duhana u BiH 36
Neuspio pokušaj federalne vlasti da, sama sebi, poveća plaće
Ništa od povlaštenih mirovina od 2 100 KM 38
SVIJET
Vojna baza Pendleton – kako se marinci spremaju za Afganistan
Američki vojnici ratnu agoniju vježbaju na svinjama
43
SPORT
Hillsborough 1989. – Godišnjica najveće nogometne tragedije u Engleskoj
Kada strast za nogometom ubija 44
REVIJA
Što trebate znati prije nego krenete u teretanu
10 zabluda o fitnessu 50
Modni znalci ponovno u vremeplovu
Jesen i zima s potpisima prošlosti i budućnosti 52
Spas od ljetnih vrućina
Ljetne kuhinje sve popularnije 54
Ruže su vječne
Kraljica cvijeća 56
S dolaskom toplijeg vremena
Vrijeme je za roštiljade 60
Stigao „Sex and the City 2“
Kad Njujorčanke završe u pustinji 62
SKUTERI Najbrži i najljepši dvokotači
Mali prinčevi gradskih ulica 66