Kada razmišljamo i razgovaramo o mladima i alkoholu, uglavnom se osvrćemo na slučajeve prvih pijanstava, prisjećamo se vlastitih iskustava u prvim konzumiranjima alkohola i dopuštamo takva ponašanja jer smo društvo u kojemu je alkoholiziranje normalan (u smislu učestalosti iskustva) dio odrastanja.
Normalan dio odrastanja ili alarm?
Može se postaviti pitanje mijenja li kontekst značaj određene pojave, tj. jesu li iskustva današnjih odraslih ljudi jednaka iskustvima današnjih adolescenata. U vijestima se može naići na naslove koji govore o važnosti osvješćivanja problema konzumiranja alkohola mladih. Prije nekoga vremena u hrvatskome je dnevnom tisku objavljena vijest da je na odjel pedijatrije u opću bolnicu dalmatinskoga grada dovedena četrnaestogodišnja djevojčica u alkoholiziranome stanju kojoj je izmjereno čak 2,76 promila alkohola u krvi (dovedena je s jednoga dječjeg tuluma na kojemu je popila veću količinu votke). Također, u medijskim napisima o nedavnome slučaja nasilničkoga ponašanja mladih (sa smrtnom posljedicom) navodi se izjava roditelja dvadeset jednogodišnjega počinitelja da je njihov sin liječeni alkoholičar i kako je bio pod utjecajem alkohola, a tada je agresivan.
U smislu iskustava i navika mladih u konzumiranju alkohola zanimljivo je iskustvo novinara portala „dalje.com“ koji su izašli s grupom mladih u Zagrebu kako bi doznali što sve rade kada ih roditelji ne gledaju i što je sadržaj njihove zabave (cjelovit članak na:http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3908;tinejderi-izvan-kue-alkohol-seks-drogiranje-i-presvlaenje-u-parku&catid=2;drutvo-&Itemid=4). Kao probleme definiraju alkohol, droge, seks i izazovno odijevanje i ponašanje djevojčica. Zabrinjavajuća su njihova iskustva i navike u odnosu na konzumiranje alkohola:
• «Prvi put sam se napio na školskom igralištu s dvanaest godina, samo kako bi ušao u ‘cool društvo’» – rekao nam je 18-godišnji Marko.
• «Ne mogu zamisliti subotu bez alkohola, tek se nakon par piva osjećam opušteno» – potvrdila je 18-godišnja Eva.
• «Nemamo mi pare za klubove, mislim, starci meni daju pedeset kuna, ali se s tim ne mogu napiti kad sam na primjer na Jarunu. Zato prije kupimo cugu u dućanu i sjednemo se u parkić» – objasnio je 17-godišnji Ivan.
• «Svake se subote napijem da ne znam za sebe. Samo mi poslije pričaju frendovi kako sam se zbarila s nekim. Alkohol je moj ispušni ventil, kad sam pijana osjećam se slobodno. Starci još niti jednom nisu skužili da sam pijana» – kazala je 18-godišnja Ana.
Zašto mladi piju?
Opijanje mladih ima nekih osobitosti u odnosu na opijanje odraslih osoba. Te osobitosti proizlaze iz njihove dobi koje obilježavaju brojne promjene u tjelesnome, psihosocijalnome i kognitivnome funkcioniranju. U tjelesnome smislu riječ je o dovršenju razvoja sekundarnih spolnih značajki, u psihosocijalnome je riječ o razvoju identiteta, promjeni odnosa s vršnjacima i osobama suprotnoga spola, traženju samostalnosti i čestim promjenama raspoloženja, a u kognitivnome je riječ o razvoju moralnoga prosuđivanja, razvoju socijalne percepcije, uspostavi vrijednosnoga sustava i razvoju apstraktnoga razmišljanja.
U anketama koje se provode s ciljem utvrđivanja koliko, kako i zašto mladi ljudi piju često se u njihovim odgovorima nailazi na sljedeća očekivanja od alkohola, tj. učinke konzumiranja alkohola: osjećaj da tada prestaje nezadovoljstvo, osjećaj opuštenosti, počinju ih primjećivati u društvu, osjećaju se moćnije, samouvjerenije – čini im se da sve probleme mogu riješiti i zaboraviti probleme. Upravo se iz ovih odgovora može razabrati stvarnost stanovitoga dijela mlade populacije koji svoja nezadovoljstva ne može riješiti na poticajan način, koji se ne zna opustiti na drugi način, koji imaju problema sa samopouzdanjem i koji u svome okruženju nema na raspolaganju osobe koje bi mu pružile podršku i potporu u nošenju s izazovima toga razdoblja života.
Učinak i posljedice konzumiranja alkohola na mlade
Kao i u odraslih osoba, konzumiranje alkohola umanjuje kritičnost, dovodi do promjena doživljaja stvarnosti, može dovesti i do promjena svijesti, oslobađa seksualnost i smanjuje kočnice savjesti i zabrana (pa se ponašaju na neuobičajen način).
Posljedice alkoholiziranja mogu se promatrati kao kratkoročne i dugoročne. Od kratkoročnih se mogu navesti:
• akutna intoksikacija (akutno pijano stanje i patološko pijano stanje) koja može imati i smrtni ishod;
• (ne)sigurnost u prometu – prometne nesreće u kojima alkoholizirani mladi sudjeluju kao pješaci, vozači ili putnici, a koje kao posljedice imaju tjelesne ozljede, invalidnost i smrt;
• nasilje – alkoholizirani se mladi sve češće pojavljuju kao počinitelji nasilja, a mogu biti i žrtve nasilna ponašanja drugih;
• neodgovorno seksualno ponašanje – zbog umanjenih kočnica mladi se spremnije upuštaju u seksualna ponašanja koja kao posljedice mogu imati spolno prenosive bolesti, neplaniranu trudnoću ili prisilan spolni odnošaj.
Kao dugoročne posljedice alkoholiziranja mladih mogu se istaknuti:
• ometen proces razvoja osobnosti i identiteta;
• obiteljski problemi izazvani pijenjem;
• školski (ne)uspjeh i obrazovno postignuće (ponavljanje razreda, „izbacivanje” iz škole, prekid školovanja);
• „stil života” koji vodi u alkoholizam u odrasloj dobi;
• agresivnost i delinkventno ponašanje – konzumiranje alkohola često se navodi kao glavni „sastojak” nasilna ponašanja;
• oštećenje mentalnoga zdravlja zbog psihičkih posljedica koje donosi neumjereno pijenje alkohola.
Zbog svega navedenog trebalo bi promisliti o reakciji na alkoholiziranje mladih, jer odmahivanje rukom uz izjavu „Svi smo to prošli” u današnjemu životnom kontekstu može biti opasno.