Polovica svih tumora je zbog pušenja, sve više obolijevaju žene i mladi

pusenje_ubija
pusenje_ubijaPrije 18 godina, kada sam došao raditi u Centar za onkologiju i radioterapiju splitske bolnice, na 12 muškaraca koji su oboljeli od karcinoma pluća bila je jedna žena. Danas je omjer jedna žena na 2-3 muškarca.
Razlog ovoga je „eksplozija uživanja nikotina“ među ženama, koje smo svakodnevno svjedoci. Inače, u Hrvatskoj 35 posto ukupne populacije „uživa“ u dimu cigareta i 50 posto svih tumora vezano je uz pušenje – kazuje dr. Eduard Vrdoljak, voditelj Centra za onkologiju i radioterapiju KBC-a “Split”.

Inače, onkologija je najpropulzivnija svjetska medicinska znanost ili grana koja je u proteklih 20-ak godina napravila ogroman skok u liječenju najtežih bolesnika.

Svjetski trendovi

– U razmaku od 5 do 10 godina promijenio se stupanj znanja kod liječnika onkologa za oko 70 posto. Liječnik onkolog koji nije 100 posto u svom poslu i ako ne prati svjetske trendove, za pet će godina biti loše educiran i potencijalno opasan za pacijenta. Danas bi trebalo u obliku filma pokazati liječenje onkoloških bolesnika prije 18 godina i taj bi film izgledao kao film iz doba Charlieja Chaplina.

Prije 18 godina smo zračili kobaltnom bombom koja nije imala dovoljnu kvalitetu zračenja u odnosu na današnje moderne uređaje. Danas radimo sa „svemirskom tehnologijom“, koja za razliku od kobaltne bombe ne zrači one dijelove tijela koje ne treba zračiti – kazuje dr. Vrdoljak. Nažalost, u proteklih 20 godina broj tumora je porastao i nažalost još uvijek raste.
Rano otkrivanje

– Učestalost karcinoma povećava se za nekoliko posto godišnje, a razlozi tomu su starenje populacije, stil života, postajemo sjedilačka kultura, odnosno nezdrav život utječe na pojavnost karcinoma. Prije 18 godina sarkom crijeva nije ni postojao, odnosno postojao je, ali mi nismo znali za njega. Kada smo otkrili lijek glivek, koji dobro liječi sarkom crijeva, onda smo otkrili i tu bolest.

Za taj sarkom smo mislili da postoji u odnosu jedan slučaj na milijun stanovnika, a onda smo otkrivanjem gliveka vidjeli da se u puno više slučajva borimo sa sarkomom crijeva. Hoću reći da je u proteklih 20 godina dijagnostika otkrila velik broj karcinoma – nastavlja dr. Vrdoljak. U proteklih 20-ak godina rana detekcija raka dojke spasila je mnoge živote.

– Povećan je umnogome broj žena koje će otkrivanjem raka u ranoj fazi spasiti sebi život. Prije 20 godina petogodišnje preživljavanje s rakom dojke je bilo oko 60 posto, a danas je to negdje između 92 i 93 posto. Za karcinom debelog crijeva, prije 20 godina razina petogodišnjeg preživljavanja je bila 50 posto, a danas je 75 posto.

Preživljavanje od metastaza debelog crijeva prije 20 godina je bilo između 6 i 12 mjeseci, a danas je dvije godine, kazuje dr. Vrdoljak. Prije su se karcinomi u pravilu vezivali uz starije osobe, no proteklih nekoliko godina sve više i više mladih ljudi obolijeva od zloćudne bolesti.

Sve češći rak debelog crijeva

– Kod muškaraca između 20. i 30. godine života najčešći su tumori testisa, limfoma, pluća, debelog crijeva, a kod žena u istoj životnoj dobi limfoma, dojke, pluća, debelog crijeva. Inače, rak debelog crijeva postaje ekstremno čest tumor. No, nove vrste terapija na krilima molekulske biologije daju nam nade da se možemo dobro nositi s ovim oboljenjima.

Prije pet godina pacijenti koji su imali rak bubrega mogli su samo otići na operaciju, a u slučaju metastatskog tumora nismo imali učinkovitu terapiju. Danas se zahvaljujući tehnikama molekulske biologije život takvih pacijenata udvostručio – zaključuje dr. Eduard Vrdoljak. Danas je u Hrvatskoj 21 tisuća oboljelih od raka, bez raka kože.

Prije 17 godina u Hrvatskoj je bilo 15.069 oboljenja od raka, bez raka kože, od čega je bilo 8247 muškaraca i 6822 žene. Nakon 14 godina, 2007. bilo je 20.484 oboljelih, bez raka kože, od čega 10.947 muškaraca i 9537 žena. Evidentan je porast oboljelih žena. U 2007. 12.682 osobe umrle su od karcinoma, dok je 1993. umrlo 10.375 oboljelih.

Koji je „najgadniji“ karcinom?

– To je onaj koji je moguće u cijelosti prevenirati, nepušenjem, a od kojeg nažalost godišnje umire 3000 osoba u Hrvatskoj. Rak pluća, njega ne bi dobilo 90 posto oboljelih da ne puše, odnosno da se ostave cigareta. Dalje slijedi tumor mozga (glioblastom) i rak gušterače.


Ivica Marković | Slobodna Dalmacija