{"id":1000336,"date":"2014-03-04T10:11:39","date_gmt":"2014-03-04T09:11:39","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=336"},"modified":"2014-03-04T10:11:39","modified_gmt":"2014-03-04T09:11:39","slug":"nasi-sugradani-mate-grbavac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/nasi-sugradani-mate-grbavac\/","title":{"rendered":"Na\u0161i sugra\u0111ani: Mate Grbavac"},"content":{"rendered":"<p>Mate Grbavac je ro\u0111en 10. sije\u010dnja 1947. godine u Hardomilju kod Ljubu\u0161kog,&nbsp; gdje je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu i gimnaziju, dok je hrvatski jezik i knji\u017eevnost te filozofiju diplomirao u Zagrebu.<\/p>\n<p>Od 1970.radio je kao profesor u Gimnaziji Ljubu\u0161ki, a povremeno i u srednjim \u0161kolama u \u010citluku, \u010capljini i Vrgorcu.Bio je direktor Radni\u010dkog univerziteta, Doma za odgoj \u017eenske djece i omladine u Ljubu\u0161kom i Gimnazije Ljubu\u0161ki. Sura\u0111ivao je kao vanjski suradnik-novinar u Ve\u010dernjem listu, mostarskoj Slobodi i Vikendu. Pokrenuo je i ure\u0111ivao listove Chatedra, Ljubu\u0161ka mladost i Ljubu\u0161ke novosti.<\/p>\n<p>Poeziju pi\u0161e od osnovne \u0161kole, a prve pjesme objavljivao je u \u0161kolskim listovima, kao i u almanahu Ars mea. Organizira brojne knji\u017eevne, kulturne susrete, lektorira knjige, pi\u0161e recenzije iz knji\u017eevnosti, eseje i osvrte. Do sada je objavio niz zbirki pjesama(Na vratima knjige, No\u0107na svjetiljka, Radosna zvona, \u017dedni putnik i Nemir ti\u0161ine), knjigu pri\u010da za djecu Pepine \u010dudesne zgode, i dva nosa\u010da zvuka s vlastitim pjesmama koje recitiraju glumci Toni Pehar, Branimir Vidi\u0107-Flika i Dragan \u0160uvak. Pjesme su mu uvr\u0161tene u nekoliko antologija. \u010clan je Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne, Mostar.<\/p>\n<p>Progovaraju\u0107i o svakida\u0161njim temama kroz koje doti\u010de istinu, slobodu, zavi\u010daj, vjeru, obitelj, poslanje pisca&#8230; Grbavac donosi stihove univerzalne ljepote i snage. Kre\u0161imir \u0160ego isti\u010de da se u njegovom stihovlju ne osje\u0107aju tu\u0111i uticaji, nego Grbavac pronalazi svoj vlastiti put i pjesni\u010dki jezik. \u201cU njegovim pjesmama prepoznatljivo je mediteransko ozra\u010dje, no slu\u017ei mu samo za iskazivanje svojih slutnji, svojega novoga, pjesni\u010dkog svijeta koji ne ostaje na kamenu, zemlji, livadi. On ho\u0107e vi\u0161e, a to vi\u0161e je svojevrsno pobratimstvo lica u svemiru, \u010de\u017enja i te\u017enja za otkivanjem novoga, nepoznatoga, i opet se vra\u0107amo ljubavi u srcu, jer je o ljubavi rije\u010d\u201c, pi\u0161e \u0160ego u recenziji zbirke Radosna zvona, dok Zdravko Kordi\u0107 pi\u0161u\u0107i o knjizi Nemir ti\u0161ine, isti\u010de kako je rije\u010d o ozbiljnom pjesniku koji propituje svijet pjesme i pjesmu svijeta u osvit budu\u0107nosnoga bez budu\u0107nosti, bez obzira na njegove godine i dosadanje stvarala\u0161tvo.<\/p>\n<p><strong>RAZGOVOR S BOGOM<\/strong><br \/>Neki razgovaraju s Bogom iz potrebe<br \/>neki iz navike,<br \/>drugi iz dosade!<br \/>Neki kad im zagusti,<br \/>drugi kad im prekipi.<br \/>Neki razgovaraju radi koristi,<br \/>drugi jer im nedostaje sugovornik,<br \/>Tre\u0107i iz du\u017enosti.<br \/>Neki jer se nadaju nagradi,<br \/>neki da bi izbjegli gubitak.<br \/>Neki toliko glasno,<br \/>drugi tiho,<br \/>tre\u0107i nijemo!<br \/>Neki razgovor pretvore u monolog,<br \/>Drugi se rasplinu,<br \/>tre\u0107i se boje postaviti pitanje,<br \/>\u010detvrti \u010duti odgovore.<br \/>A neki se natovare \u017eeljama<br \/>pa zaborave i\u0161ta pitati!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Mate Grbavac je ro\u0111en 10. sije\u010dnja 1947. godine u Hardomilju kod Ljubu\u0161kog,&nbsp; gdje je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu i gimnaziju, dok <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/nasi-sugradani-mate-grbavac\/\" title=\"Na\u0161i sugra\u0111ani: Mate Grbavac\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2000336,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-1000336","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1000336"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000336\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2000336"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1000336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1000336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1000336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}