{"id":1000625,"date":"2014-04-08T18:27:19","date_gmt":"2014-04-08T16:27:19","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=625"},"modified":"2014-04-08T18:27:19","modified_gmt":"2014-04-08T16:27:19","slug":"radoslav-dodig-kada-bih-zbrojio-sve-pobjede-u-kviskoteci-ne-bih-mogao-kupiti-ni-tada-rabljenoga-stojadina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/radoslav-dodig-kada-bih-zbrojio-sve-pobjede-u-kviskoteci-ne-bih-mogao-kupiti-ni-tada-rabljenoga-stojadina\/","title":{"rendered":"Radoslav Dodig: Kada bih zbrojio sve pobjede u Kviskoteci, ne bih mogao kupiti ni tada rabljenoga \u2018stojadina\u2019"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Kviskoteka, najpopularniji i najdugovje\u010dniji kviz u biv\u0161oj Jugoslaviji, emitiran je petnaest godina, od 1980. do 1995. godine. Njegov je voditelj bio popularni Oliver Mlakar. Na malim ekranima tada su bila vi\u0111ena i danas popularna lica, kao \u0161to je Mirko Mio\u010di\u0107 ili Robert Pauleti\u0107. Ime jednog Ljubu\u0161aka, <strong>Radoslava Dodiga<\/strong>, i danas se ve\u017ee uz briljantan nastup i pobjedu u ovom kvizu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kviz kao \u0161to je bila Kviskoteka vi\u0161e se nikad ne\u0107e ponoviti, ka\u017ee nam Dodig, a dana\u0161nji ga kvizovi ne zanimaju previ\u0161e, jer se ve\u0107inom temelje na prepoznavanju, a ne samom znanju.<br \/>\u201cNemam ba\u0161 \u017eelju vi\u0161e natjecati se na kvizovima \u2013 godine, spori refleksi, puno novih informacija \u2013 vremena znanja danas imaju drugu dimenziju. Mo\u017eda jedino nastup s nekom ekipom po vlastitom izboru?\u201d, poru\u010dio je on. U razgovoru za \u2018Specijal\u2019 prisje\u0107a se tih davnih godina, nekada\u0161njih kvizova, svojih pobjeda\u2026<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Otkud ljubav prema kvizovima? Je li to bila Va\u0161a prva ljubav ili je se ona pak iznjedrila iz nekog drugog hobija?<\/strong><br \/>Za kviz sam prvi put \u010duo u Splitu, kada sam bio u\u010denik klasi\u010dne gimnazije davnih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Kao ljubitelja latinskoga, prvo me zaintrigirala rije\u010d \u2018kviz\u2019. Premda za nju i danas u etimolo\u0161kim rje\u010dnicima pi\u0161e da je nepoznatog podrijetla, istra\u017eio sam, tada iz znati\u017eelje, da joj je najbli\u017ea rije\u010d latinski glagol quaero (perfekt quaesivi), \u0161to zna\u010di pitati. Bit svih kvizova su pitanja, dakle, natjecanje u znanju, kviz je boji\u0161te znalaca. Tada je bila rijetka i televizija. Prve kvizove koje sam gledao bili su u produkciji tada\u0161nje JRT (Jugoslavenske radiotelevizije), a glavnu rije\u010d vodili su studiji TV Zagreb i TV Beograd. Voditelji su bili onda\u0161nje legende Oliver Mlakar i Miloje (Mi\u0107a) Orlovi\u0107. Koliko se sje\u0107am, tada\u0161nja serija kviza zvala se \u201cMalo ja, malo ti\u201d, a nastupali su bra\u010dni parovi. Bila je i nagradna igra, a moj kolega iz \u0161kolske klupe dobio je za nagradu televizor. Po ideji tada\u0161njih vrlo popularnih kvizova po\u010deli smo u \u0161koli praviti interne me\u0111urazredne kvizove. Svi\u0111alo mi se nastupati skupno, ekipu sam obi\u010dno vodio ja, pa sam raspodijelio tko je za \u0161to stru\u010dnjak. Ja sam preuzimao jezik, knji\u017eevnost, povijest i zemljopis. Bilo je i \u017eestokih sva\u0111a sa \u017eirijem ako je ne\u0161to presudio sporno za na\u0161u ekipu. Ali to je bila, rekao bih, gimnazijska ljubav i sklonost ka kvizovima. Odlaskom na studij taj se interes jedno vrijeme ugasio. Studentski \u017eivot donio je nove interese i hobije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Bili ste zvijezda Kviskoteke. Mo\u017eete li nam prenijeti neke dojmove iz tada\u0161njih vremena, kako je to sve skupa izgledalo, koliko ste se i kako pripremali za nastup?<\/strong><br \/>Pa, moj ponovni interes za kviz probudio se 1982. Te sam se godine nakon kra\u0107ega profesorskoga posla u Gimnaziji Tesli\u0107 vratio u Ljubu\u0161ki, o\u017eenio, dobio k\u0107er, ali posla nije bilo na vidiku. Kratko re\u010deno: bio sam politi\u010dki nepodoban. Tragaju\u0107i za poslom jednoga dana \u010dujem vijest Zagreba\u010dke televizije \u2013 testiranje za Kviskoteku. Pratio sam pozorno nekoliko emisija i vidio da mi tematski odgovara. Izvagao sam sve, od znanja do egzistencije, i prijavio se za testiranje. A bilo je prili\u010dno zahtjevno pro\u0107i gomilu pitanja, testova od znanja do inteligencije, pa razgovor s psihologom i glavnim me\u0161trom od kviza Lazom Golu\u017eom. Nastupio sam prvi put 1983. Tada je samo pobjednik od trojice natjecatelja i\u0161ao dalje. Bio sam ukupni pobjednik te godine jer sam bio najbolji u trima emisijama. Bilo je izazovno, napeto i dinami\u010dno tih nekoliko mjeseci. Morao sam pro\u0107i sve prepreke, upoznati suparnike, pripremiti taktiku, jer osim znanja bitna je i psiholo\u0161ka kondicija. \u0160to se ti\u010de priprema, nije bilo nekih posebnih. Kviskoteka je bio \u0161iroko koncipiran kviz iz svih podru\u010dja \u2013 od povijesti, jezika i sporta, do glazbe, filma, zagonetki i igara detekcije. Dakle, \u0161to znate, znate. Ne\u0161to se moglo pokupiti iz leksikona, enciklopedija i stru\u010dnih revija jer tada nije bilo interneta i satelitske televizije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Kakvi su tada bili nagradni fondovi, jesu li pru\u017eali mogu\u0107nost zarade, odnosno je li se od tih nagrada moglo \u017eivjeti?<\/strong><br \/>Eh, nagrade?! Kada je u pitanju honorar s kvizova, prisjetim se izreke urednika Kviskoteke Laze Golu\u017ee koji je sve to izrekao u dvije re\u010denice. Prva je: \u201cVi ste vitezovi uzaludnoga znanja\u201d i druga: \u201cZa pobjedu u Kviskoteci ne\u0107ete mo\u0107i kupiti ni rabljenoga \u2018fi\u0107u\u2019\u201d (tada najjeftiniji jugoslavenski auto). To je zna\u010dilo da se znanje cijenilo, ali jednostavno re\u010deno, slabo pla\u0107alo. U onda\u0161njem socijalisti\u010dkom sustavu nije se dr\u017ealo da pobje\u0111ivanjem na kvizu i pokazivanjem znanja treba\u0161 zaraditi ne\u0161to. To je moglo pro\u0107i u kapitalisti\u010dkom ure\u0111enju, ali u eri samoupravljanja ne. Da vam matemati\u010dki zbrojim sve nagrade u pobjedama u Kviskoteci, a bilo ih je sedam, ne bih mogao kupiti ni tada rabljenoga \u201cstojadina\u201d (kragujeva\u010dka Zastava 101). A da sam pobijedio, recimo u sedam kvizova milijuna\u0161a, osvojio bih sedam milijuna kuna \u2013 i rije\u0161io egzistenciju. Primjera radi, u prve dvije emisije Kviskoteke iz serije 1985.\/1986., kada su nastupali najuspje\u0161niji natjecatelji i pobjednici iz proteklih \u0161est godina, nisam prvim nagradama mogao pokriti tro\u0161ak kupnje dvaju odijela. Kada sam to rekao uredniku Golu\u017ei, da sam u minusu, on mi je non\u0161alantno rekao: \u201cPa ima\u0161 i dalje ta odijela\u201d. Uzvratio sam mu: \u201cDa, ali ih ne bih kupio da nisam nastupao na Kviskoteci\u201d.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Koliko Vam danas va\u0161e obveze orijentirane na arheologiju pru\u017eaju mogu\u0107nost da pratite kvizove? Po \u010demu se dana\u0161nji kvizovi razlikuju od onih u kojima ste Vi nastupali?<\/strong><br \/>Arheologijom, ali ne profesionalno, ve\u0107 iz ljubavi i interesa, bavim se evo ve\u0107 trideset godina. Ako mislite pratiti \u0161to se zbiva na arheolo\u0161kom i povijesnom polju, trebate u to ulo\u017eiti dobar dio svoga slobodnoga vremena. Jo\u0161 ako idete \u010desto na teren, sudjelujete i vodite kakva istra\u017eivanja, ili budete na stru\u010dnim skupovima, pi\u0161ete znanstvene i stru\u010dne radove, vrijeme pro\u0111e, a da ne zamijetite druga zbivanja. Stoga ne stignem pratiti kvizove, uglavnom iza 2000. godine. U \u0161ali ka\u017eem \u2013 dvadesetprvo stolje\u0107e tra\u017ei druk\u010diji tip \u010dovjeka, pa ja odoh u prou\u010davanje starina. Tu se osje\u0107am svoj na svome. Koliko vidim, dana\u0161nji kvizovi se razlikuju od onda\u0161njih iz pro\u0161loga stolje\u0107a. Nudi se novac i svi tr\u010de za novcem. Bitno se pojaviti i staviti koju \u201cpinku\u201d u d\u017eep. S druge strane, gotovo da su rijetka pitanja u kojemu trebate pru\u017eiti odgovor izravno. Odgovor je ponu\u0111en \u2013 bez obzira imate li na izbor dvije, tri ili \u010detiri predlo\u017eena rje\u0161enja. Ka\u017eem, to nije znanje nego prepoznavanje. Vi jednostavno trebate me\u0111u ponu\u0111enim rje\u0161enjima prepoznati pravi odgovor. A to mo\u017eete i slu\u010dajno. Teorijom vjerojatnosti, netko mo\u017ee metodom slu\u010dajnoga uzorka pogoditi svih petnaest pitanju u kvizu \u201cMilijuna\u0161\u201d i osvojiti nagradu, a da nije znao ni jedno pitanje. Druga je stvar \u0161to bi se morao snimiti vrlo velik broj emisija da bi se dogodio takav slu\u010daj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Smatrate li da su dana\u0161nji odgovori, ve\u0107inom dostupni na internetu, to\u010dni, odnosno smatrate li internet relevantnim izvorom informacija?<\/strong><br \/>Moram vam re\u0107i da zadnjih godina vrlo malo pratim kvizove iz bilo koje produkcije ili zemlje. Rekao bih: kvizovi vi\u0161e nisu \u2018in\u2019. To su bile emisije za vremena kada nije bilo drugih oblika zabava \u2013 videa, interneta, satelita, pametnih mobitela, Playstationa i drugih tehnolo\u0161kih razbibriga. Nekada je odgovore urednik tra\u017eio u prvorazrednim enciklopedijama i priru\u010dnicima, a danas je zato internet pred nama. Internetom se i sam \u010desto slu\u017eim, gotovo dvadeset godina, jer olak\u0161ava rad. Smatram ga brzim izvorom informacija, ali ne uvijek to\u010dnih i pouzdanih. Uvijek pogledam izvor informacija. Stranicu na internetu mo\u017ee bez problema kreirati i pu\u010dko\u0161kolac.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Jeste li u kontaktu s nekim od sudionika popularne Kviskoteke, Mirkom Mio\u010di\u0107em ili nekim drugim? Kakvo je njihovo stajali\u0161te prema dana\u0161njim kvizovima?<\/strong><br \/>Pro\u0161lo je puno vremena od dru\u017eenja i nastupa na Kviskoteci. Ljudi su se promijenili, to\u010dnije re\u010deno ostarjeli su, pa su i ta dru\u017eenja i komunikacije vremenom odumrle. Devedesetih godina tu i tamo \u010duo sam se s Marinkom Kozinom, podrijetlom iz Studenaca, jedno vrijeme nakratko s Robertom Pauleti\u0107em, a ipak najvi\u0161e s Mirkom Mio\u010di\u0107em. Istina, nismo se vidjeli, razgovarali smo telefonski. Bio sam mu u jednoj emisiji \u201cMilijuna\u0161a\u201d d\u017eoker.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Imate li se namjeru vratiti va\u0161oj \u2018staroj ljubavi\u2019, kvizovima? Koji je to kviz u kojem biste voljeli nastupiti?<\/strong><br \/>Hm, vratiti se \u201cstaroj ljubavi\u201d? Puno je starih ljubavi u \u0161irem zna\u010denju rije\u010di, a kvizovi su bili samo jedna etapa u toj mojoj sklonosti da poka\u017eem znanje, pa i zaradim ne\u0161to. Mnogi su govorili da je Kviskoteka bio najbolji kviz svih vremena. Sla\u017eem se, ali samo za vremena iz pro\u0161loga stolje\u0107a. Zamislite da ga je po tada\u0161njoj procjeni gledalo oko \u010detiri milijuna ljudi! Toliko je 1986. ka\u017eu bilo televizora u Jugoslaviji, a TV Ljubljana i TV Skopje na drugom programu emitirali su ga kada i ostali studiji u \u010detirima republikama. Kviskoteku je \u010dak 2006. obnovila TV Nova. Ali samo jednu sezonu jer nije bila naro\u010dito gledana, pa su licencu, koliko znam, prodali srpskoj televiziji \u201cFoks\u201d. Imao sam ponudu nastupiti u toj emisiji, ali sam odbio kada sam vidio koncepciju. Nemam ba\u0161 \u017eelju vi\u0161e natjecati se na kvizovima \u2013 godine, spori refleksi, puno novih informacija \u2013 vremena znanja danas imaju drugu dimenziju. Mo\u017eda jedino nastup s nekom ekipom po vlastitom izboru? Skepti\u010dan sam prema dana\u0161njim kvizovima<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Budu\u0107i da u Va\u0161e vrijeme nastupa informacije nisu bile dostupne kao danas, smatrate li da dana\u0161nji kvizovi pru\u017eaju mogu\u0107nost da ljudi nau\u010de ne\u0161to novo?<\/strong><br \/>Skepti\u010dan sam prema dana\u0161njim kvizovima, makar ih povremeno i povr\u0161no gledao. Oni jednostavno nemaju edukativnu ulogu kakvu su imali nekada. Urednik sa svojim timom sastavljao je danima paletu pitanja, raznih rubrika, gdje ste morali pokazati i znanje i mentalno snala\u017eenje. \u010cinim mi se da se danas prave instant kvizovi, uglavnom gotovi kalupi koje kreiraju razne agencije i privatne tvrtke i koje kupuju televizije iz tranzicijskih zemalja. Svima je bitna nekakva zabava, glamur, popunjavanje vremena i odra\u0111ivanje preuzetoga scenarija, nego \u0161to \u0107e ljudima pru\u017eiti znanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Kviskoteka, najpopularniji i najdugovje\u010dniji kviz u biv\u0161oj Jugoslaviji, emitiran je petnaest godina, od 1980. do 1995. godine. Njegov je voditelj <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/radoslav-dodig-kada-bih-zbrojio-sve-pobjede-u-kviskoteci-ne-bih-mogao-kupiti-ni-tada-rabljenoga-stojadina\/\" title=\"Radoslav Dodig: Kada bih zbrojio sve pobjede u Kviskoteci, ne bih mogao kupiti ni tada rabljenoga \u2018stojadina\u2019\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2000625,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1000625","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1000625"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000625\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2000625"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1000625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1000625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1000625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}