Krešimir Zubak, predsjednik Glavnog odbora HSS – NHI, te iskusni hrvatski političar, koji je u svojoj karijeri obnašao brojne visoke dužnosti u intervjuu za Republiku govori o aktualnostima u stranci, te nedavnom potpisivanju sporazuma s HDZ-om BiH koji ju je i uzdrmao. Podsjetimo, nakon potpisivana sporazuma, koji nije naišao na podršku dijela HSS-NHI-ja dojučerašnja predsjednica Ljiljana Lovrić je isključena iz stranke i razriješena dužnosti, a među inicijatorima njezine smjene bio je upravo Zubak. On ističe da sporazum koji je potpisan s HDZ-om BiH nije validan, a za Lovrić ističe da je „radila iza kulisa, po cijenu i podjele stranke, a iza leđa svojih najbližih suradnika i kolega“. Otkriva nam i zbog čega je svoj politički angažman stavio ispred posla u odvjetničkom uredu, te kako vidi Hrvate u BiH za pet godina, te još mnogo toga. RE: Trenutačno ste u središtu pozornosti jer ste povukli pitanje smjene dojučerašnje predsjednice HSS-NHI-ja, radi potpisivanja sporazuma o suradnji s HDZ-om BiH. Je li taj sporazum uistinu samovoljan potez bivše predsjednice HSS NHI-ja Ljiljane Lovrić, koji većina u stranci ne podržava, premda ona tvrdi suprotno?
ZUBAK: Pitanje isključenja iz stranke i razrješenja dužnosti predsjednika stranke pokrenulo je nekoliko županijskih/regionalnih organizacija i moja je dužnost kao predsjednika Glavnog odbora bila da se u svezi s tim zakaže sjednica i Glavni odbor odredi. Odluke Glavnog odbora donesene su apsolutnom većinom i one sve govore.
RE: Epilog tog poteza je smjena Ljiljane Lovrić koja ne želi odstupiti s mjesta predsjednice, te tvrdi da je smjena nestatutarna i najavljuje da će istu osporiti sudskim putem. Kako to komentirate?
ZUBAK: Ljiljana Lovrić nije smijenjena. Ona je isključena iz stranke i razriješena dužnosti. Njeno je da postupi kako ona misli.
RE: Dojam je da su potpisivanje sporazuma podržali hercegovački županijski odbori, dok su bosanski protiv, izuzevši općinu iz koje je Lovrić. Što se zapravo dešava iza kulisa?
ZUBAK: Ništa se ne događa iza kulisa. Ona je radila iza kulisa, po cijenu i podjele stranke i u tome nije uspjela.
RE: Spominje se i Vaša smjena, a krenula je, i u nekim stranačkim mašinama kreirana hajka na Vas. Koliko je sve to štetno za vas osobno, a i za stranku obzirom da su izbori pred vratima?
ZUBAK: Da. Iako nije postupio u skladu s našim Statutom glede načina moje smjene ja sam tražio da se Predsjedništvo odredi spram takvog prijedloga gosp. Lučića. Njegova inicijativa je odbačena.
RE: Vlada li se i ovdje po metodi „zavadi pa vladaj“, budući da nekima ide na ruku unutarstranački sukob u HSS-NHI-ju, te ga pokušavaju i okrenuti u svoju korist?
ZUBAK: Da.
RE: Glavni odbor HSS NHI-ja već je ranije odbio potpisivanje sporazuma o suradnji s HDZ-om BiH. Kako to da ga se Ljiljana Lovrić ipak odvažila potpisati?
ZUBAK: Ne želim špekulirati. Ali da se radilo o vrlo „jakim“ razlozima ne govori činjenica da je grubo prekršila Statut i utvrđena stajališta stranke, već da je radila iza leđa svojih najbližih suradnika i kolega.
RE: Koju štetu će po Vama donijeti jedan takav sporazum, koji su prethodno s HDZ-om potpisali i HKDU, te tek formirana stranka u BiH – HSP Herceg Bosne?
ZUBAK: Potpisani sporazum nema validnost. Na način kako je to odradio sa HSP-om Herceg Bosne i gospođom Pinjuh, HDZ BiH je želio i s nama, ali nije uspjelo.
RE: Razmišljate li o raskidanju koalicije s HSS-om?
ZUBAK: Mi smo odavno jedna stranka (a ne koalicija) s dvojnim imenom.
RE: Lovrić vas je nedavno nazvala pučistom u stranci, koji samovoljno istupa u medijima. Je li potpisivanje sporazuma s HDZ-om samo po Vašem mišljenju loš potez, odnosno tko još dijeli Vaš stav? Osjećate li se pučistom?
ZUBAK: Odluke Glavnog odbora sve govore.
RE: S kim bi, prema Vašem mišljenju HSS NHI trebao koalirati?
ZUBAK: Zalagao sam se za samostalan nastup uz mogućnost da županijske organizacije na svojoj razini mogu zaključiti koalicije.
RE: Političar ste s ogromnim iskustvom, no već godinama u sjeni. Zašto je to tako? Je li Vam politika dosadila pa ste se više priklonili odvjetničkom poslu?
ZUBAK: Moj odvjetnički posao i operativan rad u stranci ne mogu skupa. U stranci mogu obavljati poslove koji ne zahtijevaju rad na terenu. Odvjetnički posao je moj egzistencijalni posao.
RE: Iz arhive se sada izvlače i neki vaši prošli potezi. Kao tadašnji predsjednik Federacije BiH odbili ste potpisati Daytonski sporazum, čime ste na sebe navukli osudu HDZ-a. Koja vas je misao tada vodila i biste li danas učinili isto?
ZUBAK: Sada sa još jačim uvjerenjem.
RE: Potpisivanje Daytona zapravo je značilo ukidanje HZ HB, koju ste vi odbijanjem stavljanja svoga potpisa zapravo jedini podržali!?
ZUBAK: To zahtijeva(kao i naredno pitanje) više vremena i prostora za objašnjenje. A pravo da Vam kažem ne vidim da je to više potrebno. Vrijeme je već puno kazalo, ali i ja sam se umorio. Pustimo vremenu da kaže konačnu riječ.
RE: Nedugo nakon toga osnovali ste Novu hrvatsku inicijativu, čime je započeta priča o Alijansi. Potom ste, od HDZ-a proglašeni izdajnikom Hrvata. Jeste li se tako i osjećali, te što je bio cilj Alijanse i biste li ju ponovili?
ZUBAK: NHI nije začetnik Alijanse. Alijansa je unijela značajne promjene u pozitivnom smislu, poslije nje vidite što se događa. No, naš cilj nije bila Alijansa nego vraćanje Hrvata svojoj BiH.
RE: Kako Vam izgleda politička zbilja bh. Hrvata, te vidite li rješenje za njihov nepovoljan položaj u BiH?
ZUBAK: Sa sadašnjim liderima na čelu nekih stranaka s hrvatskim predznakom, ne vidim da se brzo može izaći iz stanja u kojem se nalazimo.
RE: Kako vidite Hrvate u BiH za pet godina, kao nacionalnu manjinu, ili uistinu ravnopravan i konstitutivan narod?
ZUBAK: Mi smo svoju konstitutivnost obranili i vjerujem da ćemo je u budućnosti u potpunosti realizirati.
HSP BiH i HDZ 1990 potvrdili zajedništvo
Potpisivanjem koalicijskog sporazuma za opće izbore u listopadu ove godine, između HDZ-a 1990 i HSP-a BiH, u BiH službeno je formirana najjača hrvatska koalicija do sada. Koaliciju će predstavljati predsjednik HDZ 1990 dr. Božo Ljubić. Podsjetimo, Koaliciji u „miraz“ 90-tka donosi kandidata za člana Predsjedništva BiH Martina Raguža, dok su pravaši dodatno ojačani nedavnim proširenjem s Hrvatskom narodnom zajednicom (HNZ) Milenka Brkića i Hrvatskim zajedništvom Herceg Bosne (HZ HB) Petra Milića. Službeno je potvrđen i zajednički kandidat za člana Predsjedništva BiH – Martina Raguža (HDZ 1990). Iako je na opće izbore 2006. HDZ 1990 išao u koaliciji s Hrvatskim zajedništvom (HSS, HKDU, HDU i HD), što je bila najbrojnija hrvatska koalicija, posljednjim sporazumom s HSP-a BiH, stvorena je najjači hrvatski blok u BiH. U prilog tome idu i nedavni događaji oko neslavnog epiloga sporazuma dr. Dragana Čovića (HDZ) i Ljiljane Lovrić (HSS- HNI) nakon čega je uslijedilo njeno isključenje iz stranke. Dojučerašnja predsjednica jedne od stranaka, oko koje su se „lomila koplja“ i koju su u svom taboru priželjkivali i HDZ BiH i HDZ 1990 i HSP BiH, negira odluku Glavnog odbora svoje stranke o njenom isključenju. Također, u samoj stranci tinja sukob njenih pristaša s ostalim članstvom, što je prijetilo i raskolom koalicije na temeljne stranke – HSS i NHI. Ova, posljednja zbivanja, HSS-NHI znatno su uzdrmala te, umjesto pozornosti na predizborne pripreme, stranka se bavila ozbiljnim unutarstranačkim problemima koje su uzdrmale njen politički renome. Kako je tzv. sporazum Čović-Lovrić proglašen nelegitimnim, HDZ BiH ostao je bez značajnijeg političkog partnera. Naime, Ivan Musa predsjednik HKDU BiH, već prije je s HDZ-om BiH sklopio Sporazum o strateškoj suradnji (s čim se ne slaže dio članstva te stranke), kao i Vesna Pinjuh, bivša članica Jurišićevog HSP-a BiH, a sada predsjednica HSP Herceg Bosne, nove pravaške opcije, s minornim brojem članstva. Sve navedeno potvrđuje da hrvatske opcije na predstojeće izbore idu ujedinjene u dva bloka
DONOSIMO Kome je iz federalnog proračuna podijeljeno više od 6 milijuna KM
Nepovratni novci u izbornim godinama – nekom dva puta, a nekome ni jednom 20
Raspodjela dijela sredstava Ministarstva energije, rudarstva i industrije, tekući grantovi – „Poticaj proizvodnji i prestrukturiranje industrije i rudarstva“ za 2010. godinu za privredna društva više su nego znakovita naznaka predstojećih izbora u BiH. Kako je nedavno prvi objavio „Dnevni avaz“, već na prvi pregled popisa tvrtki koje su dobile novac poreznih obveznika, jasno je da isti dobrim dijelom dodijeljeni po „stranačkoj pripadnosti“. Činjenica koja potvrđuje navedeno je ta da su na desetine tisuća KM, u brojnim slučajevima, dobile privatne tvrtke koje dobro posluju, te da na tom popisu nema državnih poduzeća čiji radnici ne rade, ne primaju plaće i koji prosvjedima traže oduzeta prava.
Najveći grantovi u izbornim godinama
Ako se uzme u obzir da je ministar energije, rudarstva i industrije, Vahid Hećo, čovjek od najvećeg povjerenja predsjednika Stranke za BiH, Harisa Silajdžića, potpuno je jasno da su navedeni grantovi, umnogome, umiljavanje i koketiranje s mogućim partnerima u vlasti te financijska priprema terena za nadolazeće izbore. Radi se o 6.050.00 KM koji će, naravno prema suglasnosti Vlade F BiH, biti uplaćeni na račune 58 tvrtki. Ministar Hećo je slično učinio i 2008. kada je također donio dvije odluke o raspodjeli grantova, i to od 3,5 i 3,7 milijuna KM, dok je u 2009. ukupno dodijelio „tek“ 2,3 milijuna KM. I 2008. je najveći dio proračunskog novca podijelio pred lokalne izbore i privatnim tvrtkama, od kojih je dobar dio i onih koje će porezni obveznici financirati i ove godine.
Hećini miljenici
Od tvrtki koji se mogu nazvati Hećinim miljenicama svakako je i „Abaspahić Company“ iz Vogošće, na čije račune će „leći“ samo 80.000 maraka, jer je ta tvrtka 2008. dobila 150 000 KM i to za nabavku cirkulara za proizvodnju drva za potpalu. Bh. porezni obveznici ponovno će pomoći i razvoj tvrtke „Ditrx“ iz Mostara (sada će dobiti 100 000 KM, a 2008. godine 50 000 KM) kao i „Zec“ d.o.o. Međugorje (200 000 KM, a prije dvije godine 175.000 KM), obje na adresi Slobodna carinska zona bb Mostar, a potonju se može kontaktirati na mail adresu sokozec@tel.net.ba. Obje će ove godine iz proračuna utržiti više novca nego 2008. Iako ministrova miljenica, širokobriješkoj tvrtci TT Kabel dodijeljeno je tek 30 000 KM, dok je 2008. dobila 193.000 KM. „Glas Company“ iz Olova, kao i 2008. dobit će 180 000 KM. Tuzlanski „Drinaplast“ 2008. je dobio 148.000 KM, a ove čak 300.000 maraka. Kod Heće dobro kotira i čitlučka tvrtka za proizvodnju sokova BOB PRO, vlasnika Marinka Sulića koji je nedavno u Makarskoj kupio parking u vrijednosti od 1,5 milijuna kuna. Hećo je ranije toj tvrtci osigurao 147.000, a ove godine 100.000 KM.
Rekorderi po isplati novca iz federalnog proračuna
Najveći iznos koji će biti isplaćen nekoj od tvrtki je 300 000 KM te će po toliko dobiti tvrtke „Kapis“ TKT Tomislavgrad, „Pehar & Co“ Čitluk i „Drina plast“ Tuzla. Visokih 280 000 KM bit će isplaćeno tvrtci „Premium group“ Visoko, „Tom – cat“ d.o.o. Tuzla i Tekstilna industrija Mostar dobit će po 250 000 KM, dok će po 200 000 KM dobiti „A 3“ Široki Brijeg, „Eko sirovina“ Tuzla i „Kazaz“ Breza, a proračunska pomoć od 100 000 KM stići će i u „FIS“ Vitez. Sredstva su dodijeljena i tvrtci „KFK-Plin“ Kreševo, u okviru grupacije „Stanić“, u iznosu od 150 000 KM.
Kome odlaze novci
1. Konfekcija „Borac“ d.d. Travnik, u iznosu od 150.000,00 KM
2. “Drina plast” d.o.o. Tuzla, u iznosu od 300.000,00 KM
3. “EU-PAL” d.o.o. Kiseljak, u iznosu od 100.000,00 KM
4. “Ekspo-company” d.o.o. Kiseljak u iznosu od 100.000,00 KM
5. “K.F.K.-Plin“ d.o.o. Kreševo u iznosu od 150.000,00 KM
6. Polet Srebrenica d.o.o. Ilijaš u iznosu od 100.000,00 KM
7. Grom-BH d.o.o. Sarajevo u iznosu od 100.000,00 KM
8. “Abaspahić company“ d.o.o. Vogošća u iznosu od 80.000,00 KM
9. “Pehar & co“ d.o.o. Čitluk u iznosu od 300.000,00 KM
10. “Fekry“ d.o.o. Ustikolina u iznosu od 150.000,00 KM
11. “A3“ d.o.o. Široki Brijeg u iznosu od 200.000,00 KM
12. “Tvornica alata“ d.o.o. Bugojno u iznosu od 40.000,00 KM
13. DEEP reklame d.o.o. Visoko u iznosu od 70.000,00 KM
14. Neutral d.o.o. Graĉanica u iznosu od 50.000,00 KM
15. Zupčanik d.o.o. Tešanj u iznosu od 50.000,00 KM
16. EPS Laštro d.o.o. Kreševo u iznosu od 50.000,00 KM
17. Ćosićpromex d.o.o. Usora u iznosu od 70.000,00 KM
18. „Metalia“ d.o.o. Mostar u iznosu od 100.000,00 KM
19. “Ris-sportnautik“ d.o.o. Gradačac u iznosu od 100.000,00 KM
20. “Jaffa komerc“ d.o.o. Blagaj u iznosu od 50.000,00 KM
21. “Unis-TŠP“ d.o.o. Mostar u iznosu od 50.000,00 KM
22. Company “D&U“ d.o.o. Visoko u iznosu od 50.000,00 KM
23. D.D.T.I. “Vitex“ d.d. Visoko u iznosu od 70.000,00 KM
24. Tekstilna industrija d.o.o. Mostar u iznosu od 250.000,00 KM
25. “Limprodukt“ d.o.o. Kreševo u iznosu od 50.000,00 KM
26. DI&DE Delić d.o.o. Bihać u iznosu od 50.000,00 KM
27. “Stolarija Karić“ d.o.o. Odžak u iznosu od 40.000,00 KM
28. Drvna industrija “JANJ“ Tvornica građevinske stolarije D. Vakuf, 70.000,00 KM
29. “HAAMCO“ d.o.o. Sapna u iznosu od 50.000,00 KM
30. Energoinvest-termoaparati d.d. Sarajevo u iznosu od 10.000,00 KM
31. “Kapis TKT“ d.o.o. Tomislavgrad u iznosu od 300.000,00 KM
32. Dugatehna d.o.o. Čitluk u iznosu od 100.000,00 KM
33. “Bosman“ d.o.o. Sarajevo u iznosu od 100.000,00 KM
34. “Bosming“ d.o.o. Sarajevo u iznosu od 70.000,00 KM
35. “Lišćevica-promet“ d.o.o. Ilijaš u iznosu od 150.000,00 KM
36. “Megakop“ d.o.o. Orašje u iznosu od 40.000,00 KM
37. “Eko-sirovina“ d.o.o. Tuzla u iznosu od 200.000,00 KM
38. “Horizont“ d.o.o. Vitez u iznosu od 30.000,00 KM
39. Kriva rijeka d.o.o. Olovo u iznosu od 50.000,00 KM
40. “Softing“ d.o.o. Mostar u iznosu od 80.000,00 KM
41. “GP Duraković“ d.o.o. Mostar u iznosu od 50.000,00 KM
42. Društvo za radno angažiranje nezaposlenih boraca “UZRAB“ d.o.o. Sarajevo, 40 000,00 KM
43. Monter-Pobrić d.o.o. Mostar u iznosu od 40.000,00 KM
44. Bob-pro d.o.o. Ĉitluk u iznosu od 100.000,00 KM
45. “Ditrx“ d.o.o. Mostar u iznosu od 100.000,00 KM
46. “POOL TRANS“ d.o.o. Kladanj u iznosu od 50.000,00 KM
47. “Tom-cat“ d.o.o. Tuzla u iznosu od 250.000,00 KM
48. Premium group d.o.o. Visoko u iznosu od 280.000,00 KM
49. “Kazaz“ d.o.o. Breza u iznosu od 200.000,00 KM
50. “Eltra“ d.o.o. Sarajevo u iznosu od 80.000,00 KM
51. “A-S Company“ d.o.o. Goražde u iznosu od 80.000,00 KM
52. “Ferro-keš“ d.o.o. Mostar u iznosu od 50.000,00 KM
53. “Pincom“ d.o.o. Mostar u iznosu od 60.000,00 KM
54. FIS d.o.o. Vitez u iznosu od 100.000,00 KM
55. “Glas company“ d.o.o. Olovo u iznosu od 180.000,00 KM
56. “Zec“ d.o.o. Međugorije u iznosu od 200.000,00 KM
57. “Sejdić commerce“ d.o.o. Odžak u iznosu od 40.0000,00 KM
58. TT Kabeli d.o.o. Široki Brijeg u iznosu od 30.000,00 KM
Skandal u suvremenom i multikulturalnom Sarajevu
Imam zabranjuje spomenik papi Ivanu Pavlu II. 22
OTKRIVAMO Prvi dio rada međunarodnog povjerenstva ispitivački
Istražitelji međugorskog fenomena prvo po biskupovu izjavu 24
MOSTAR – Svi akteri ukazanja u Međugorju morat će pred Međunarodnim istražnim povjerenstvom za međugorski fenomen iznijeti sve što znaju o tim događanjima. Kako Republika ekskluzivno doznaje iz visokih crkvenih krugova, prvo će se pristupiti uzimanju izjava od biskupa Mostarsko-duvanjske i apostolskog upravitelja Trebinjsko-mrkanjske biskupije msgr. dr. Ratka Perića te šestero osoba koje tvrde da im se ukazala Gospa, odnosno da im se čak i danas, poslije gotovo 30 godina – ukazuje. Na prvoj sjednici Povjerenstva koja je nedavno održana u Vatikanu, između ostalog, dogovarana je metodologija rada te je odlučeno da se prvo krene od izjava svih onih za koje se smatra da najviše znaju o Međugorju, a tko će to obaviti u ime Povjerenstva, informacija je koja se čuva u najvećoj tajnosti. Stav mjesnog ordinarija msgr. dr. Ratka Perića o Međugorju je poznat i u zemlji i u svijetu, a lako se može naći i na službenim stranicama Mostarsko-duvanjske biskupije, kao i u biskupijskom Službenom vjesniku. Samo jedan od nekoliko temeljnih razloga zbog kojih biskup Perić opovrgava međugorski fenomen, jest činjenica da se nijedno od šestero muškaraca i žena, koji tvrde da su u Međugorju vidjeli Blaženu Djevicu Mariju – nije zaredilo.
Svatko će reći svoje
Uz biskupa, o još uvijek od Crkve nepotvrđenim ukazanjima, progovorit će Mirjana Dragičević-Soldo, koja tvrdi da je svakodnevna ukazanja imala od 24. lipnja 1981. do 25. prosinca 1982. kada joj je, kako navodi, Gospa “otkrila desetu tajnu” te joj rekla da će tijekom cijelog života imati ukazanje jedanput godišnje – svakog 18. ožujka. Mirjana također tvrdi da od 2. kolovoza 1987., svakog drugog u mjesecu čuje u sebi Gospin glas, te s njom moli za nevjernike te ju katkada i vidi. Mirjana je udana, ima dvoje djece, s obitelji živi u Međugorju.
Ivanka Ivanković-Elez također će govoriti o svome iskustvu. Navodi se kako je prva vidjela Gospu, a tvrdi da je svakodnevna ukazanja imala do 7. svibnja 1985. Tvrdi da joj je tog dana, povjerivši joj desetu tajnu, Gospa rekla kako će tijekom cijelog svog života imati ukazanje jedanput godišnje – “na obljetnicu ukazanja” 25. lipnja. I Ivanka je udana, ima troje djece, s obitelji živi u Međugorju. I Jakov Čolo bit će ispitan. Prema njegovim izjavama, svakodnevna ukazanja imao je od 25. lipnja 1981. do 12. rujna 1998., a tog mu je dana, povjerivši mu desetu tajnu, Gospa navodno rekla da će tijekom cijelog svog života imati ukazanje jedanput godišnje – na Božić. Jakov je oženjen, ima troje djece, s obitelji živi u Međugorju. Među njima je i Ivan Dragičević, koji će također ispričati svoju stranu priče. On navodi kako i sada ima svakodnevna ukazanja i sada, te da mu je Gospa povjerila devet tajni. Oženjen je, ima troje djece, s obitelji živi u SAD-u i u Međugorju. Sljedeća koja će biti podvrgnuta ispitivanju je Vicka Ivanković-Mijatović. Ona također tvrdi da ima svakodnevna ukazanja i sada te da joj je Gospa povjerila devet tajni. Vicka je udana, ima jedno dijete i živi u Krehinu Gracu kraj Međugorja. Posljednja je Marija Pavlović-Lunetti. I ona, kao prethodnih troje tvrdi da ima svakodnevna ukazanja i sada. Preko nje, kako sama ističe, Gospa upućuje “poruku župi i svijetu”. Prema njezinim riječima, Gospa joj je povjerila devet tajni. Marija je udana, ima četvero djece, s obitelji živi u Italiji i u Međugorju.
Članovi šute
O njihovim pričama i iskustvima bilo je riječi i na prvoj sjednici Povjerenstva. Naime, budući da neki od sedamnaestero članova Povjerenstva nisu bili detaljno upoznati s cijelim slučajem, sjednica je poslužila i u tu svrhu, a prvi dio rada Povjerenstva, kako je dogovoreno, odnosit će se upravo na upoznavanje s međugorskim slučajem i traženjem informacija. U obzir će se, kako tvrdi naš izvor, uzimati sve što je vezano uz Međugorje, pa i navodi o ozdravljenjima koja su dokumentirana u tamošnjoj župi sv. Jakova, tvrdi naš izvor otkrivši nam tako barem djelić priče o radu Povjerenstva. Jasno je, dakle, da će Povjerenstvo, kako mu i samo ime kaže, istraživati što se točno prije 29 godina dogodilo u tom nekad malom hercegovačkom selu i što se tamo događa danas. O tome će se pak strogo šutjeti. Upravo zbog toga od članova Povjerenstva s područja naše zemlje nismo uspjeli ništa ni doznati. Do kardinala Vinka Puljića nismo uspjeli doći, a i dr. Franjo Topić, predsjednik HKD-a Napredak, koji je bio i član prve Komisije Biskupske konferencije Jugoslavije te svojedobno doktorirao na katoličkom sveučilištu Gregoriana u Rimu, bio je prilično šutljiv. Kazao je samo kratko da Povjerenstvo nastavlja s radom, koji je prekinuo rat, te da se ne zna vremenska odrednica kada bi ono moglo završiti svoj posao.
Članovi Povjerenstva
Inače, Povjerenstvom predsjeda talijanski kardinal Camillo Ruini, a tu su i kardinali Josip Bozanić (Hrvatska), Vinko Puljić (BiH), Julian Herrenz Casado (Španjolska) te prefekti Angelo Amato (Kongregacija za proglašenje svetaca) i Jozef Tomko (Kongregacija za širenje vjere). Tajnik Povjerenstva je Achim Schütz s Lateranskog papinskog Sveučilišta u Rimu, a njegov pomoćnik je Krzysztof Nykiel – službenik Kongregacije za nauk.
Uz njih, tu su još profesor dogmatske teologije i mariologije na Sveučilištu Marianum Salvatrore Perrella, profesor temeljne dogmatike na Teološkom fakultetu u Milanu Pierangelo Sequeri, dekan Teološkog fakulteta sv. Bonaventure u Rimu i vještak društvene psihologije Zdzislaw Josef Kijas, psihoanalitičar i profesor na Sveučilištu u Parizu Tony Anatrella, inače i savjetnik Papinskog vijeća za obitelj te franjevac Maria David Jaeger, stručnjak u području kanonskog prava i savjetnik u Papinskom vijeću za zakonske propise. Povjerenstvo sačinjava i još četvero stručnjaka, gore spomenuti prof. Topić, časna sestra Veronica Nela Gašpar i isusovac pater Mijo Nikić, te pater Mihaly Szentmartoni, profesor duhovnosti pri Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu.
Zašto je biskup protiv?
Uspoređujući Međugorje s Lourdesom i Fatimom, što je po njegovu mišljenju i neumjesno, biskup Ratko podsjeća da je Marija Bernardica Soubirous, kojoj se Gospa u Lourdesu ukazala 18 puta, odmah pokazala želju za samostanskim životom te je u samostan stupila i u njemu dočekala smrt. Potom navodi Fatimu gdje se Gospa ukazala 6 puta djeci Luciji, Franji i Jacinti. Franjo i Jacinta umiru kao djeca, a Lucija je 1925. stupila u Institut sestara sv. Doroteje, koji je 1948. napustila kako bi ušla u Karmel sv. Josipa u Coimbri, tražeći mir i bježeći od nasrtljivaca koji su je željeli vidjeti. U karmelu je i preminula. U Međugorju to pak nije bio slučaj, što je biskupu jedan od glavnih argumenata protiv autentičnosti međugorskog fenomena. Međutim, sporne su, naravno, između ostalih, i poruke koje su vidjelice prenosile da je “Gospa govorila da je blagopokojni biskup Žanić kriv za hercegovački slučaj”, premda ovaj slučaj datira još od kraja 19. stoljeća kada biskup Žanić nije ni bio rođen. “Četvero međugorskih vidjelaca, kako piše biskup Perić, koji su se nekako pokušali bar ‘upisati’ u duhovno zvanje, iz njega su se potom ‘ispisali’ i sretno se vjenčali. Troje od njih, Ivan u Bostonu, Vicka u Krehinu Gracu i Marija u Monzi kod Milana, još uvijek imaju redovita dnevna ukazanja, dok druge vidjelice, Mirjana Dragičević, udana Soldo, i Ivanka Ivanković, udana Elez, nisu ni pokušavale prelaziti pragove duhovnih obitelji (zasnovale su vlastite obitelji)”, navodi biskup dodavši da imajući u vidu činjenicu kako su brojni hercegovački dječaci pošli u sjemenište i postali redovnički ili biskupijski svećenici i brojne djevojčice postale redovnice, a da nisu imali, barem nije poznato, nekih ukazanja, poruka, tajni, susreta i razgovora s nadnaravnim pojavama, doima se čudnim da ni jedno od šestoro međugorskih
vidjelaca, koji su u ovih gotovo 30 godina imali neprebrojivo mnoštvo ukazanja – oko 40.000 – nije prigrlilo duhovni poziv.
Upriličena manifestacija „Otkud da te zovnem rode“
Stotine Raguža na +40 poziralo Strikomanu 30
„Bože čuvaj naše ime, naše ime, naše prezime…“, orilo se malim hercegovačkim gradićem Stocem, koji je pred sv. Antu okupio blizu tri tisuće Raguža sa cijele zemaljske kugle. U Stocu su proslavili 400 godina rođenja rodonačelnika roda, dubrovačkog Petra Veseličića te 300 godina od prvog pisanog spomena prezimena, što je milenijskom fotografijom ovjekovječio poznati fotograf Šime Strikoman. Pred stolačkom crkvom sv. Ilije proroka pozirali su mu Raguži iz 22 zemlje svijeta, oblikujući tako brojeve i slova 1610. – Raguž.
Nekad iz Dubrovnika bježali
Upravo taj dan zemlju je zahvatio toplotni udar, no sve to nije omelo Raguže da stanu u redove i krivulje i pokažu ostalim rodovima da je njihov rod „najjači“. Naime, procjenjuje se da to prezime, ili njegove varijacije, danas nosi blizu 6 tisuća osoba, od kojih dvije trećine živi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a ima ih sve do Belgije, Argentine, Južnoafričke Republike, Kenije… A sve je krenulo od gore spomenutog Petra Veseličića, koji se rodio 1610. i rodio Petra Aragusa. Od tada do danas nastade veliki rod ponosna imena – Raguži. Veseličić je bio trgovac stokom u Dubrovniku, porijeklom Hercegovac, a poginuo je uslijed potresa 1667. Njegova supruga i sinčić vratili su se u Strmicu, gdje dječaka nazvaše Aragus, što postade novo prezime. Okupljenim Ragužima na svečanom misnom slavlju, propovijedao je mostarsko-duvanjski biskup msgr. Ratko Perić. On se u svojoj propovijedi osvrnuo na nedaće koje su kroz povijest, poput ostalih, trpjeli Raguži. O Ragužima i Ragužima su se obraćali i govorili i stolački načelnik Stjepan Bošković, dopredsjednik HDZ-a 1990. i član organizacijskog odbora manifestacije Martin Raguž te drugi.
Roman o Ragužima
Na ideju okupljanja, koja je očito objeručke prihvaćena od ostalih Raguža, došao je jedan iz niza poznatih nositelja tog prezimena – Mario Raguž, pisac i scenarist serije “Naši i Vaši”. On je osnovao i udrugu “Raguži 1610”. koja djeluje na području BiH i Hrvatske, a koja je i osmislila impresivnu manifestaciju „Otkud da te zovnem rode“. Ime je dobila po istoimenoj a sada i uglazbljenoj pjesmi Nikole Raguža.