{"id":1000884,"date":"2014-05-12T08:15:13","date_gmt":"2014-05-12T06:15:13","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=884"},"modified":"2014-05-12T08:15:13","modified_gmt":"2014-05-12T06:15:13","slug":"ivan-aralica-dobitnik-simiceve-nagrade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/ivan-aralica-dobitnik-simiceve-nagrade\/","title":{"rendered":"Ivanu Aralici dodijeljena nagrada posve\u0107ena Antunu Branku \u0160imi\u0107u"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Na zavr\u0161noj manifestaciji 51. \u0160imi\u0107evih susreta u jednu cjelinu su bila ukomponirana tri programa. Sve\u010dana akademija posve\u0107ena Antunu Branku \u0160imi\u0107u, dodjela knji\u017eevne nagrade \u201eA. B. \u0160imi\u0107\u201c i nastupi knji\u017eevnika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prigodno predavanje je odr\u017eao akademik Josip Bratuli\u0107, koji je biranim rije\u010dima, kompetentno i na radost prisutnih izrekao sa\u017eeto ono \u0161to je velikoga pjesnika odlikovalo i u\u010dinilo ga i danas vrlo aktualnim.<br \/>Knji\u017eevne nagrade za mlade pjesnike koji nemaju nijednu objavljenu knjigu dodijeljene su \u010detiri, prema uzrastima i tu nagradu dodjeljuje Op\u0107ina Grude.<br \/>Knji\u017eevnu nagrada \u201eAntun Branko \u0160imi\u0107\u201c za 2014. godinu gospodinu Ivanu Aralici za roman Japund\u017ee u nakladi \u0160kolske knjige iz Zagreba uru\u010dio je predsjednik DHK HB, koje tu nagradu i dodjeljuje.&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zavr\u0161na priredba 51. \u0160imi\u0107evih susreta ove je godine okupila niz va\u017enih knji\u017eevnih imena iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, \u010dije je stvarala\u0161tvo predstavljeno. To su bili \u010dlanovi DHK HB: Ivan Sivri\u0107, (Mostar), Joso \u017divikovi\u0107 (Posavina), Amir Brka (Te\u0161anj) i <strong>Diana Burazer (Ljubu\u0161ki, Zagreb)<\/strong>, te Danijel Na\u010dinovi\u0107 (Pula), Pajo Kani\u017eaj (Zagreb) iz R Hrvatske. Uz njih koji su i slu\u017ebeno predstavljeni program je pratilo vi\u0161e \u010dlanova DHK HB, \u010dlanova DHK iz Hrvatske, te brojni poklonici \u0160imi\u0107eve poezije iz javnog i kulturnog \u017eivota Hercegovine i Dalmacije. <br \/>Posebnu je pozornost izazvao izaslanik visokog pokrovitelja gosp. Josipa Leke, predsjednika Hrvatskog sabora, ina\u010de poznati saborski zastupnik Goran Mari\u0107 (podrijetlom Gru\u0111anin) koji je pozdravio nazo\u010dne prigodnim govorom. <br \/>O sredi\u0161njoj temi ove priredbe Knji\u017eevnoj nagradi Antun Branko \u0160imi\u0107 treba naglasiti i sljede\u0107e: <br \/>Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnika Herceg Bosne dodijelilo je godi\u0161nju nagradu za najbolje knji\u017eevno ostvarenje koje je objavljeno od 1. svibnja 2013. do 1. travnja&nbsp; 2014. godine. Natje\u010daj za dodjelu ovogodi\u0161nje nagrade raspisan je 7. velja\u010de 2014. godine. Na natje\u010daj se prijavilo dvadeset osam autora, a poslali su trideset knji\u017eevnih djela.&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prosudbeno povjerenstvo koje je nakon pomnog \u010ditanja i du\u017ene ra\u0161\u010dlambe prou\u010dilo pristigla djela, te je na\u010dinilo slijede\u0107i u\u017ei izbor djela od kojih \u0107e jedno biti nagra\u0111eno:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">1.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Ivan Aralica, Japund\u017ee, roman<br \/>2.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Stipe Botica, Povijest hrvatske usmene knji\u017eevnosti<br \/>3.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Ivan Golub, Pohod milosti, izabrane pjesme<br \/>4.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Luko Paljetak, Razlozi za nepovjerenje u sustav obrane od tu\u010de, pjesme<br \/>5.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Bo\u017eidar Prosenjak, Prva kravata, roman<br \/>6.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Milko Valent, Umjetne suze, roman<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">S obzirom na veliki broj prijavljenih autora i na izuzetnu kvalitetu pristiglih djela, Povjerenstvo je u daljnjem postupku izdvojilo dvije knjige: Pohod milosti Ivana Goluba, me\u0111u zbirkama poezije te Japund\u017ee Ivana Aralice, me\u0111u proznim ostvarenjima.<br \/>Upravni je odbor slijede\u0107i ponu\u0111ene prosudbe jednoglasno odlu\u010dilo prihvatiti tako\u0111er, jednoglasni prijedlog Povjerenstva da godi\u0161nju nagradu dodijeli Ivanu Aralici za roman Japund\u017ee, koji je objavljen u listopadu 2013. godine u izdanju poduze\u0107a \u0160kolska knjiga iz Zagreba.<br \/>U obrazlo\u017eenju Odluke o knji\u017eevnoj nagradi \u201eAntun Branko \u0160imi\u0107\u201c navodi se uz ostalo da je Ivan Aralica (Promina, 1930.) u romanu Japund\u017ee iz pozicije sveznaju\u0107ega pripovjeda\u010da pratio \u017eivotni put nesretne djevoj\u010dice Stane Antolovi\u0107 iz \u017dep\u010da, kojoj su za vrijeme rata neprijateljski vojnici obe\u0161\u010dastili i ubili majku, kojoj su kasnije ubili baku, oca i strica te je ostala gotovo sama na svijetu, a spas je prona\u0161la u Hrvatskoj.<br \/>&nbsp;&nbsp; &nbsp;Roman Japund\u017ee autor je kompozicijski ostvario u dva dijela. Prvi se dio doga\u0111a u Srednjoj Bosni, u \u017dep\u010du i njegovoj okolici, u vrijeme naj\u017ee\u0161\u0107ih sukoba koje je donio rat devedesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a, a drugi je dio vezan za mirnodopsko razdoblje, za Zagreb i \u017eivot u njemu. Oba su dijela povezana likom Stane Antolovi\u0107, jedanaestogodi\u0161nje djevoj\u010dice, u prvome dijelu, i odrasle djevojke, studentice, u drugome dijelu, osobe koja je iz \u017eepa\u010dkoga kraja izbjegla ogrnuta japund\u017eetom koje joj je na rastanku darovala baka, zavjetovav\u0161i ju da se od toga toploga kaputa ne odvoji dok ne ispuni svoj zavjet i njihovu pogodbu.<br \/>&nbsp;&nbsp; &nbsp;Arali\u010dina pripovjedna tehnika i u drugim je njegovim romanima podrazumijevala epsku \u0161irinu, odnosno zala\u017eenje duboko u detalje. Takvo pripovijedanje pokazuje majstora, ono je dar koji je dijelom uro\u0111en, ali i godinama razvijan. Siguran i sna\u017ean u svojoj re\u010denici, on i u romanu Japund\u017ee nepatvorenom svje\u017einom pred \u010ditatelja iznosi povijest jednoga \u017eivota, kazuje o stradanjima, ali i o izbavljenju, u opise vje\u0161to ume\u0107e dijaloge i slika svijet onakvim kakvim ga vidi. <br \/>Arali\u010dinu re\u010denicu ina\u010de obilje\u017eava poslovi\u010dnost i narodna mudrost, koju je on rado umetao u svoje kazivanje. Sada je njegovo kazivanje inverzija, govor u obliku izravnoga, iskrenoga obra\u0107anja, citatnost\u2026 <br \/>Romanom Japund\u017ee Aralica je spojio svoj govor o Bosni s govorom o Hrvatskoj; pokazao je da ta dva govora ne moraju biti odvojena, da se oni pro\u017eimaju, supostoje, a to zna\u010di prelijevaju se jedan u drugi, zajedno postoje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Umjetni\u010dkom vizijom \u017eivota prikazanom u romanu Japund\u017ee Ivan je Aralica ponovno potvrdio da je sve pro\u0161lo temelj budu\u0107emu, da je narodna mudrost potka znanstvenim istinama i da je \u017eivot iznad svega, ono \u0161to se ne smije osporavati, \u0161to se njeguje i \u010duva i \u0161to posjeduje i daje smisao. Roman Japund\u017ee, kada se na\u0111e u rukama \u010ditatelja, donijet \u0107e mu viziju stvarnosti, one u koju smo ve\u0107 utkali svoje dane, ali i one od koje tkamo dane koji \u010dine na\u0161u sada\u0161njost i kojom \u0107e biti istkana na\u0161a budu\u0107nost. Aralica je zaista vje\u0161t tka\u010d na knji\u017eevnome razboju, a ono \u0161to on istka ima ne samo trenutnu, ve\u0107 neprolaznu vrijednost.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Na zavr\u0161noj manifestaciji 51. \u0160imi\u0107evih susreta u jednu cjelinu su bila ukomponirana tri programa. Sve\u010dana akademija posve\u0107ena Antunu Branku \u0160imi\u0107u, <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/ivan-aralica-dobitnik-simiceve-nagrade\/\" title=\"Ivanu Aralici dodijeljena nagrada posve\u0107ena Antunu Branku \u0160imi\u0107u\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2000884,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-1000884","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000884","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1000884"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1000884\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2000884"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1000884"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1000884"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1000884"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}