{"id":1000433,"date":"2014-03-16T11:38:37","date_gmt":"2014-03-16T10:38:37","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=433"},"modified":"2014-03-16T11:38:37","modified_gmt":"2014-03-16T10:38:37","slug":"poboznost-kriznog-puta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/poboznost-kriznog-puta\/","title":{"rendered":"Pobo\u017enost kri\u017enog puta"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Pobo\u017enost Kri\u017enog puta osobito ve\u017eemo uz vrijeme&nbsp; korizme. Smatra se da ga je u Europu uveo u 15. stolje\u0107u dominikanac Alvaro u Cordobi prenijev\u0161i ga iz Jeruzalema, gdje je ve\u0107 postojalo ranije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ubrzo se ra\u0161irio u cijeloj Europi. Op\u0107om i od pape priznatom praksom postaje kri\u017eni put u 17. stolje\u0107u, a glavni su joj nosioci franjevci, koji jedini imaju povlasticu blagoslivljati postaje kri\u017enog puta. Broj postaja je varirao (u po\u010detku ih je samo 7), ali se u 17. stolje\u0107u ustalio na 14. Vjeruje se da je ova pobo\u017enost nastala kao na\u010din da oni koji nisu mogli otputovati mogu slijediti hodo\u010dasni\u010dki put u Jeruzalemu, &#8220;Via dolorosa&#8221;, a potpuni oprost vezan uz hodo\u010da\u0161\u0107e podjeljuje se tako\u0111er onima koji ga pobo\u017eno i u molitvi pro\u0111u. Sveti Alfonso Liguri je napisao prvi predlo\u017eak za meditaciju i molitvu kri\u017enog puta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U na\u0161em se narodu udoma\u0107ilo da se kroz korizmu obavlja pobo\u017enost Kri\u017enog puta, pjevanje pokorni\u010dkih psalama, &#8220;Pla\u010da&#8221; i drugih pjesama u kojima se izra\u017eava suosje\u0107anje s Kristovom mukom. Sve je to ne samo u skladu s korizmenim vremenom nego i doprinosi da uznapredujemo u razumijevanju Kristova vazmenog otajstva i da ga dostojnim \u017eivotom provedemo u djelo.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kri\u017eni put se jo\u0161 naziva i Kalvarija \u0161to dolazi od latinske rije\u010di koja ozna\u010dava plje\u0161ivu, \u0107elavu, golu lubanju. Kalvarijom su nazivali bre\u017euljak izvan jeruzalemskih zidina, na kojem je bio razapet Krist. Naziv &#8220;lubanja&#8221; vjerojatno dolazi odatle \u0161to je to mjesto bilo odre\u0111eno za strati\u0161te zlo\u010dinaca, koji su tu i pokapani, pa se \u010desto nailazilo na lubanje, ili pak zato \u0161to je svojim oblikom sli\u010dan ljudskoj lubanji. Jedna \u017eidovska predaja (u zrelom srednjem vijeku prihva\u0107ena i od kr\u0161\u0107ana) kazuje da je na tom mjestu bio pokopan Adam, zbog \u010dega se ve\u0107 u doba romantike ispod prizora raspe\u0107a slikala i Adamovu lubanja. Kalvarijom se od ranog baroka nazivaju i mjesta u prirodi gdje je smje\u0161teno 14 postaja kri\u017enog puta. Obi\u010dno se nalaze na niskim bre\u017euljcima kraj crkava, tako da je prva postaja smje\u0161tena na podno\u017eju, na vrhu 12 postaja s raspe\u0107em i tri kri\u017ea, a nadaleko od vrha, pri spustu ili samoj crkvi, 13 i 14 postaja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{xtypo_rounded3}<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U vrijeme korizme uobi\u010dajeno se moli put kri\u017ea, kao po crkvama tako i po obiteljima.&nbsp; Po crkvama put kri\u017ea kroz korizmu bit \u0107e petkom i nedjeljom . Raspored put kri\u017ea petkom po na\u0161im crkvama:<br \/>Humac&nbsp; 17.30; Ljubu\u0161ki 17:30; Prolog 16; Crveni Grm 17; Mostarska Vrata&nbsp; 16; Radi\u0161i\u0107i 17; Cerno 17; Hardomilje 18; Lisice 17; Zviri\u0107i 17 sati.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Put kri\u017ea nedjeljom bit \u0107e u \u017eupnoj crkvi na Humcu u 10:30 sati, a na filijalama u ono vrijeme kada po\u010dinje sv. misa. &nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{\/xtypo_rounded3}<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{youtube}wizjuin7N4w{\/youtube}<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Pobo\u017enost Kri\u017enog puta osobito ve\u017eemo uz vrijeme&nbsp; korizme. Smatra se da ga je u Europu uveo u 15. stolje\u0107u dominikanac <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/poboznost-kriznog-puta\/\" title=\"Pobo\u017enost kri\u017enog puta\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2000433,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1000433","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000433","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1000433"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000433\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2000433"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1000433"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1000433"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1000433"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}