{"id":1001218,"date":"2014-07-03T10:58:30","date_gmt":"2014-07-03T08:58:30","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1218"},"modified":"2014-07-03T10:58:30","modified_gmt":"2014-07-03T08:58:30","slug":"veselko-bilic-najstariji-glazbar-u-hercegovini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/veselko-bilic-najstariji-glazbar-u-hercegovini\/","title":{"rendered":"Veselko Bili\u0107: Najstariji glazbar u Hercegovini"},"content":{"rendered":"<p>Kako samo nadahnuti i plemeniti razgovori mogu biti sa bakama i djedovima, kako samo vrijedne i \u010dvrsto \u010duvane obiteljske tajne oni povjeravaju svojim malim unucima. Kolika je sigurnost unuka u ruci starih djedova, slika je koja nikada ne nestaje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prelijepo je u\u010diti od boljih, sna\u017enijih, a jo\u0161 ljep\u0161e u\u010diti od onih koji su oslabili od snage, zaboravili pone\u0161to iz bogate riznice sje\u0107anja&#8230;<\/p>\n<p>Svatko ima svoga djeda, UHAKUD je prona\u0161ao svoga.<\/p>\n<p>28. lipnja 2014. godine oti\u0161li smo u Ljubu\u0161ki po preporuci \u010dlana na\u0161ega upravnog odbora gospodina Mladena Grgi\u0107a da upoznamo nevjerojatnog \u010dovjeka gospodina Veselka Bili\u0107a. Ukratko vam donosimo par informacija koje smo u razgovoru s na\u0161im Veselkom saznali.<\/p>\n<p>Veselko Bili\u0107 ro\u0111en je kao osmo dijete u obitelji Bili\u0107 8. prosinca 1919. godine, na pitanje koliko je djece njegova majka rodila misli da je bilo 13 ili 14 \u0161to \u017eivih \u0161to mrtvih, a na kraju ih je ostalo \u017eivih osmero. Ro\u0111en je u Lisicama od majke Kate ro\u0111ene Kraljevi\u0107 tako\u0111er iz Lisica. O\u017eenjen, sada udovac, imao je dva sina, na\u017ealost vi\u0161e nisu \u017eivi, trenutno \u017eivi s unukom i njegovom \u017eenom.<\/p>\n<p>Zanimljivost na\u0161ega Veselka je da je on jedan od prvih svira\u010da Limene glazbe koja je svoj prvi nastup imala 1933. godine. On je tada bio dje\u010dak koji je hrabro pristupio sviranju, isprva je sviro tamburu i i\u0161ao na pjevanje u zbor kod Fra Rude Mikuli\u0107a (jo\u0161 dok Limena glazba nije ni postojala) zatim je osnutkom Limene glazbe po\u010deo svirati prvu kornu, zatim drugu trubu b. \u010citav svoj \u017eivot proveo je uz glazbu i oko glazbe, veselje i tugu dijelio je prijateljima glazbarima, a u razgovoru s njim saznali smo kako se jo\u0161 uvijek sje\u0107a nekih pokojnih ljudi iz glazbe \u0160iroki Brijeg, Mostar, Trebi\u017eat. Ka\u017ee kako glazbu \u010dini minimalno dvanaest ljudi, ispod toga on ne priznaje ni\u0161ta. Veliku tugu u njegovom pogledu osjetili smo kada smo ga upitali \u0161to misli kako rije\u0161iti problem ne funkcioniranja glazbe u Ljubu\u0161kom, te \u0161to bi poru\u010dio mladima, kao pravi mudri starac odgovorio je kako je to te\u0161ko pitanje na koje on ne zna pravi odgovor. S glazbom je proputovao cijeli svijet, upoznao mnogo prijatelja, \u017eivio jedan ispunjen dobar dru\u0161tveni \u017eivot, kojega danas na\u017ealost u ovom smislu u Ljubu\u0161kom nema. Pitamo se kako danas osamdeset godina poslije u Ljubu\u0161kom i u ostalom dijelu Bosne i Hercegovine Puha\u010dki orkestri umiru. \u0160to je razlog tomu? Je li to samo politika ili su u pitanju i duhovne zaostalosti kod ljudi koji bi se trebali malo vi\u0161e \u017ertovati po tom pitanju. Ne vjerujemo kako je 1933. godine stanje u kulturi bilo bolje nego danas, mo\u017eda su samo ljudi seljaci kao na\u0161 Veselko bili malo veselijeg duha i spremniji na \u017ertvu , a duhovne vo\u0111e kao fra Rudo imali su viziju koja nam danas fali. Na\u017ealost!<\/p>\n<p>Izrazgovora s djedom Veselkom saznali smo kako on danas jo\u0161 uvijek aktivno obra\u0111uje svoj vinograd, redovito \u0161eta po gradu, \u010dita bez nao\u010dala i u\u017eiva u \u017eivotu bez obzira na sve neda\u0107e koje su ga sna\u0161le. Na samomu kraju kada smo se rastavljali upitao je: A tko \u0107e platiti pi\u0107e?<\/p>\n<p>Ispod donosimo nekoliko fotografija s na\u0161ega susreta s Veselkom Bili\u0107em, te tekst koji je objavljen 1933. godine, izvje\u0161\u0107e s prvoga nastupa kojeg je napisao Kasim Guji\u0107:<\/p>\n<p><strong>POSVE\u0106ENJE NOVOOSNOVANE HUMSKE GLAZBE NA HUMCU (LJUBU\u0160KOM)<\/strong><\/p>\n<p>Mladi i agilni franjevac Rude Mikuli\u0107 ve\u0107 nekoliko godina radi na organizaciji pjeva\u010dkih zborova u zapadnoj Hercegovini. Kad su organizirani i uvje\u017ebani zborovi povela se akcija, da se osnuje i selja\u010dka glazba. Financijska strana bila je slaba, ali je Fra Mikuli\u0107 osnovao i posebni odbor za kupljenje milodara. Prije 5 mjeseci glazba je do\u0161la, te se od tog doba sva pa\u017enja posvetila vje\u017ebanju. Zborovo\u0111a glazbe kao i svih pjeva\u010dkih dru\u0161tava je Fra Rudo Mikuli\u0107. Njegovim radom i trudom seljaci su se toliko izvje\u017ebali da je glazba na Novu godinu imala pred crkvom sv. Ante na Humcu prvi nastup, kad je obavljena posveta glazbe, Hrvatski puk iz svih krajeva Hercegovine i Dalmacije pohrlio je tog dana na Humac da prisustvuje toj sve\u010danosti. Pro\u010delni\u0161tvo kumstva imao je \u017eupnik Fra Sebastijan Lesko. Kum glazbala bio je dr. Petar Nui\u0107 i fra Grgo Vasilj. Pri kraju sve\u010danosti priredjen je u franjeva\u010dkom samostanu na Humcu sve\u010dani banket, kojem su prisustvovali izaslanici raznih ustanova kao i svi kumovi svih glazbala.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Kako samo nadahnuti i plemeniti razgovori mogu biti sa bakama i djedovima, kako samo vrijedne i \u010dvrsto \u010duvane obiteljske tajne <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/veselko-bilic-najstariji-glazbar-u-hercegovini\/\" title=\"Veselko Bili\u0107: Najstariji glazbar u Hercegovini\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001218,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-1001218","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001218","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001218"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001218\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001218"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001218"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001218"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}