Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, započinje proces znatnijeg preseljenja naših mještana u obližnje gradove. Potraga za poslom u nekom od tadašnjih poduzeća za neke je završila uspješno, pa su ostali bliže domu. Drugi koji nisu bili te sreće (ili su privučeni boljom zaradom) krenuli su u neke nove zemlje u potrazi za boljim životom i egzistencijom. Obijali su „bauštele“ diljem Zapadne Europe. Sedamdesetih se tim teško zarađenim novcem, masovno krenulo u izgradnju novih kuća.
I, onda 30-tak godina, skoro pa ništa, što se tiče gradnje i obnove kuća. Mladi su odlazili u potrazi za znanjem i poslom, te gradili i kupovali nekretnine na drugim mjestima. Stariji ili su se zadovoljavali postojećim, ili jednostavno nisu imali novaca . „Trebalo je pomoći „dici“ da se snađu“. Uglavnom novaca za ulaganje u Kašče nije bilo, ili ga je bilo jako malo.
Svakog pravog Kaščanina (a i domoljuba) raduje kad vidi ove slike gdje se obnavljaju kuće, kao što je ovaj slučaj, gdje Jure (Ranko), Mate i Ljubo Primorac obnavljaju svoju obiteljsku kuću.
Stipe Primorac je sa sinovima obnovio staru kamenu kuću. To osobno najviše volim, jer zbilja je krasno za vidjeti.
Značajnije radove oko obiteljske kuće izvodi i Milenko Primorac.
U zadnju godinu-dvije kuće su obnavljali i Ivan Primorac (Milanov), Krešo Primorac, Ivan i Milan Primorac, Ante Primorac, Dragan i Danica Mikan, Vinko Primorac, Ratko Tolj, Dane Tolj itd.
Ante Tolj (Dragan) je izgradio komplet novu kuću, i treba mu odati posebno priznanje jer je to prva kuća napravljena nakon 30-tak godina u Kašču. Nadam se da je svojim primjerom Ante dao poticaj i ostalima.
Možda za nekoga tko ne poznaje prilike u našem selu, to i nije nešto posebno, ali za nas je to (uz dolazak vode i obnovu naše male crkve Sv.Ante) veliki iskorak.
Iz svega ovoga se da zaključiti, da Kaščani, pored toga što imaju svoje nekretnine u Hrvatskoj, a i u drugim državama, ipak ne žele napustiti svoju djedovinu.
U ovom trenutku, možda nije realno očekivati trajniji povratak nekih obitelji, ali ipak „pušu neki bolji vjetrovi“, i svakako je za očekivati da će naši ljudi sve više vremena provoditi u mjestu svojih predaka, nego što je to bilo prijašnjih godina.