Analizom kućnih financija, zapisivanjem i praćenjem svojih navika, ostvarivanjem dodatnog prihoda i štednjom gdje god je moguće, može se pametno štedjeti, savjetuju u Udruzi banka.
Kućne financije većine Hrvata nikada nisu bile bajne, a sada, kada je situacija zbog krize znatno pogoršana, preživjeti bez minusa je veliko umijeće.
Kako bi građanima pomogli da što bolje upravljaju osobnim financijama, Hrvatska udruga banaka u osam hrvatskim gradova, organizirala je radionice pod nazivom “Kako uskladiti primanja i troškove”.
“Nema čarobne formule i ništa se ne može postići preko noći. Građani ponajprije moraju napraviti analizu svoga financijskog stanja. Znači, zapisivanje i praćenje svih svojih potrošačkih navika kroz određeno razdoblje na dnevnoj, mjesečnoj i godišnjoj razini, izjavila je Ivana Prgomet iz Odnosa s javnošću Hrvatske udruge banaka (HUB) Slobodnoj Dalmaciji.
Druga stavka, rečeno je na radionici, povećanje je primanja. Iako većina ima samo jedan posao i jedno primanje, svoj kućni budžet može povećati uz hobije ili slične mogućnosti. Neki od polaznika radionice su se pohvalili kao dodatno zarađuju izrađujući nakit. Dok im je to nekada bio samo hobi, sada u njemu vide priliku za zaradu.
Štedjeti se može i tako da se primjerice perilica za rublje upali poslije 22 sata, savjetuju iz HUB-a.
S obzirom da na tržištu postoji niz konkurentskih usluga i da nisu sve banke, mobilni operateri niti šoping-centri isti, treba pažljivo birati one čije su cijene usluga i proizvoda najpovoljnije.
Zanimljiv je i savjet jedne polaznice, kazuje Prgomet, koja, kada bi otišla po veće zalihe hrane u dućan, zapravo bi kupovala ono što joj treba i ne treba.
Nakon dugo “mozganja” shvatila je da je tamo odlazila odmah nakon posla i, naravno, gladna. Sada odlazi u nabavu sita u kupuje isključivo ono što joj treba.
Novac kojim se kupuju cigarete treba ulužiti u edukaciju, savjetuju HUB-u. Ako na pušenje ode tristo kuna mjesečno, odnosno 3600 kuna godišnje, za te novce može se upisati tečaj stranog jezika ili neki drugi koristan tečaj.
Oprezno s kreditima
Minus nije prihod, nego “alat” koji pomaže kod nepredviđeni troškova pa je bitno raspitati se kolike su kamate. Za kredite, vele iz HUB-a, treba vidjeti sve o njima, pročitati sve što se potpisuje, informirati se što može biti pokriveno iz sredstava kredita, raspitati se o metodama osiguranja povrata kredita banci. I na kraju, u slučaju teškoća, ne čekati predugo, nego doći u banku i pogledati što oni mogu napraviti, piše Slobodna Dalmacija.