{"id":1000486,"date":"2014-03-22T23:40:11","date_gmt":"2014-03-22T22:40:11","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=486"},"modified":"2014-03-22T23:40:11","modified_gmt":"2014-03-22T22:40:11","slug":"video-foto-odrzana-javna-tribina-pod-nazivom-novi-politicki-odnos-eu-prema-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/video-foto-odrzana-javna-tribina-pod-nazivom-novi-politicki-odnos-eu-prema-bih\/","title":{"rendered":"VIDEO&#038;FOTO: Odr\u017eana javna tribina pod nazivom \u201eNovi politi\u010dki odnos EU prema BiH\u201c"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">U \u010detvrtak, 20. o\u017eujka, u organizaciji Zavi\u010dajnog kluba hercegova\u010dkih studenata (ZKHS) i Udruge gra\u0111ana ISTINA organizirana je javna tribina \u201eNovi politi\u010dki odnos EU prema BiH\u201c, kojoj je svjedo\u010dilo preko dvije stotine posjetitelja u Kinu Forum u Studentskom domu \u201eStjepan Radi\u0107\u201c u Zagrebu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Cilj tribine bio je rasvijetliti odnos Europske Unije i Bosne i Hercegovine u duhu novih doga\u0111anja, poput dono\u0161enja Rezolucije o BiH i sve \u010de\u0161\u0107ih izjava politi\u010dara iz Republike Hrvatske o budu\u0107nosti i preustroju BiH, te polo\u017eaja Hrvata u njoj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Gosti tribine bili su zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula i Davor Ivo Stier te sociolog iz Mostara, Ivan Vukoja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na po\u010detku tribine prisutne je u ime udruge ISTINA pozdravio dr. sc. Nino Raspudi\u0107, te zahvalio gostima \u0161to su prona\u0161li vremena, isti\u010du\u0107i kako su upravo ova tri gosta va\u017eni akteri cijele pri\u010de koja je sadr\u017eana u nazivu tribine. Tako\u0111er, kazao je da mu je drago da su prisutni predstavnici najve\u0107e vladaju\u0107e i najve\u0107e oporbene stranke u RH, koji su unato\u010d toj \u010dinjenici, uspjeli posti\u0107i konsenzus oko&nbsp; nacionalne platforme, pokazuju\u0107i koji je put prema tome da se postane ozbiljna nacija. Prof. Raspudi\u0107 pohvalio je to \u0161to su u\u010dinili da tema odnosa RH, a samim time i EU, prema BiH &#8211; od dnevno politi\u010dkih prepucavanja, pomalo paradoksalno, postane jedina bitna tema oko koje postoji konsenzus me\u0111u politi\u010dkom elitom u RH. Zatim je predstavio gosta Ivana Vukoju, urednika kultnog \u010dasopisa \u201eStatus\u201c i suosniva\u010da novoformiranog Instituta za dru\u0161tveno-politi\u010dka istra\u017eivanja u BiH, koji je za ovu prigodu do\u0161ao iz Mostara. Dodao je kako \u201eStatus\u201c ve\u0107 deset godina poti\u010de i otvara kvalitetnu javnu raspravu na principu pozivanja neistomi\u0161ljenika da progovore i pi\u0161u o bitnim pitanjima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Moderator tribine, student Drago Bara\u0107, otvorio je raspravu s pitanjem o budu\u0107nosti BiH, na \u0161to je g. Vukoja odgovorio kako se u BiH te\u0161ko dogovoriti oko budu\u0107nosti, kao i oko pro\u0161losti te je predlo\u017eio da se najprije dogovorimo oko sada\u0161njosti. Istaknuo je kako je jedna od karakteristika BiH dru\u0161tva sklonost prema negiranju \u010dinjenica i strah od zaklju\u010dka. Najva\u017enija \u010dinjenica u razumijevanju BiH, tvrdi Vukoja, jest to da je BiH vi\u0161enacionalna dr\u017eava u kojoj se 96% ljudi izja\u0161njavaju kao pripadnici nekog od tri konstitutivna naroda, \u0161to se vi\u0161e puta pokazalo na izborima, kao i na popisu stanovni\u0161tva. \u010cesto se, ka\u017ee, doga\u0111a da se radi na ideologizaciji stvarnosti, umjesto da se ona konceptualizira. Vukoja vidi budu\u0107nost BiH u jednom federalisti\u010dko-konsocijacijskom modelu, kakvih postoji \u010ditav spektar, a u kojem \u0107e svi legitimni interesi svih naroda i gra\u0111ana biti zadovoljeni.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Europarlamentarac Tonino Picula, za po\u010detak je podijelio s gostima jednu misao koja mu je pala na pamet dok je, poslije nedavnih nemilih doga\u0111aja u Ukrajini, razgovarao sa ukrajinskim ambasadorom u EU. Misao je sljede\u0107a: izgleda da svako toliko, deset, dvadeset, ili vi\u0161e godina, slabosti me\u0111unarodnog politi\u010dkog poretka i nereagiranje, u\u010dine neku zemlju simbolom slabosti me\u0111unarodne politike. Dodaje jo\u0161 kako je BiH jednom prilikom opisao i kao \u201edr\u017eavu s ugra\u0111enim tvorni\u010dkim gre\u0161kama\u201c, pa se treba zapitati i o tvornici u kojoj je ta gre\u0161ka nastala, o nedostatcima daytonskog poretka. Nedavni prijedlog, da se u pregovorima EU i BiH predstavnika odvoje tehni\u010dki od politi\u010dkih razgovora, nije dobar, a budu\u0107i&nbsp; da je izborna godina i mandati se privode kraju, za nekakve ve\u0107e promjene, poput onih koji su se dogodili izme\u0111u Kosova i Srbije, vremena vi\u0161e nema. Picula za sebe ka\u017ee da je pristalica novog politi\u010dkog anga\u017emana u BiH.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Gospodin Stier je na pitanje o va\u017enosti Rezolucije Europskog parlamenta odgovorio je kako je po prvi puta u jednom slu\u017ebenom dokumentu institucije Europske unije nazna\u010dena opasnost od centralizma. Dodaje kako se to ne bi dogodilo da Hrvatska nije u\u0161la u EU i da europarlamentarci nisu krenuli u razgovore s kolegama. Stier smatra kako je drugi amandman na Rezoluciju prekretnica u razumijevanju pravog problema te nudi rje\u0161enje kroz federalne solucije. Upravo federalizam omogu\u0107ava da funkcioniraju slo\u017eene dr\u017eave, a prijelaz iz daytonskog u europski okvir BiH treba u\u010diniti koriste\u0107i federalna iskustva drugih dr\u017eava, kao \u0161to je Belgija. Kao tra\u010dak nade iznio je informaciju da je u proteklih par godina umnogostru\u010den postotak Bo\u0161njaka u BiH koji na\u010delno nisu protiv federalnog ure\u0111enja zemlje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sljede\u0107e pitanje moderatora bilo je kako komentiraju ponovnu promjenu stajali\u0161ta ministrice Vesne Pusi\u0107 o tre\u0107em entitetu kao jednoj od opcija rje\u0161avanja BH pitanja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Picula je odmah odgovorio kako je hrvatsko pitanje otvoreno, ali da se mora pripaziti \u201eda ga Hrvati sami ne zatvore jednom vrstom ponavljanja odre\u0111enih politi\u010dkih gra\u0161aka iz pro\u0161losti i inzistiranju na ne\u010demu za \u0161to ovoga trenutka ne mogu dobit podr\u0161ku, tamo gdje ovoga trenutka podr\u0161ku mo\u017eemo dobiti\u201c. Dodao je jo\u0161 da je \u201enaravno, pitanje tre\u0107eg entiteta, bez daljnjeg, otvoreno za raspravu\u201c. Me\u0111utim, Picula misli da to \u201enije dobro rje\u0161enje\u201c, te da ima rje\u0161enje za koje misli da bi ovoga trenutka mogao bolje dr\u017eati vodu od razgovora o tre\u0107em entitetu. To rje\u0161enje je \u201ekantonizacija cijele Bosne i Hercegovine\u201c, model koji \u0107e te\u017eiti \u0161vicarskoj konfederaciji. S tim da se smanji glad za administracijom, i da taj model mo\u017ee jam\u010diti nacionalna i ljudska prava. \u0160to se ti\u010de Republike Srpske, Picula smatra kako je treba tako\u0111er kantonizirati da bi bila \u0161to manje asimetri\u010dna za takav budu\u0107i ustroj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stier se nadovezao s pitanjem \u201ea gdje se to danas nalazimo\u201c, te podsjetio kako upravo centralisti\u010dke snage odbijaju bilo koje rje\u0161enje koje bi omogu\u0107ilo da jedan narod do\u0111e do mogu\u0107nosti birati svoje predstavnike. Istaknuo je kako \u017eali \u0161to su te snage, \u010dim su se vratile u Sarajevo s pregovora od 1. listopada, krenule u blokadu netom dogovorenih to\u010daka, odnosno na\u010dela.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Vukoja je podsjetio kako je tre\u0107i entitet, recimo u 2006. godini, bio tabu tema te da je tada bilo rizi\u010dno uop\u0107e javno govoriti o tome, jer bi se doveli u situaciju da budete sankcionirani.&nbsp; On, kao pojedinac i pripadnik konstitutivnog naroda, ni tada nije pristao na diktat da netko odlu\u010duje koje su teme dobre a koje ne, te smo u\u010dinili sve da koncept tre\u0107eg entiteta postane jedna od legitimnih opcija koja se sve vi\u0161e \u010duje u Hrvatskoj i Me\u0111unarodnoj zajednici. Objasnio je kako je to\u010dniji naziv za tre\u0107i entitet ustvari \u201evi\u0161enacionalna federalna jedinica s hrvatskom ve\u0107inom\u201c, te iznio stav da ta opcija jo\u0161 uvijek nije najbolja, ali da se boji da bi uskoro mogla postati jedina, te, ako se i ona iscrpi, onda smo pred jednim rje\u0161enjem koje je lo\u0161e za sve, a mo\u017eda najlo\u0161ije za Hrvate. Vukoja jo\u0161 jednom predla\u017ee kombinaciju belgijskog i \u0161vicarskog modela koji \u0107e se prilagoditi legitimnim interesima svih naroda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Uslijedilo je pitanje postoji li uop\u0107e politika EU prema BiH, i tko nju kreira i artikulira.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Europarlamentarac Stier je kratko odgovorio primjerom Catherine Ashton koja, pro\u0161le godine na vanjskopoliti\u010dkom odboru EU, na rezimeu svih doga\u0111anja i pripreme pokroviteljstva vanjske politike EU, uop\u0107e nije spomenula BiH. Dodao je jo\u0161 kako stav \u010dlanica EU nije jedinstven i da su odre\u0111ene \u010dlanice \u010dak minirale implementaciju dogovora od 1. listopada, te da treba izgraditi jedan novi pristup, koji \u0107e na Europskom vije\u0107u dobiti potvrdu da je to slu\u017ebena politika EU, a sve do tada \u0107e se uvijek dogoditi da jedna od zemalja \u010dlanica minira pregovore. Upozorio je jo\u0161 na utjecaj Turske, koja jasno isti\u010de svoj stav i \u010diji je utjecaj prisutniji nego li onaj EU, te je podsjetio da je o tome vi\u0161e puta govorio upozoravaju\u0107i da budu\u0107nost BiH nije u nekom novom Otomanskom carstvu nego u EU.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tonino Picula je istaknuo da ponekad mehanizmi uskla\u0111enosti funkcija Europske unije bivaju neu\u0161timani, odnosno dolazi do sudara institucija, a taj problem \u010desto dovodi do stvaranja vakuuma. Budu\u0107i da priroda i politika ne vole vakuum, takvu situaciju na\u017ealost \u010desto iskoriste odre\u0111ene snage kojima stabilnost nije prva na umu. Na ovo se nadovezao Stier primjerom Gazimestana prije 25.g. kada EU nije imala odgovor te rekao da ako EU ho\u0107e postati bitna u BiH mora imati zajedni\u010dku politiku s SAD-om. Picula je dodao i informaciju da je upravo SAD podr\u017eao inicijalno okupljanje \u0161est zemalja Europe iz \u010dega je kasnije nastala EU.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Gosti su odgovarali i na pitanje mogu\u0107eg utjecaja stanja u Ukrajini na stanje u BiH, a g. Vukoja je opisao pozadinu nedavnih prosvjeda u BiH, te ih nazvao \u201epoku\u0161ajem da se revolucionarnim demosom, razvlaste konstitutivni narodi\u201c. Zaklju\u010dio&nbsp; je da je to klasi\u010dan unitarni hegemonisti\u010dki koncept koji je ve\u0107 prepoznat u politici Harisa Silajd\u017ei\u0107a (slogan 100% BiH), nametanjem Kom\u0161i\u0107a putem la\u017ene socijaldemokracije a sada i preko ulice. Argumentacija i zahtjevi prosvjednika jasno su pokazali da su oni na fonu odre\u0111enih velikobo\u0161nja\u010dkih interesa. Sve je to na veliku \u0161tetu BiH.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Za kraj, gosti nisu htjeli previ\u0161e rije\u010di tro\u0161ili na komentiranje izjava islu\u017eenih politi\u010dara kao \u0161to su Stipe Mesi\u0107, Paddy Ashdown i Wolfgang Petritsch, nego su pozvali da se okrenemo budu\u0107nosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zatim su uslijedila pitanja iz publike: Istra\u017eivanje g.Vukoje o legitimitetu \u017deljka Kom\u0161i\u0107a, pitanje o tome je li mogu\u0107e promijeniti situaciju u BiH uz dana\u0161nju garnituru politi\u010dara, smjena Fahrudina Radon\u010di\u0107a, te pitanje o tome mo\u017ee li se utjecati na pona\u0161anje stranke SDA koja je \u010dlanica EPP-a budu\u0107i da su HDZ, ali i HDZ BIH, \u010dlanice EPP-a.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p>Odgovore na pitanja, kao i ostatak ove zanimljive i edukativne rasprave, pogledajte na cjelokupnoj snimci tribine. Fotogaleriju mo\u017eete pogledati na slu\u017ebenoj facebook stranici ZKHS-a &#8211; <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/media\/set\/?set=a.831337760214684.1073741842.333607013321097&amp;type=1\">FOTOGALERIJA<\/a> (autorica: Jelena Stipovi\u0107)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>{youtube}kJLEtfK078Y{\/youtube}<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>U \u010detvrtak, 20. o\u017eujka, u organizaciji Zavi\u010dajnog kluba hercegova\u010dkih studenata (ZKHS) i Udruge gra\u0111ana ISTINA organizirana je javna tribina \u201eNovi <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/video-foto-odrzana-javna-tribina-pod-nazivom-novi-politicki-odnos-eu-prema-bih\/\" title=\"VIDEO&#038;FOTO: Odr\u017eana javna tribina pod nazivom \u201eNovi politi\u010dki odnos EU prema BiH\u201c\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2000486,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1000486","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1000486"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000486\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2000486"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1000486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1000486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1000486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}