{"id":1000829,"date":"2014-05-04T13:50:52","date_gmt":"2014-05-04T11:50:52","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=829"},"modified":"2014-05-04T13:50:52","modified_gmt":"2014-05-04T11:50:52","slug":"hercegovina-1875-godine-bila-na-tragu-ustava-vode-ustanka-zagovornici-samostalne-hercegovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/hercegovina-1875-godine-bila-na-tragu-ustava-vode-ustanka-zagovornici-samostalne-hercegovine\/","title":{"rendered":"Hercegovina 1875. godine bila na tragu ustava &#8211; vo\u0111e ustanka zagovornici samostalne Hercegovine!"},"content":{"rendered":"<p>\u201eZa svu Hercegovinu, u njezinim starim granicama, ustanovljuje se (zemaljska uprava) sredi\u0161nja vlada pod imenom: Privremena (vlada) uprava Hercegova\u010dka\u201c, stoji u prvom \u010dlanku \u201eNacrta zakona za hercegova\u010dke usta\u0161e\u201c, svojevrsnog ustava \u010diji je autor Baltazar Bogi\u0161i\u0107, Dubrov\u010danin, svjetski priznati pravni stru\u010dnjak iz druge polovice 19-og stolje\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Bogi\u0161i\u0107ev Nacrt zakona pisan 1875. godine po izbijanju Hercegova\u010dkog ustanka, rijedak je dokument koji upu\u0107uje da je na po\u010detku ustanka bilo i zagovornika samostalne Hercegovine! Pi\u0161u\u0107i nacrt zakona, odnosno hercegova\u010dkog ustava, kojeg je u autorovoj zaostav\u0161tini otkrio Aleksandar Solovjev, Bogi\u0161i\u0107 ne otkriva tko su bili naru\u010ditelji. Po\u0161to u tekstu za predsjednika privremene vlade predla\u017ee Trebinjca \u0161kolovanog u Dubrovniku, Mi\u0107u Ljubibrati\u0107a pretpostavka da je on bio jedan od uklju\u010denih u projekt.<\/p>\n<p>Da su upliva u projekt, imali i neki Hrvati jasno je iz pisma koje \u010citlu\u010dan Petar Bajo Bo\u017ei\u0107, skrhan progonima 1877. godine, pi\u0161e grofu Gyli Andrassyu austrijskom ministru vanjskih poslova mole\u0107i ga za pomo\u0107. Bo\u017ei\u0107 pi\u0161e: <em>\u201eMoj rad s Ljubibrati\u0107em zajedno, po\u010detkom ustanka, nije i\u0161ao u prilog ni Srbiji ni Crnoj Gori ni Austriji ni Rusiji, mi smo radili da se oslobodi Ercegovina u vlastitu korist, o \u010demu bi Vam mogao mlogo koje\u0161ta ispri\u010dati da ne smatram za izli\u0161no\u201c<\/em>. (Julije Grabovac \u201eDalmacija i Hercegova\u010dko-bosanski ustanak 1875.-1878.\u201c, Split 1991. str. 183). S obzirom da je Bo\u017ei\u0107 bio blizak s vo\u0111om Hrvata u ustanku vojvodom don Ivanom Musi\u0107em, turske vlasti su ih zajedno hapsile, a skupa su jedno vrijeme studirali u Carigradu, za pretpostaviti je da su imali dodirnih to\u010daka u pogledu budu\u0107nosti Hercegovine.<\/p>\n<p>Zanimljivo, spomenuti trojac se rastao nakon boja na Ljubu\u0161ki u o\u017eujku 1876. godine, u kojem su ustanici pod zapovjedni\u0161tvom Musi\u0107a i Ljubibrati\u0107a koji je predvodio strane dobrovoljce, u bitci na podru\u010dju Ka\u0161\u010da, nanijeli ozbiljne gubitke osmanskoj vojsci \u2013 osam mrtvih, ali je nisu uspjeli potisnuti. Desetak dana poslije boja austrijske vlasti hapse Ljubibrati\u0107a na podru\u010dju dana\u0161nje op\u0107ine Grude, dok se Musi\u0107 i Bo\u017ei\u0107, s vojskom preko Neretve vra\u0107aju na jugoistok Hercegovine.<\/p>\n<p>Projekt hercegova\u010dkog ustava koji nije do\u017eivio prakti\u010dnu primjenu, ima devet odjeljaka i ukupno 77 paragrafa. U \u010dlanku jedan odjeljka Osnovna javna prava Hercegovine, stoji:<em> \u201eSvi Hercegovci koje god vjere, zanata, zvanja, roda bili, ravni su pred zakonom\u201c<\/em>. \u010clanak \u010detiri glasi: <em>\u201eSve su vjere koje se ispovijedaju u Hercegovini stavljene pod za\u0161titu zakona i ujam\u010duje se zakonom sloboda svakoj od njih\u201c<\/em> i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Bez obzira koliko se sjajni pravnik Bogi\u0161i\u0107 \u010dlan HAZU od njezinog osnivanja 1867. godine, trudio ili koliko su to neki od ustanika \u017eeljeli, mora se re\u0107i da je konstelacija snaga bila takva da je i pomisao o samostalnosti Hercegovine, bio iluzija. Ve\u0107 sama proklamacija \u201eu starim granicama\u201c \u0161to u sastavu Hercegovine podrazumijeva jugoisto\u010dnu Bosnu \u2013 Fo\u010du i Gora\u017ede, jugozapadnu Srbiju sve do U\u017eica, zna\u010dajan dio teritorija dana\u0161nje Crne Gore \u2013 Nik\u0161i\u0107, Herceg Novi\u2026, projekt \u010dini nemogu\u0107im. Mo\u0107na Austrija i teritorija \u017eeljne Srbija i Crna Gora, a da se i ne govori o osmanskom carstvu, nisu ni pomi\u0161ljale na sli\u010dan luksuz. \u0160to vi\u0161e tijekom sklapanja primirja poslije ustanka Luke Vukalovi\u0107a 1862. godine, Turska je bila raspolo\u017eena Hercegovini dati polunezavisnost! Me\u0111utim, sprije\u010dili su to crnogorski knez Nikola i Austrija (Risto T. Prorokovi\u0107 \u201eSabrana djela\u201c str. 32. \u2013 34., Nevesinje 2012.) svatko iz svoga interesa, posva\u0111av\u0161i ustani\u010dke vo\u0111e.<\/p>\n<p>U svakom slu\u010daju Bogi\u0161i\u0107ev \u010din o kojem se ne zna skoro ni\u0161ta, bio je to poku\u0161aj vrijedan spomena. Njegovi naru\u010ditelji mogli su biti samo rijetki u to vrijeme obrazovani Hercegovci, Musi\u0107 i Ljubibrati\u0107 govorili su po \u010detiri svjetska jezika, dok je Bo\u017ei\u0107 bio pravnik, diplomirao u Beogradu, nakon Hercegova\u010dkog ustanka radio je u Dubrovniku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>\u201eZa svu Hercegovinu, u njezinim starim granicama, ustanovljuje se (zemaljska uprava) sredi\u0161nja vlada pod imenom: Privremena (vlada) uprava Hercegova\u010dka\u201c, stoji <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/hercegovina-1875-godine-bila-na-tragu-ustava-vode-ustanka-zagovornici-samostalne-hercegovine\/\" title=\"Hercegovina 1875. godine bila na tragu ustava &#8211; vo\u0111e ustanka zagovornici samostalne Hercegovine!\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2000829,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-1000829","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000829","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1000829"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000829\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2000829"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1000829"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1000829"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1000829"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}