Nakon uvrštenja nekropole Bijača na Listu ugroženih spomenika mr. Radoslav Dodig tvrdi: ‘Konstatacije prof. dr. Amre Hadžimuhamedović su smiješne’. Za one koji makar površno poznaju nekropolu na Diliću – Bijača, nedavno očitovanje prof. dr. Amre Hadžimuhamedović, predsjedavajuće Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH da su
„stećci na Bijači“ uvršteni na „Listu ugroženih spomenika“ predstavljala je iznenađenje. Kažemo iznenađenje jer za sve koji prolaze prometnicom Ljubuški – Metković, u čijoj se neposrednoj blizini nalazi nekropola, stanje djeluje uobičajeno. Predsjedavajuća Hadžimuhamedović tom je prilikom podcrtala da su „stećci nekropole Bijača nedavnim intervencijama uz upotrebu agresivnih kemijskih sredstava izbijeljeni i ugroženi, a sumnja se da je prodiruću u tlo moguće i uništenje svih organskih ostataka ispod stećaka!?“
S obzirom na priopćenje i odluku reklo bi se pravi kulturocid. Međutim, s tim se ne slaže mr. Radoslav Dodig, inače član Državnoga povjerenstva za UNESCO:
„Takva konstatacija je smiješna“, kaže mr. Dodig, te obrazlaže:
„Nekropola je sanirana suvremenim sredstvima, oštećenja su zakrpljena, potonuli bilizi – stećci nivelirani, očišćeni lišajevi i organska nečistoća (odatle bjeličasta boja), nasut dio terena sitnim tucanikom i prevučena hidrofobna zaštita. Sivoplavičasta patina i vanjska boja kamena vratit će se kroz nekoliko idućih godina, što je već vidljivo na pojedinim primjercima. Organski dio oko biliga – stećaka (trava, korov i raslinje) dva puta su čišćeni nakon konzerviranja 2013. i sada se zeleni trava oko biliga. Tvrtka NEIR iz Splita izvela je radove po svim europskim standardima, uz suglasnost i nadzor Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH“, kaže mr. Dodig te ističe da je „najlakše neki spomenik proglasiti nacionalnim“.
„Po je kabinetski rad. Gdje su obveze države BiH kada se spomenik proglasi nacionalnim u smislu održavanja, zaštite, čišćenja, obilježavanja…“, pita se mr. Dodig.
Uglavnom, prema onome što smo doznali od mr. Dodiga, čišćenje, uređenje, restauraciju i konzervaciju na grobištu Bijača u travnju i svibnju prošle godine, izvedeni su u sklopu projekta prekogranične suradnje HERCUL: Valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu. Uz nekropolu na Bijači u sklopu projekta obavljeno je uređenje još po jedne nekropole u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Dakle, radove je financirala Europska unija u programu prekogranične suradnje. Konzervacija je uvjetno rečeno treća faza uređenja nekropole. Prvo čišćenje i obilježavanje nekropole izveo je Ogranak matice hrvatske Ljubuški, a drugu akciju uređenja financirala je Vlada R. Hrvatske.
Mr. Dodig ističe da bi se umjesto senzacionalističke izjave Hadžimuhamedovićeve, trebalo provesti dalju zaštitu ove nekropole koja se našla na Tentativnoj listi za UNESCO. Potrebno bi bilo sanirati zid uz regionalnu cestu, iz zida izvaditi 11 ulomaka stećaka, izvršiti arheološka istraživanja, izraditi parking i pristup, izvršiti otkup čestice na kojoj se nalazi spomenik, a koja je u privatnom vlasništvu, izdati višejezični prospekt… Valja reći da se u projekt zaštite nekropole Bijača treba uključiti i općina Ljubuški koja je o tome već donijela odluku itd.
Uglavnom, dojam je da nekropola Bijača, kao i stari grad Počitelj koji se također prema izjavi prof. dr. Amre Hadžimuhamedović našao na Listi ugroženih, nisu bili u boljem stanju u zadnjih pola stoljeća!?
picasa_albumid=5981051921278341217
Tekst i foto: Dušan Musa