{"id":1000639,"date":"2014-04-09T23:43:18","date_gmt":"2014-04-09T21:43:18","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=639"},"modified":"2014-04-09T23:43:18","modified_gmt":"2014-04-09T21:43:18","slug":"foto-predstavljena-knjiga-iza-vrata-zvonimira-mikulica-done","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/foto-predstavljena-knjiga-iza-vrata-zvonimira-mikulica-done\/","title":{"rendered":"FOTO: Predstavljena knjiga Iza vrata Zvonimira Mikuli\u0107a-\u0110one"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Ljubu\u0161ka podru\u017enica Hrvatskog kulturnog dru\u0161tva Napredak koja&nbsp; je uvijek iskreno podr\u017eavala i publici rado predstavljala rezultate i ostvarenja doma\u0107ih autora,&nbsp; ve\u010deras je u Gradskoj vije\u0107nici predstavila&nbsp; roman Iza vrata, autora Zvonimira Mikuli\u0107a-\u0110one.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zvonimir Mikuli\u0107-\u0110ono ro\u0111en je u Mostaru, osnovnu je \u0161kolu, kao i Gimnaziju zavr\u0161io u Ljubu\u0161kom, a diplomirao je na Fakultetu gra\u0111evinskih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. \u017divi i radi u Ljubu\u0161kom. Dosad je napisao tri romana, a pri kraju je i \u010detvrti. Roman Iza vrata njegovo je prvo objavljeno djelo, pri\u010da je to o djevojci Vi\u0161nji, pri\u010da sli\u010dna tisu\u0107ama ispri\u010danih, a opet neponovljivo druga\u010dija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Knji\u017eevnu interpretaciju zapo\u010dela je gimnazijalka <strong>Ana Medi\u0107<\/strong>&nbsp; \u010ditanjem&nbsp; ulomkom iz romana koji najjasnije ocrtava odnos glavne junakinje Vi\u0161nje i njezine majke. &nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Lekturu i korekturu ovog Mikuli\u0107evog&nbsp; knji\u017eevnog prvijenca potpisao je&nbsp; profesor <strong>Boris Brki\u0107<\/strong> koji je izlo\u017eio svoj osvrt na djelo:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{xtypo_rounded2}<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Koliko govoriti i \u0161to re\u0107i predstavljaju\u0107i knjigu a da izgovoreno ne otkrije previ\u0161e i&nbsp; na taj na\u010din uzurpira, nametne interpretaciju te umanji zadovoljstvo \u010ditanja? Grli\u0107 u Estetici pi\u0161e: \u00ab Estetsko opravdanje umjetnosti, estetska briga za umjetnost, za tuma\u010denje i rasvjetljavanje bitne dimenzije i fenomena umjetnosti, potrebni su i nu\u017eni kad sa samom umjetno\u0161\u0107u ne\u0161to nije u redu. I obratno. U doba bujanja umjetni\u010dkoga, umjetnost govori samim svojim bi\u0107em, nije joj potrebna estetika, ona je sama sebi dovoljna, pa bi sve rije\u010di o djelu oskrvrnjivanje njene intaktne veli\u010danstvenosti, gruba verbalna intervencija u njeno fino tkanje\u00bb. Jedno od va\u017enijih pitanja o umjetnosti je pitanje legitimiteta: tko odre\u0111uje vrijednost djela, tj. kako ne\u0161to postaje prihva\u0107eno kao institucionalizirani standard ukusa. \u010ciji je to ukus? Iz suvremene perspketive, nakon \u0161to smo vidjeli da je i nepopulisti\u010dka, te\u0161ko probavljiva modernisti\u010dka umjetnost na\u0161la svoje mjesto u galerijama&nbsp; i muzejima&nbsp; mo\u017eemo re\u0107i \u2013 to je ukus onih koji kupuju i prodaju. I za prvu i&nbsp; za drugu tvrdnju bismo mogli re\u0107i&nbsp; da je i&nbsp; istinita i neistinita, ovisno o, primjerice, definiciji refleksije u prvoj ili razila\u017eenja mjerila i namjera izme\u0111u ponu\u0111a\u010da i potro\u0161a\u010da u drugoj. Sjetimo se Nives Celzijus i nagrade Kiklop za najprodavanije djelo. Apsurdno je, ka\u017ee redatelj Vrdoljak, kako je Marinkovi\u0107ev roman slabo poznat \u0161iroj javnosti, a istovremeno postoji nagrada koja nosi ime tog romana.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prije\u0111imo na djelo. Neke od tema Zvonimirovog romana su dvostrukost moralnih mjerila, vanjski lokus identiteta, guranje na rub dru\u0161tva. Na tragu Fouriera, kojemu je polo\u017eaj \u017eene u dru\u0161tvu najbolji pokazatelj stupnja civilizacijskog razvoja,&nbsp; autor kroz protagonisticu Vi\u0161nju prikazuje na kojem je stupnju hercegova\u010dko i hrvatsko 80-tih i 90-tih. Sestra joj je otela momka, ona je s drugim za\u010dela dijete. Taj drugi puca pod teretom ratne psihoze i izvr\u0161ava samoubojstvo. Iako Vi\u0161nja ne ostaje sama i bez razumijevanja, majka je odbacuje, a dru\u0161tvo mu\u010di, kao i brojne druge manje ili vi\u0161e moralno prihvatljive, egzistencijalnom neizvjesno\u0161\u0107u. Gr\u010dka rije\u010d agon zna\u010di borbu ili natjecanje. Agonalnost postoji i u mu\u0161kom i u \u017eenskom pona\u0161anju, ali je u \u017eenskom slabije izra\u017eena&nbsp; i \u010de\u0161\u0107e se usmjerava u podru\u010dje represije, koja za posljedicu ima frustraciju. Takva frustracija prerasta u samokrivnju ili prebacivanje krivnje na drugu \u017eensku osobu, \u0161to onemogu\u0107uje su\u010deljavanje s mu\u0161karcem. U romanu \u00abIza vrata\u00bb sijeva izme\u0111u Vi\u0161nje i njene majke, a otac nudi utjehu i razumijevanje.&nbsp; Autor blagim&nbsp; bojama oslikava jo\u0161 nekoliko starijih mu\u0161karaca, \u010dije su k\u0107eri pak utjelovljenja sebi\u010dnosti i razvrata, tako da se po\u010detni sukob izme\u0111u \u017eenskih \u010dlanova obitelji nastavlja i u vanjskom svijetu. Neka sociolo\u0161ka tuma\u010denja izvora nemoralnosti govore o pogubnom djelovanju suprostavljenosti toplog doma i hladnog svijeta. Budu\u0107i&nbsp; da u Vi\u0161njinom \u017eivotu nema, da se tako izrazim, toplinskih naprezanja, ona ustraje, pokazuju\u0107i da se sloboda ne iscrpljuje u pukoj indulgenciji i sebi\u010dnosti nego je prilika da se spozna da moral nije \u00abja ne smijem\u00bb ve\u0107 \u00abja ne\u0107u\u00bb. Ka\u017ee se da je patnja izo\u0161travanje moralnih pogleda. Iz toga mo\u017eemo izvesti zaklju\u010dak da opstanak moralnog sustava ovisi isklju\u010divo od napa\u0107enih ljudi. To mo\u017ee, ali i ne mora biti to\u010dno, kao \u0161to mo\u017eemo vidjeti u romanu. S kojih stajali\u0161ta se napada djevojku koja je rodila dijete izvan braka? Ne\u010diji odgovor na prvu bi mogao biti \u00abs monoteisti\u010dkih\u00bb, no to ne bi bilo to\u010dno. I u velikim pripovijestima starijima od monoteisti\u010dkih, Pravda nije nosila povez preko o\u010diju nego je gledala tko dolazi pred nju. Po jednog verziji, \u017eene su Zeusova kazna mu\u0161karcima i Prometeju. Kaznu vrhovnog boga izvr\u0161ava \u017eena; Pandora otvara kutiju zala, a Eva ne\u0161to kasnije bere plod sa stabla spoznaje dobra i zla. Kao \u0161to mo\u017eemo vidjeti iz slu\u010daja Ivane Orleanske, \u010dak ni kad dvije skupine dijele svjetonazor i temelj sustava moralnih vrijednosti nema jednog glasa, a arbitri su hiroviti \u2013 Ivana je i svetica i vje\u0161tica s brojnim ljubavnicima koja je upotrebljavala i okultno u zadobijanju zapovjedni\u0161tva nad francuskom vojskom.&nbsp; Pot\u010dinjavanje i, na taj na\u010din, izlaganje utjecaju neizdiferenciranog&nbsp; nesvjesnog stvara u \u017eenama ve\u0107u spremnost za samonegiranje ega. Po Katunari\u0107u, ne radi se se apsolutnom samonegiranju nego o negiranju inferornog polazi\u0161ta. Kao argument nudi statistike broja samoubojstava mu\u0161karaca i \u017eena. Gledaju\u0107i sa strane, Vi\u0161njin kri\u017e je puno te\u017ei nego Draganov, ali ipak samo on zavr\u0161ava rasprskanog mozga. Druga posljedica samonegiranja ega je nerazvijenost \u00abvlastite linije racionalnosti super-ega\u00bb, \u0161to mo\u017eemo vidjeti u indulgentnoj sestri Vesni i hladnoj majci.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ustvrdili smo da napadi ne kre\u0107u isklju\u010divo s monoteisti\u010dkih polo\u017eaja. Postoji jo\u0161 barem jedan dobar razlog za\u0161to ne mo\u017eemo jednostavno optu\u017eiti Vi\u0161nju. O dogmi o bo\u017eanskim osobama Katunari\u0107 pi\u0161e: \u00abZapravo, ona (dogma) prikriva&nbsp; latentni sukob i zabranu \u0161to zavr\u0161ava podjelom sfera izme\u0111u oca&nbsp; i sina: otac simbolizira dru\u0161tveni poredak i usud koji poredak pripisuje svojim \u010dlanovima, sin&nbsp; simbolizira Ego koji ima zadatak da raskol izme\u0111u oca&nbsp; i majke, patnje i u\u017eitka, prevede u racionalnost trpljenja. Sile nesvjesnog potisnute su u Pakao, u svijet grijeha nastao iz odnosa \u017dena &#8211; Zmija.\u00bb<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ako prihva\u0107amo tvrdnju da postoje pozitivna i negativna na\u010dela i mu\u0161kog i \u017eenskog spola, mo\u017eemo li kazati sljede\u0107e:&nbsp; lako je pobje\u0107i od Seksa i grada, osje\u0107aja metafizi\u010dkog jada zapadne metropole, kapitalisti\u010dkog nihilizma, praznine, nepotrebnosti, Warholovih cipela od dijamantne pra\u0161ine; mo\u017eemo li kazati: lak\u0161e je pobje\u0107i od Seksa i grada nego od konc \u2013 logora.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Doktor Ostoji\u0107&nbsp; pi\u0161e \u0161aljive literarnoterapeutske kolumne, parodiraju\u0107i Dear Abby&nbsp; i sli\u010dne savjetodavce iz \u017eenskih, mu\u0161kih, tinejd\u017eerskih i inih \u010dasopisa. U jednoj od njih, pod naslovom \u00abWoolfi\u010din kompas\u00bb, govori se o mu\u0161kom i \u017eenskom pismu. \u010citatelj Bruno se sprema za odlazak na more, \u00abna barenje i \u010ditanje velikih romana na pla\u017ei\u00bb \u2013 i pi\u0161e:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00abKaj se desilo? Prije odlaska na more \u010duvam se od knji\u017eevnih bolesti, nama\u017eem se kremom i \u010ditam samo lagane knjige, krimi\u0107e. I pro\u010ditao sam jedan fini krimi\u0107 nekakvog Roberta Galbraitha, biv\u0161eg vojnika i detektiva. Misterij, akcija, \u017eenskice, cuganje, sve je tu. I kaj se desi? Ispadne da to nije napisala mu\u0161kar\u010dina Galbraith, nego ona baba J.K.Rowling. To me malo strefilo \u2013 bokte, pa kako jedna \u017eena mo\u017ee napisati krimi\u0107, a da ja mislim da je autor vojni\u010dina? Ali dobro, mislim si, Rowling je ina\u010de \u010daknuta, pi\u0161e o nekakvim \u010darobnjacima i orcima, ne bi se \u010dudio da je na tripu ili da je mo\u017eda stvarno mu\u0161ko. Ali onda sam malo prokopao i sku\u017eio da su svi moji omiljeni pisci zapravo \u017eene! Ispalo je da je George Eliot \u017eenska, da je Toni Morrison \u017eenska, a da je Evelyn Waugh&nbsp; frajer! Ispalo je da moje omiljene romane nisu napisali burazi Currer i Ellis Bell, nego nekakve sestre Bront\u00eb za koje nisam \u010duo do ju\u010der.<br \/>To zna\u010di da Orkanski visovi nisu nabrijani akci\u0107, nego nekakav melodramatski roman. Da Middlemarch nije fini realisti\u010dni roman, nego sapunica. I kaj su to znali svi osim mene? Ispada da jesu. A \u0161to ako ispadne da Shakespeare i Homer uop\u0107e nisu tipovi nego \u017eene? Kaj ako sku\u017eim da se ispod guste brade Dostojevskog krije zapravo neka butra? Pa svijet kakav znam bi mi se raspao.<br \/>Ako ne mogu sku\u017eit razliku izme\u0111u mu\u0161kog i \u017eenskog pisanja, kako mogu uop\u0107e sku\u017eit razliku izme\u0111u frajera i \u017eenske? Ako barim \u017eensku na pla\u017ei, kak znam kaj se krije u njenoj glavi? Kaj ak zavr\u0161im sa zgodnom \u017eenskom, a onda ujutro saznam da je napisala hrpu knjiga pod imenom Zoran Feri\u0107?\u00bb<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010citaju\u0107i knji\u017eevne kritike upu\u0107ene nekim afirmiranim autoricama iz BiH i Hrvatske kojima se zamjera potvr\u0111ivanje dominatntnih plitkih i \u0161ovinisti\u010dkih kulturnih obrazaca te uzev\u0161i u obzir spol autora i milje, karakterizaciju protagonistice romana \u00abIza vrata\u00bb&nbsp; mo\u017eemo smatrati iznadprosje\u010dno dobrom i\/ili lijepom.&nbsp; U Adornovoj estetici, lijepo je ravnote\u017ea napetosti koje bi nestalo kad bi se djelo prilagodilo ideologiji, ve\u0107 vi\u0111enom, o\u010dekivanom. Zvonimirov roman se ne prilago\u0111ava ideologiji niti zapada u drugu krajnost.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Gore od sredina u kojima postoji neotesana ili pak profinjena cenzura su one u kojima su dostupne knjige za sve ukuse i sve poglede na svijet a sve usred op\u0107e ravnodu\u0161nosti. Potro\u0161a\u010dka kultura je Scila, a tegobnost stvaranja u vrijeme kada je sve ve\u0107 re\u010deno je Haribda za autora. Pro\u010ditav\u0161i ovaj roman mo\u017eemo re\u0107i \u2013&nbsp; izgleda da pripovijedanje jo\u0161 nije tegobno, motivi nisu potro\u0161eni, a od Kafke do Pintera, ti\u0161ina nije prikladan jezik na\u0161eg vremena.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;{\/xtypo_rounded2}<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ulomak iz romana koji prikazuje posljednji susret Vi\u0161nje s ocem pro\u010ditala je&nbsp; <strong>Monika Bebek<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Govoriti o romanu Iza vrata za mene je stvarno izazov, a razloga je vi\u0161e, najva\u017eniji je taj \u0161to autor otkriva dobro poznavanje problematike polo\u017eaja \u017eene ro\u0111ene na ovim na\u0161im prostorima, a u ovom slu\u010daju pogotovo problemati\u010dnu sudbinu mlade neudane majke, a to je u ovom slu\u010daju glavni lik Vi\u0161nja. &#8211; izme\u0111u ostalog u svom govoru je rekla profesorica <strong>Mirjana Bo\u0161njak<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Autor romana&nbsp; <strong>Zvonimir Mikuli\u0107<\/strong> u svom obra\u0107anju zahvalio se svima koji su&nbsp; mu bili podr\u0161ka i pomo\u0107 da knjiga ugleda svjetlo dana.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U glazbenom djelu posjetitelji su imali prigodu u\u017eivati u skladnim notama u\u010denika Osnovne glazbene \u0161kole Ljubu\u0161ki, te <strong>Tigrana Deli\u0107a<\/strong> otpjevav\u0161i pjesmu na samo njemu svojstven i originalan na\u010din.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{jlex}picasa:106682547432003943589\/PredstavljanjeKnjigeIzaVrata{\/jlex}<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Ljubu\u0161ka podru\u017enica Hrvatskog kulturnog dru\u0161tva Napredak koja&nbsp; je uvijek iskreno podr\u017eavala i publici rado predstavljala rezultate i ostvarenja doma\u0107ih autora,&nbsp; <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/foto-predstavljena-knjiga-iza-vrata-zvonimira-mikulica-done\/\" title=\"FOTO: Predstavljena knjiga Iza vrata Zvonimira Mikuli\u0107a-\u0110one\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2000639,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-1000639","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000639","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1000639"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000639\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2000639"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1000639"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1000639"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1000639"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}