{"id":1000719,"date":"2014-04-19T18:18:00","date_gmt":"2014-04-19T16:18:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=719"},"modified":"2014-04-19T18:18:00","modified_gmt":"2014-04-19T16:18:00","slug":"foto-vrlosinska-gradina-osmatracnica-opcine-ljubuski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/foto-vrlosinska-gradina-osmatracnica-opcine-ljubuski\/","title":{"rendered":"FOTO: Vrlosinska gradina osmatra\u010dnica op\u0107ine Ljubu\u0161ki"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Prema podacima do kojih je do\u0161ao dugogodi\u0161njim radom na terenu mr. Radoslav Dodig do\u0161ao je do podatka o pribli\u017eno 1.300 gomila i 47 gradina na podru\u010dju op\u0107ine Ljubu\u0161ki. Zahvaljuju\u0107i mr. Dodigu te podatke trebao bi sadr\u017eavati novi prostorni plan op\u0107ine Ljubu\u0161ki.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iako nije najve\u0107a, a posebice nalazima najbogatija gradina na Vrlosinu najvi\u0161em vrhu op\u0107ine Ljubu\u0161ki 954. metra iznad razine mora, sigurno je na najvi\u0161oj koti. Gradina se nalazi na jednom od brjegova ispod Vrlosina i jednostavno se kako ka\u017ee Damir Tolj mje\u0161tanin Grede koja se nalazi s druge strane brda, jednostavno se zove Gomila. Iako ih narod obi\u010dno poistovje\u0107uje gradine i gomile nisu isto.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Gomile koje arheolozi obi\u010dno nazivaju tumulima podizani su nad grobovima velikodostojnika, plemenskih vo\u0111a i sli\u010dno u bakrenom dobu jo\u0161 prije \u010detiri tisu\u0107e godina! Takav obi\u010daj se nastavio kroz bron\u010dano i \u017eeljezno, a neki su s obzirom na vrijeme nastanka i zna\u010denje, spremni za gomile kazati da su to na\u0161e piramide. <br \/>Gradine kao \u0161to sama rije\u010d ka\u017ee, gra\u0111ene su s drugom svrhom. To su mali pretpovijesni gradovi. Slu\u017eile su kao obrambeni bedemi, osmatra\u010dnice, obilje\u017eja podru\u010dja, rodova, zajednica. Za razliku od gomila koje djeluju ba\u0161 kao gomile nabacana kamena, gradine imaju svoju arhitekturu koju najbolje otkrivaju snimke iz zraka. Prof. dr. \u0110uro Basler&nbsp; navodi da su \u201eGradine, bez izuzetka, polo\u017eene na manjim uzvisinama koje se i kao sama\u010dka brda uzdi\u017eu iznad dolina, ili se kao izdanci jednom stranom dr\u017ee brijega iz kojeg su izrasle, dok ostalim dijelovima str\u0161e prema dolini ili klancu\u201c, \u201ePrethistorijske gradine i njihova za\u0161tita\u201c str. 87.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp; Vrlosinska gradina str\u0161i prema prodolini u kojoj se danas nalazi seoce Ka\u0161\u010de i granica izme\u0111u BiH i Hrvatske, a &#8216;pokriva&#8217; dobar dio ne samo Ljubu\u0161kog polja nego kraja u cjelini. Uo\u010dljivi su potporni zidovi, dok skromni nalazi keramike upu\u0107uju da je prije svega slu\u017eila kao osmatra\u010dnica. Ni nju devastacije nisu po\u0161tedjeli znati\u017eeljnici, me\u0111utim za razliku od gradina na ni\u017eim kotama ne prijeti joj opasnost od bagera.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zanimljivo je re\u0107i da gradine u BiH jo\u0161 nisu detaljno istra\u017eene, pa tako \u0110. Basler u spomenutom radu navodi da su intenzivnija istra\u017eivanja ra\u0111ena davno izme\u0111u 1890. \u2013 1900. godine?! \u0160to onda re\u0107i za vrlosinsku obraslu smrekom i \u0161ibljem, registrirati da postoji.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{jlex}picasa:106682547432003943589\/VrlosinskaGradina{\/jlex}<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Prema podacima do kojih je do\u0161ao dugogodi\u0161njim radom na terenu mr. Radoslav Dodig do\u0161ao je do podatka o pribli\u017eno 1.300 <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/foto-vrlosinska-gradina-osmatracnica-opcine-ljubuski\/\" title=\"FOTO: Vrlosinska gradina osmatra\u010dnica op\u0107ine Ljubu\u0161ki\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2000719,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1000719","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000719","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1000719"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000719\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2000719"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1000719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1000719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1000719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}