{"id":1001102,"date":"2014-06-12T12:32:37","date_gmt":"2014-06-12T10:32:37","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1102"},"modified":"2014-06-12T12:32:37","modified_gmt":"2014-06-12T10:32:37","slug":"ljubuski-na-koridoru-buduce-europske-prometne-spojnice-projekt-bepo-mogao-bi-privuci-kineske-investitore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/ljubuski-na-koridoru-buduce-europske-prometne-spojnice-projekt-bepo-mogao-bi-privuci-kineske-investitore\/","title":{"rendered":"Ljubu\u0161ki na koridoru budu\u0107e europske prometne spojnice, projekt BEPO mogao bi privu\u0107i kineske investitore"},"content":{"rendered":"<p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njeno Znanstveno vije\u0107e za promet organizirali su u ju\u010der znanstveni skup Valorizacija intermodalnoga logisti\u010dkoga koridora Plo\u010de-Mostar-Sarajevo-Vukovar (srednji Jadran-Podunavlje). Suorganizator skupa me\u0111u ostalima je i Op\u0107ina Ljubu\u0161ki koju je predstavljao na\u010delnik Barbari\u0107.<\/p>\n<p>Na tom skupu je vi\u0161e doma\u0107ih i inozemnih stru\u010dnjaka govorilo o va\u017enosti i potencijalima tog koridora te o u\u010dincima koje bi mogao imati razvoj prometa i svih ostalih gospodarskih grana u Hrvatskoj i BiH. Suorganizatori skupa bili su Konzorcij Neretva iz Zagreba, Brodarski institut iz Zagreba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, op\u0107ine Pojezerje, Kula Norinska i Ljubu\u0161ki, Lu\u010dka uprava Plo\u010de, Lu\u010dka uprava Vukovar, \u017deljeznice Federacije Bosne i Hercegovine, Fakultet za saobra\u0107aj i komunikacije Sarajevo, Ekonomski fakultet Zagreb, Institut prometa i veza Zagreb te Udruga za razvoj prometnih znanosti Zagreb. Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusi\u0107 koji je podsjetio na primjere iz povijesti iz kojih je vidljiv pozitivan utjecaj koji je promet imao na razvoj gospodarstva i dru\u0161tva u cjelini, od rimskih cesta, Jantarnog puta i Puta svile pa sve do Jadranske magistrale koja je unaprijedila hrvatski turizam.. \u201eIako je osnovana s ciljem da bude \u010duvar nacionalnog identiteta, Akademija nastavlja svoju djelatnost bave\u0107i se konkretnim problemima dru\u0161tva i njegovim razvojem. Drago mi je da Akademija promovira valorizaciju isto\u010dne Slavonije i ju\u017ene Dalmacije koje nisu bile dovoljno valorizirane, zbog \u010dega su ti dijelovi Hrvatske zaostajali gospodarski i socijalno\u201c, rekao je akademik Kusi\u0107, istaknuv\u0161i da bi koridor od Plo\u010da do Vukovara preko BiH skratio put brodovima iz Azije do Rotterdama za 1900 kilometara, a do Mannheima za 2800 kilometara. Predsjednik Znanstvenog vije\u0107a za promet HAZU akademik Josip Bo\u017ei\u010devi\u0107 kazao je da bi s projektom ovog koridora trebalo dopuniti nacionalne razvojne planove te se izboriti da bude uklopljen u europske prometne koridore u \u010dijem definiranju Hrvatska nije sudjelovala. Zamjenica predsjednika Znanstvenog vije\u0107a prof. dr. sc. Sanja Steiner podsjetila je da je jo\u0161 Josip Juraj Strossmayer u 19. stolje\u0107u imao ideju o spajanju Slavonije i Dalmacije te da danas HAZU otvara to pitanje u bitno druga\u010dijem dr\u017eavnopravnom kontekstu kada je Hrvatska \u010dlanica EU-a, \u010dime ukazuje na va\u017enost njenog policentri\u010dnog razvoja. Istaknula je i va\u017enost projekta koridora od Plo\u010da do Vukovara za Hrvate u BiH.&nbsp;&nbsp; &nbsp;<br \/>Velik dio izlaganja na znanstvenom skupu odnosio se na projekt izgradnje Bioenergetskog, ekoindustrijskog, poduzetni\u010dkog i oporabnog parka BEPO na podru\u010dju op\u0107ina Kula Norinska i Pojezerje u Hrvatskoj te op\u0107ine Ljubu\u0161ki u BiH. Park bi uz ostalo imao funkciju intermodalnog \u010dvori\u0161ta kako bi mogao biti uspostavljen strate\u0161ki \u017eeljezni\u010dki pravac kroz BiH, budu\u0107i da bi se nalazio na sjeci\u0161tu koridora 5c i Jadransko-jonskog pravca. Pokreta\u010d projekta je konzorcij Neretva, dok je za njegov razvoj i pripremu zadu\u017een Brodarski institut iz Zagreba. Park bi se prostirao na prostoru postoje\u0107ih poslovnih zona ukupne povr\u0161ine oko 2000 hektara i pokrenuo bi odr\u017eivi gospodarski razvoj u radijusu od 50 kilometara, na podru\u010dju u kojem \u017eivi oko 400.000 stanovnika, a ujedno bi se otvorilo oko 3000 radnih mjesta. Istodobno, na vukovarskom podru\u010dju planira se izgradnja Transportnologisti\u010dkog centra Vuka. Kako bi koridor od Plo\u010da do Vukovara za\u017eivio, predvi\u0111ena je izgradnja novih te modernizacija i informatizacija postoje\u0107ih \u017eeljezni\u010dkih, vodenih i cestovnih mre\u017ea te zra\u010dnog cargo terminala na podru\u010dju budu\u0107eg parka BEPO. O\u010dekuje se da \u0107e projekt privu\u0107i brojne strane investitore, posebno iz Kine i drugih zemalja Dalekog istoka. Na skupu su bili nazo\u010dni i veleposlanik Indonezije u Hrvatskoj Agus Sardjana i predstavnici kineskog veleposlanstva.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000;\" src=\"images\/hazu2.jpg\" alt=\"hazu2\" \/><br \/>O projektu BEPO<br \/>Projekt \u0107e se sastojati od \u010detiri osnovna sektora: BIOENERGETSKI SEKTOR, EKOINDUSTRIJA, PODUZETNI\u0160TVO, OKOLI\u0160.<br \/>Unutar BIOENERGETSKOG SEKTORA su planirana visokotehnolo\u0161ka bioenergetska postrojenja za proizvodnju elektri\u010dne energije iz energije vjetra isunca, postrojenje za preradu biomase, pogon za dobivanje energije iz komunalnog otpada te postrojenje za dobivanje energije iz plina i algi.<br \/>Unutar sektora EKOINDUSTRIJE planirana su postrojenja za preradu vo\u0107a i povr\u0107a (su\u0161ionica, vinarija, uljara, hladnja\u010de&#8230;) koja \u0107e mo\u0107i prihvatiti, preraditi i plasirati sve poljoprivredne proizvode iz Doline Neretve te Hercegovine.<br \/>Sektor PODUZETNI\u0160TVA odre\u0111uje pod-Projekt &#8220;Brod &#8211; \u0161ina &#8211; brod&#8221; koji predvi\u0111a uspostavu Intermodalnog \u010dvori\u0161ta na iznimnoj lokaciji sjeci\u0161ta koridora Vc i Jadransko &#8211; jonskog &#8211; pravca unutar Poslovnog Parka B.E.P.O., a sastojati \u0107e se od kontejnerskog, \u017eeljezni\u010dkog i cargo zra\u010dnog terminala, skladi\u0161nih prostora i logisti\u010dkog centra, koji \u0107e novim tehnolo\u0161kim tunelom sa ugra\u0111enim automatiziranim kolosijekom i trasama plinovoda i naftovoda, biti spojeni na lu\u010dku infrastrukturu u Plo\u010dama.<br \/>Prometni pravac za gotovo 2\/3 roba u svjetskoj trgovinskoj razmjeni mogao bi voditi preko Luke Plo\u010de, a obuhva\u0107a prijevozni put za sve vrste roba na budu\u0107em prometnom pravcu koji \u0107e spajati Europu i isto\u010dne azijske zemlje u idealnoj kombinaciji prijevoza, tj.brodom do Luke Plo\u010de, potom do intermodalnog \u010dvori\u0161ta B.E.P.O., dalje \u017eeljeznicom (kroz BiH) do Luke Vukovar, a potom unutarnjim vodenim putevima Dunava do raznih destinacija Srednje Europe. Predvi\u0111ena je izgradnja novih te modernizacija i informatizacija postoje\u0107ih \u017eeljezni\u010dkih, vodenih i cestovnih mre\u017ea te zra\u010dnog cargo terminala u svrhu stvaranja va\u017enog me\u0111unarodnog pravca gospodarskog, dru\u0161tvenog i ekolo\u0161kog zna\u010daja (budu\u0107i da se uspostavom ovog prometnog pravca omogu\u0107ava prijevoznicima skra\u0107eno vrijeme prijevoza, zna\u010dajno ni\u017ee tro\u0161kove, a i samim tim manje ispu\u0161tanje CO2 u atmosferu).<br \/>Tako\u0111er je u samom Parku i postavci Projekta predvi\u0111en i ZNANSTVENO-TEHNOLO\u0160KI CENTAR koji \u0107e biti organiziran i stru\u010dno vo\u0111en od strane Brodarskog Instituta iz Zagreba, te \u0107e biti okosnica za istra\u017eivanja u svrhu razvoja Parka BEPO, kao i novog modela visokotehnolo\u0161kog gospodarstva istovremeno.<br \/>Va\u017eno je naglasiti da \u0107e svi planirani objekti unutar Parka biti gra\u0111eni u skladu sa cjelovitom vizijom projekta uz nagla\u0161enu inovativnost i ekolo\u0161ki pristup (energetski samoodr\u017eivi objekti).<br \/>U sklopu OKOLI\u0160NOG sektora su planirana najmodernija postrojenja koja \u0107e u potpunosti reciklirati sav otpad koji nastaje u okru\u017eenju, te na taj na\u010din trajno rije\u0161iti probleme lokalne zajednice i regije te osigurati \u010dist okoli\u0161 kao najzna\u010dajniji preduvjet prihvatljivog gospodarskog razvoja.<br \/>Svi predvi\u0111eni B.E.P.O. gospodarski sektori predstavljaju kompleksan splet me\u0111usobno komplementarnih djelatnosti, tako da \u0107e rezultati realizacije ovog Projekta biti sveukupan i trajan razvoj gravitiraju\u0107e regije, kako HR tako i BIH, koji nadasve omogu\u0107ava napredak iz lokalnog ka globalnom, prestanak depopulacije stanovni\u0161tva i pobolj\u0161anje obrazovne strukture.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000;\" src=\"http:\/\/seebiz.eu:8080\/upload\/seebiz_eu\/upload\/sc_autogenerated_PART_3\/article\/ar_89255\/BEPO_0_0_468X10000.jpg\" alt=\"\" width=\"480\" \/><br \/>Projekt je od iznimne va\u017enosti za BIH s obzirom na ulazak Hrvatske u EU i uspostavu Schengenskog re\u017eima koji je svakako smetnja u robnoj razmjeni dviju dr\u017eava. Naime, realizacija ovakvog projekta omogu\u0107ila bi negaciju lo\u0161ih u\u010dinaka granice budu\u0107i da \u0107e se u sklopu Poslovne zone uspostaviti jedinstveni grani\u010dni re\u017eim koji \u0107e omogu\u0107avati br\u017ei i funkcionalniji promet roba i razmjenu rada.<br \/>Ekolo\u0161ki aspekti ovog projekta su jedinstveni na ovom podru\u010dju budu\u0107i da niti jedan projekt ovakve veli\u010dine nije uspio ujediniti sve resurse na ekonomi\u010dan, a ujedno i ekolo\u0161ki na\u010din, pa se sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee re\u0107i da se ovim Projektom, ne samo da se ne\u0107e ugro\u017eavati okoli\u0161 ve\u0107 \u0107e se intenzivno poticati za\u0161tita i o\u010duvanje prirode, posebno kada se radi o za\u0161titi sliva Neretve, Trebi\u0161njice i Trebi\u017eata.<br \/>Ostali pozitivni aspekti ovog Projekta se odnose na rje\u0161avanje nesuglasica Hrvatske i BiH oko statusa Luke Plo\u010de budu\u0107i da BiH tehni\u010dki dobiva morsku luku u Ljubu\u0161kom i to iz razloga \u0161to \u0107e se dijelovi robnih terminala iz Luke Plo\u010de, translatirati unutar poslovne zone BEPO.<br \/>Na taj na\u010din BiH dobiva idealnu afirmaciju svog povoljnog geostrate\u0161kog polo\u017eaja \u010dime se dodatno pove\u0107ava njen zna\u010daj za EU.<br \/>Realizacija ovakvog Projekta kao poligona za nove projekte i ideje rezultirati \u0107e privla\u010denjem raznih stranih investicija pa se samim tim mo\u017ee pretpostaviti istovremeni poduzetni\u010dko &#8211; industrijski, prometni, znanstveno &#8211; inovacijski, turisti\u010dki i ekolo\u0161ki razvoj regije&#8221;, stoji u predstavljanju projekta kojeg potpisuju Konzorcij Neretva i Ante Zloi\u0107, direktor projekta B.E.P.O.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njeno Znanstveno vije\u0107e za promet organizirali su u ju\u010der znanstveni skup Valorizacija intermodalnoga logisti\u010dkoga <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/ljubuski-na-koridoru-buduce-europske-prometne-spojnice-projekt-bepo-mogao-bi-privuci-kineske-investitore\/\" title=\"Ljubu\u0161ki na koridoru budu\u0107e europske prometne spojnice, projekt BEPO mogao bi privu\u0107i kineske investitore\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001102,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-1001102","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001102"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001102\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001102"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}