Tko su sveta braća, u kojem su stoljeću djelovala, što znači glagoljati, tko je sastavio glagoljicu, kako se zove prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku, kako se nazivaju knjige tiskane od početka tiskarstva do 1500. godine… To su samo neka od pitanja nad kojima se zamisle i profesori, od kojih su danas pobjegli i saborski zastupnici, a od rješavanja odustale i pojedine estradne zvijezde. Doduše, bilo je i hrabrih koji su se suočili s testom iz gradiva književnosti i hrvatskog jezika koje su učili prije pet, petnaest ili dvadeset pet godina.
Hrvatski jezik, osnovna, razina, knjiiževnost i jezik
Hrvatski jezik, osnovna razina, tekstovi
HRV viša razina, književnost i jezik
Nije baš jednostavno
Ovogodišnji učenici trećih razreda srednjih škola, koji će iduće godine biti prva generacija koja će polagati državnu maturu, izbora nisu imali – morali su odgovarati na ova lakša pitanja osnovne razine testa ili se odlučiti za još teža u testovima na višoj razini.
Kad smo ravnatelju Šesnaeste gimnazije, inače profesoru hrvatskog jezika, Anti Gulinu telefonom pročitali nekoliko prvih pitanja iz testa na osnovnoj razini, na “prvu loptu” je kazao:
– To su počeci hrvatske pismenosti i pitanja nisu jednostavna. Zahtijeva se dosta dobro poznavanje povijesti književnosti, dosta znanja. Lakše će ih riješiti učenici koji su to učili prije godinu-dvije nego odrasli koji su to gradivo obrađivali prije 10 ili dvadeset godina. Ja, kao profesor koji je izvan razreda deset godina, znao bih sve odgovore, ali ima pitanja nad kojima se treba malo zamisliti.
Nakon temeljita proučavanja testova na višoj i osnovnoj razini, A. Gulin je zaključio da je osnovna razina primjerena svim srednjoškolcima, pa i učenicima strukovnih škola, ali i da su pitanja iz više razine teška, komplicirana i priređena ponajprije za gimnazijalce, kojima ne bi trebala predstavljati problem.
– Moji učenici iz gimnazijskog programa Srednje škole Vrbovec tvrde da su im testovi bili jednostavni i ispod njihovih očekivanja. Ono što sam vidio, jasno, riješio bih bez problema. Profesorima hrvatskog koji rade s djecom to nikako ne bi smio biti problem. Bilo bi sramota kad nešto od toga ne bi znali, ali dopuštam mogućnost da bi možda netko od kolega negdje mogao i pogriješiti – komentirao je profesor hrvatskog jezika i predsjednik Sindikata “Preporod” Željko Stipić.
Ima pametnijeg posla
Državni tajnik za srednje školstvo, također profesor hrvatskog, Želimir Janjić smatra da su pitanja dobro izbalansirana, da je gradivo učenicima još svježe i jednostavnije za rješavanje nego starijima koji su iz srednjih škola izišli prije nekoliko desetljeća. Da je u pravu, potvrdili su i saborski zastupnici. Desetak onih koje smo zamolili odbili su rješavati test, a prof. Gvozden Flego dodao je da ima “pametnijeg posla” i da je “državna matura ionako pogrešno postavljena”. Nekoliko je estradnjaka, pogledavši test, odustalo.
izvor: Večernji list