{"id":1001028,"date":"2014-06-04T05:42:51","date_gmt":"2014-06-04T03:42:51","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1028"},"modified":"2014-06-04T05:42:51","modified_gmt":"2014-06-04T03:42:51","slug":"prijeti-li-dalmaciji-i-hercegovini-nova-kataklizma-u-plocama-se-priprema-gradnja-cernobila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/prijeti-li-dalmaciji-i-hercegovini-nova-kataklizma-u-plocama-se-priprema-gradnja-cernobila\/","title":{"rendered":"Prijeti li Dalmaciji i Hercegovini nova kataklizma: U Plo\u010dama se priprema gradnja \u010cernobila?!"},"content":{"rendered":"<p>Stanovni\u0161tvo Plo\u010da polagano \u0107e umirati od \u010destica \u0161ljake i pepela koje \u0107e gradom raznositi vjetar, dok \u0107e stanovni\u0161tvo od Mostara do Dubrovnika i Splita obolijevati od \u010destica sumpora i pra\u0161ine koje \u0107e izlaziti kroz nekoliko stotina metara visoke dimnjake termoelektrane.<\/p>\n<p>Hrvatska je odlu\u010dila uni\u0161titi sve ono na \u0161to dr\u017eavni ustroj do sada nije mogao utjecati, sve ono \u0161to nam je Bog dao na u\u017eivanje, a stjecajem okolnosti, ve\u0107ina Hrvata danas \u017eivi upravo od toga. Nakon \u0161to smo odlu\u010dili izbu\u0161iti podmorje naj\u010distijeg mora na svijetu za ra\u010dun svjetskih energetskih divova, te na taj na\u010din posredno uni\u0161titi turizam od kojeg \u017eivi ve\u0107ina stanovnika na obali Jadrana, sada je red do\u0161ao i na uni\u0161tavanje tla i zraka.<\/p>\n<p>Naime, u Plo\u010dama se priprema gradnja termoelektrane na ugljen snage 2 x 800 MW. Za usporedbu, dva dosad izgra\u0111ena bloka termoelektrane Plomin 1 i 2 imaju snagu 330 MW. Kako je lokacija termoelektrane, i to jo\u0161 na ugljen(!), smje\u0161tena na izrazito delikatnom prostoru &#8211; prije svega u samom gradu Plo\u010dama, a potom u blizini hrvatske Kalifornije (Neretve), turisti\u010dkog bisera makarskog primorja, plodne neretvanske doline sve do Mostara u BiH, te plodnih vrgora\u010dkih kra\u0161kih polja &#8211; postavlja se pitanje koristi i \u0161tetnosti tog projekta. Tako\u0111er, postavlja se i logi\u010dno pitanje &#8211; zar u 21. stolje\u0107u nema ekolo\u0161ki prihvatljivijeg energenta od ugljena?<\/p>\n<p><strong>Tko su zagovornici TE na ugljen?<\/strong><\/p>\n<p>U Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske stoji, kako \u0107e u razdoblju od 2013. do 2020. iz uporabe iza\u0107i, zbog dotrajalosti, termoelektrane ukupne snage 1100 MW, dok u tom istom razdoblju RH treba izgraditi nove termoelektrane ukupne snage barem 2400 MW. Tvrtka, Luka Plo\u010de Energija i Ministarstvo gospodarstva odlu\u010dili su od Grada Plo\u010da zatra\u017eiti pokretanje postupka za dono\u0161enja odluke o izradi ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana ure\u0111enja Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. U tom dokumentu stoji kako je cilj izmjena, ispitivanje mogu\u0107nosti izgradnje termoelektrane na ugljen u industrijskoj zoni Luke Plo\u010de.<\/p>\n<p>U dokumentu je nadalje navedeno kako se kao energent za planiranu termoelektranu predvi\u0111a &#8211; uvezeni kameni ugljen, \u0161to je, kako ka\u017eu, jedna od pretpostavki sigurne i konkurentne proizvodnje elektri\u010dne energije, s obzirom na njegove velike svjetske rezerve, najstabilniju cijenu i mogu\u0107nost transporta morskim putem. Zagovornici gradnje TE na ugljen, prije svega Damir Begovi\u0107, nekada\u0161nji projektant TE Plomin 2, isti\u010du kako je cijena ugljena u odnosu na plin, dva do tri puta ni\u017ea, pa se, kako ka\u017ee Begovi\u0107, jednostavno ekonomski ne isplati graditi termoelektranu na plin. Istodobno Enco Tireli, nekada\u0161nji direktor izgradnje TE Plomin 2 i biv\u0161i hrvatski ministar industrije i energetike (1991.-1992.) Enco Tireli,odgovara kako takve tvrdnje iznose ljudi koji \u017eele manipulirati javnim mnijenjem. Prava je istina, tvrdi Tireli, da je investicijsko ulaganje u termoelektranu na ugljen dvostruko ve\u0107e, efikasnost zna\u010dajno manja, a emisija CO2 zna\u010dajno ve\u0107a.<\/p>\n<p><strong>Problem skladi\u0161tenja pepela i \u0161ljake<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Utjecaj ta \u010dertiri ulazna podatka &#8211; cijena goriva po jedinici topline, efikasnost procesa, investicijska ulaganja i tro\u0161kovi otkupa CO2, u kona\u010dnici dovode do ekonomski prihvatljivije izgradnje termoelektrane s pogonom na prirodni plin&#8221;, kazao je Tireli u razgovoru za Dubrova\u010dki dnevnik u povodu rasprave o toj temi. Tireli je pritom izdvojio jo\u0161 jedan argument u prilog gradnji termoelektrane na plin. Tvrdi, kako jedino termoelektrane na plin mogu brzo nadomjestiti nagli prekid energije iz obnovljivih izvora, jer je termoelektrani na ugljen za to potrebno od 5 do 8 sati, dok istodobno ona plinska, standardne ja\u010dine od 500 MW, mo\u017ee kompenzirati 50 MW u samo jednoj minuti.<\/p>\n<p>Gradnja termoelektrane na ugljen u samom sredi\u0161tu grada Plo\u010da, u industrijskoj zoni Luke Plo\u010de, i to jo\u0161 snage dva puta po 800 MW, nosi sa sobom i problem skladi\u0161tenja nastalog pepela i \u0161ljake. Plomin 1 i Plomin 2 godi\u0161nje stvaraju 96.394 tone \u0161ljake i pepela koje se skladi\u0161te na deponiju. Podijeljeno sa snagom termoelektrane od 300 MW, dolazimo do podatka od 321 tonu otpada po MW-u godi\u0161nje. Prenesemo li taj izra\u010dun na Plo\u010de, dolazimo do nevjerojatnog podatka od 514.000 tona otpadnih tvari godi\u0161nje ili 1408 tona pepela i \u0161ljake proizvedene u TE svakoga dana.<\/p>\n<p><strong>Ugro\u017eeni hrana, poljoprivreda, turizam i &#8211; zdravlje!<\/strong><\/p>\n<p>To zna\u010di, da \u0107e stanovni\u0161tvo Plo\u010da polagano umirati od \u010destica \u0161ljake i pepela koje \u0107e gradom raznositi vjetar, dok \u0107e stanovni\u0161tvo od Mostara do Dubrovnika i Splita obolijevati od \u010destica sumpora i pra\u0161ine koje \u0107e izlaziti kroz nekoliko stotina metara visoke dimnjake termoelektrane. \u010cestice ne\u0107e, zahvaljuju\u0107i zra\u010dnim strujanjima, padati po gradu Plo\u010dama i okolici, ve\u0107 \u0107e od njih patiti ljudi na okolnom podru\u010dju i do sto kilometara zra\u010dne razdaljine. U pitanje \u0107e, tako, do\u0107i sada\u0161nja \u010dista poljoprivreda uz Neretvu i u vrgora\u010dkom kraju, turizam na makarskom primorju, uzgoj \u0161koljaka u Malostonskom kanalu, kao i turizam na Pelje\u0161cu i srednjedalmatinskim otocima. Ukratko, zona u promjeru od stotinjak kilometara i dalje od Plo\u010da, postat \u0107e &#8211; novi \u010cernobil!<\/p>\n<p>Nedavno je na javnoj tribini u Metkovi\u0107u, u raspravi o gradnji termoelektrane na ugljen u dolini Neretve, nastupio i ugledni znanstvenik i sveu\u010dili\u0161ni profesor dr. Stanko Ur\u0161i\u0107. On je iznio zapanjuju\u0107i podatak o \u017eivi, kao produktu rada termoelektrane na ugljen. Prema njegovim navodima, iz budu\u0107e TE u Plo\u010dama u skladu s njenim kapacitetima, godi\u0161nje bi u atmosferu bilo ispu\u0161teno deset kilograma \u017eive. Pritom, \u010dak ni najsuvremeniji filteri ne mogu zaustaviti emisiju \u017eive u atmosferu. Koli\u010dina od deset kilograma \u017eive godi\u0161nje, mo\u017ee kontaminirati \u010dak 800 \u010detvornih kilometara &#8211; za usporedbu, hrvatski dio doline Neretve ima 120 kilometara \u010detvornih. Budu\u0107i da je rad TE planiran do 2060. godine, lako mo\u017eemo izra\u010dunati koje bi se koli\u010dine \u017eive natalo\u017eile u okolici Plo\u010da. Istodobno, ne treba posebno napominjati da poljoprivredni proizvodi iz okolice termoelektrane, zbog kontaminacije \u017eivom, ne\u0107e biti za ljudsku uporabu. Zato dr. Ur\u0161i\u0107 postavlja dva logi\u010dna pitanja: vrijedi li zbog 150 radnih mjesta uni\u0161titi jug Hrvatske i Hercegovine, te tko jam\u010di kako \u0107e HEP otkupljivati struju ba\u0161 od TE Plo\u010de, ako na tr\u017ei\u0161tu bude jeftinije struje?<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to Vlada name\u0107e termoelektrane na ugljen?<\/strong><\/p>\n<p>Svima je jasno kako ugljen pripada tehnologiji 19. stolje\u0107a, te je i kao takav potpuno nespojiv s bioraznovrsno\u0161\u0107u hrvatskog podneblja. Ina\u010de, u ovom projektu svoje prste imaju razni lobiji, pa je tako jedan od glavnih medijskih promotora termoelektrane Plo\u010de i Kre\u0161imir Macan. Njega je za taj projekt, koji je ve\u0107 nai\u0161ao na zgra\u017eanje stru\u010dnjaka i stanovnika, anga\u017eirao Damir Begovi\u0107, koji uporno ponavlja nu\u017enost gradnje.<\/p>\n<p>Termoelektrana na ugljen, nu\u017ena je i spasonosna jedino Vanji \u0160piljku, sinu mnogo poznatijeg tate Mike \u0160piljka iz prija\u0161njih vremena, koji slovi kao glavni opskrbljiva\u010d Hrvatske ugljenom iz kolumbijskih ugljenokopa. Tako\u0111er, pri\u010du o termoelektrani u Plo\u010dama, od po\u010detka gura grupa ministara iz Kukuriku vlade bliskih Ivi Josipovi\u0107u, prije svega biv\u0161i ministar Radimir \u010ca\u010di\u0107 i sada\u0161nji Ivan Vrdoljak. Oni su, pak, povezani s londonskim i \u0161vicarskim energetskim krugovima kojima pripada i \u0160piljak mla\u0111i, a koji po\u0161to-poto &#8220;guraju&#8221; cijeli taj projekt. Tako bi na ra\u010dun hrvatske sirotinje, svjetski me\u0161etari zgrnuli golemo bogatstvo, dok bi Hrvatskoj ostala spaljena zemlja i bolnice pune oboljelih od karcinoma.<\/p>\n<p>Gledaju\u0107i danas, \u010dudno je da je jedan od prvih koraka sada\u0161nje Vlade, dolaskom Kukuriku koalicije na vlast, bio potpuno odbacivanje alternativnih izvora energije primjerenih Hrvatskoj &#8211; solarnih i vjetroelektrana &#8211; te o\u0161tro i tvrdo nametanje termoelektrana na ugljen u Plominu i Plo\u010dama.<\/p>\n<p><strong>Danci mogu, Hrvati ne mogu?!<\/strong><\/p>\n<p>Treba re\u0107i da Hrvatska trenutno samo iz energije vjetra dobiva oko 420 MW elektri\u010dne energije. Istodobno, jedna Danska, samo iz solarne energije proizvede toliko elektri\u010dne energije, da bi njome mogla zadovoljiti hrvatske potrebe. Uzmemo li u obzir drasti\u010dno ve\u0107i broj sun\u010danih sati u Hrvatskoj u odnosu na Dansku, dolazimo do zapanjuju\u0107ih podataka o na\u0161im neiskori\u0161tenim potencijalima! Me\u0111utim, u Danskoj nije ministar energetike u slu\u017ebi energetske mafije, nego radi u korist danskog naroda.<\/p>\n<p>Bilo bi dobro kada bi nam ministar Vrdoljak ukazao na jo\u0161 nekoliko primjera u svijetu ili razvijenim zapadnim zemljama koje se spremaju graditi termoelektrane na prljavi ugljen od 1600 MW usred grada i to jo\u0161 u blizini turisti\u010dkih odredi\u0161ta i plodnih poljoprivrednih podru\u010dja. Vrdoljak i dru\u0161tvo iz Kukuriku vlade, obi\u010dno se pozivaju na izborni legitimitet, ali izborni legitimitet ne daje nikome za pravo uni\u0161tavati vlastitu zemlju i ubijati vlastiti narod!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Stanovni\u0161tvo Plo\u010da polagano \u0107e umirati od \u010destica \u0161ljake i pepela koje \u0107e gradom raznositi vjetar, dok \u0107e stanovni\u0161tvo od Mostara <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/prijeti-li-dalmaciji-i-hercegovini-nova-kataklizma-u-plocama-se-priprema-gradnja-cernobila\/\" title=\"Prijeti li Dalmaciji i Hercegovini nova kataklizma: U Plo\u010dama se priprema gradnja \u010cernobila?!\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001028,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-1001028","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001028","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001028"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001028\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001028"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001028"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001028"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001028"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}