Prije nekoliko dana na naslovnici Jutarnjeg lista zabljesnula je vijest o vrlo niskoj prolaznosti studenata Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na proteklom roku na pismenom ispitu katedre Građanskog prava na čelu koje se nalazi prva dama RH, prof. dr. sc. Tatjana Josipović. Kako bi se u prvi plan ipak stavio problem postojeće nepravde prema studentima, i nužnosti promjena na Pravu u Zagrebu, a ne medijski skandalozni naslovi, oglasio se Studentski zbor PFZ-a, otvorenim dopisom koji u nastavku teksta donosimo u cijelosti. Ovo vjerojatno ne bi bio članak za naš ljportal da se u Zboru ne nalaze Ljubušak Ante Boras i Ljubušanka Iva Ćorić, studenti treće godine PFZ-a.
S obzirom na rezultate i koncept pismenog ispita iz Građanskog prava 2, Studentski zbor je na sjednici održanoj 3. lipnja 2011. donio odluku o slanju otvorenog dopisa katedri Građanskog prava. Dopis prenosimo u cijelosti:
“Poštovana predstojnice katedre, prof. dr. sc. Josipović,
Obraćamo Vam se u ime studenata Pravnog fakulteta kako bismo Vam skrenuli pažnju na neugodna iskustva studenata u svezi s pisanim ispitom iz Građanskoga prava 2.
Kao što Vam je poznato, više od 90% studenata nije prošlo pisani dio ispita, a najbolje riješeni ima svega 75% mogućih bodova. Držimo da je na ovakve rezultate u velikoj mjeri utjecao i aktualni koncept pisanog ispita.
Iako nam je jasno da studenti nisu ti koji odlučuju kakav će ispit biti, osjećamo se dužnima ukazati Vam na razloge zbog kojih smatramo da aktualni koncept pisanoga ispita nije adekvatan pokazatelj znanja i razumijevanja gradiva iz Građanskoga prava 2.
Prije svega, smatramo da su pojedina pitanja i uz njih ponuđeni odgovori postavljeni na poprilično zbunjujući način tako da se iz njih teško može shvatiti što se određenim pitanjem pita ili ponuđenim odgovorom odgovara. Kod nekih je pitanja dvojbeno i je li samo jedan od ponuđenih odgovora točan, a logički teško održivim smatramo traženje «najtočnijeg» odgovora na pitanje.
Nadalje, samo četrdeset i pet minuta predviđenih za rješavanje ispita onemogućavaju analizu svih pitanja. Devedeset sekundi po pitanju nekada je jedva dovoljno da se kompleksna pitanja i ponuđeni odgovori s razumijevanjem pročitaju.
Uza sve to, devetnaest bodova od trideset mogućih, koliko se traži za prolazak pisanoga ispita, odnosno skoro 65%, čini nam se previsokom granicom za pružanje mogućnosti studentu da svoje znanje pokaže na usmenom ispitu.
Zbog svega toga smatramo da je studentima u velikoj mjeri otežano pokazati koliko su svladali gradivo, a nastavnicima na katedri objektivno procijeniti tko s kakvim znanjem raspolaže. Nadamo se da će na sljedećim rokovima rezultati pisanog dijela ispita odražavati stvarno znanje i usvojenost gradiva studenata.
Uz srdačne pozdrave,
Studentski zbor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu”