U ljubuškom kraju, poznatom po povrtlarstvu i s tradicijom vinogradarstva, uzgoju žitarica i industrijskog bilja – duhan, voćarstvo je bilo uzgredna djelatnost. Tragovi maslinarstva uz pokoje stablo mogli su se pronaći jedino u arheološkim iskapanjima. Međutim, posljednjih godina maslinarstvo se vraća nakon dugih stoljeća, a sve zastupljenije je i voćarstvo.
U obje te oblasti poljoprivrede dosta se uiaže. „Hit je maslinarstvo, već pet-šest godina. Trend se nastavlja, pa će, prema našoj procjeni, tijekom zime i ranog proljeća biti zasađeno oko 3.000 novih sadnica”, ističe mr. Branko Rogić, predsjednik Udruge vinogradara i maslinara “Maslina” Županije Zapadnohercegovačke, te podvlači: U posljedice vrijeme dosta se sade šipak i višnja koji su na ovom području bili vrlo malo zastupljeni. Čak se planira i sadnja kiselog šipka. Pogrešno je reći divlji i pitomi šipak, u prirodi su to dva tipa.
Moglo bi se reći da na sadnju kiselog šipka ljude potiču slični razlozi kao i na sadnju maslina. Istraživanja upućuju na njegovu ljekovitost, baš kao i maslinova ulja. Ljubuški kraj je poznat po proizvodnji ranog povrća, ali mi ne smijemo zaboraviti ni voćarstvo.
Kakve su procjene, koliko je do sada zasađeno maslina? – Mi smo krajem prošle godine za Zavodom za poljoprivredu iz Mostara radili registar, popunjavali obrasce. Prema podacima koji su prikupljeni i na osnovi sustava poticaja u cijeloj Hercegovini podignuto je oko 80 hektara maslinika. Međutim, sada gotovo da nema kućanstva koje nema jednu, dvije pa do nekoliko desetaka maslina, kad se to uzme u obzir mislim da u Hercegovini u ovom trenutku ima bar stotinu hektara maslinika. Najviše u Ljubuškom, više od polovice te površine, odnosno više od 50 hektara. To je gruba procjena, a ove godine znat ćemo preciznije.
Započeli smo i s analizom ulja, koju će također raditi mostarski Zavod koji je uložio u opremu. Nedavno sam bio u Istri, gledao sam kako oni rade. Nastavit ćemo educirati maslinare. Radit ćemo kako to Hrvatska radi, jedan brend zasnovan na jednoj autohtonoj sorti maslina, hoće li to biti oblica ili neki tip oblice, vidjet ćemo. Nije se stalo u maslinarstvu, bez obzira na recesiju.
Prvi puta prošle jeseni u Hercegovini je i prerađivano maslinovo ulje, kakva su iskustva? – Bio je to početak, uljara ‘Miličić’ 300 kilograma na sat, hladni postupak, za ekstra djevičansko ulje. Prerađen je 1,5 vagon maslina, a proizvedeno nešto više od dvije tone ulja. U proizvodnji su preko 90 posto bila mlada stabla, što navodi na zaključak da se za četiri, pet godina može očekivati deset puta veća količina maslina i ulja! Prva iako probna, uljara nam je bila od velike pomoći jer smo spoznali neke parametre koji će dobro doći u daljem razvoju maslinarstva, ali nije ulje prerađivano samo u Ljubuškom, dio je prerađen i u Metkoviću. Nakon prvih iskustava maslinari su se zainteresirali i za mini uljare. Kažu da ima uljara i za 3.000 eura! Ljudi to prate, ovi koji imaju više od stotinu stabala, kažu da im se na deset godina isplati. Bit će uljara, a i maslina u Hercegovini, jer je prva berba pokazala odličnu kvalitetu.
