{"id":1001314,"date":"2014-07-17T09:07:09","date_gmt":"2014-07-17T07:07:09","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1314"},"modified":"2014-07-17T09:07:09","modified_gmt":"2014-07-17T07:07:09","slug":"raspodjela-neizravnih-poreza-u-federaciji-bih-odnosno-kako-je-sarajevo-dobilo-1-2-milijarde-km-prihoda-drugih-zupanija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/raspodjela-neizravnih-poreza-u-federaciji-bih-odnosno-kako-je-sarajevo-dobilo-1-2-milijarde-km-prihoda-drugih-zupanija\/","title":{"rendered":"Sarajevo je dobilo 1,2 milijarde KM prihoda drugih \u017eupanija"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Usvajanjem Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Parlamentu BiH (29. 12. 2003.) krenulo se s uspostavljanjem sustava neizravnog oporezivanja u cilju osiguravanja jedinstvenog ekonomskog prostora i podr\u017eavanja fiskalne i makroekonomske stabilnosti Bosne i Hercegovine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na dr\u017eavnoj razini formirano je jedinstveno tijelo (UINO \u2013 Uprava za indirektno\/neizravno oporezivanje BiH) u \u010dijoj nadle\u017enosti je prikupljanje svih neizravnih poreza u BiH: poreza na dodanu vrijednost (PDV), carina, tro\u0161arina i putarine. Od 1. 1. 2005. godine svi prihodi koje ubire Uprava za indirektno\/neizravno oporezivanje prikupljaju se na Jedinstveni ra\u010dun (JR) otvoren u Centralnoj banci BiH.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Raspodjela sredstava s Jedinstvenog ra\u010duna radi se na temelju \u201ekoeficijenata dozna\u010davanja\u201c koji zapravo prikazuju udio krajnje potro\u0161nje izra\u010dunate kroz prijave PDV-a odre\u0111ene jedinice (FBiH, RS, Br\u010dko distrikt BiH) u ukupnoj krajnjoj potro\u0161nji u Bosni i Hercegovini. Prihodi koji se na temelju koeficijenata dozna\u010davaju entitetima i Br\u010dko distriktu \u010dine osnovu prora\u010duna tih jedinica, a njihova raspodjela regulirana je zakonima o pripadnosti javnih prihoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zbog kompleksnoga ustavnog ustrojstva Federacije BiH, Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH uvodi slo\u017eeni sustav koeficijenata i prora\u010duna na temelju kojih se prihodi s Jedinstvenog ra\u010duna dijele izme\u0111u entiteta FBiH, 10 \u017eupanija i 79 op\u0107ina u Federaciji BiH.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pri izra\u010dunavanju koeficijenata raspodjele prihoda \u017eupanijama postoje kriteriji isti za sve \u017eupanije (broj stanovnika, broj u\u010denika srednjih \u0161kola, broj u\u010denika osnovnih \u0161kola i ukupna povr\u0161ina \u017eupanije), ali postoje i \u017eupanije koje su na temelju posebnih potreba dobile i posebne koeficijente.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U analizi \u017eelimo prikazati na koji na\u010din (i u kojoj mjeri) su ti posebni uvjeti za neke \u017eupanije utjecali na raspodjelu prihoda unutar FBiH.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<br \/><strong>2. Raspodjela neizravnih poreza (2006.-2013.)<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U tablici ispod su prikazani podaci o napla\u0107enim prihodima od neizravnih poreza na Jedinstvenom ra\u010dunu (nakon izdvajanja sredstava za minimalne pri\u010duve) za period 2006.-2013. godina (*podaci za 2013. godinu su projekcije, nisu slu\u017ebeni podaci).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" src=\"http:\/\/www.idpi.ba\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/Tablica1.jpg\" alt=\"lj\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iz tablice su vidljivi parametri koji utje\u010du na udio entiteta FBiH s Jedinstvenog ra\u010duna (JR):<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; Izdaci za dr\u017eavni bud\u017eet \u2013 financiranje institucija (trenutno iznose 750 mil. KM)<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Koeficijent raspodjele prihoda od neizravnih poreza za Federaciju BiH koji je npr. 2006. godine iznosio 65,40 %, a u 2013. godini je iznosio 63,84 % (koeficijenti raspodjele izme\u0111u entiteta a\u017euriraju se tijekom godine i vr\u0161e se poravnanja izme\u0111u entiteta FBiH\/RS)<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Otplata vanjskog duga Federacije BiH u velikoj mjeri uti\u010de na raspolo\u017eiva sredstva za raspodjelu \u017eupanijama, op\u0107inama itd. Otplata vanjskog duga je npr. u 2012. godini bila 38 % ve\u0107a u odnosu na 2011. godinu, a u 2013. godini iznosi 501,75 mil. KM i 71 % je ve\u0107a u odnosu na prethodnu 2012. godinu<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Izra\u010dunati prihod s Jedinstvenog ra\u010duna (JR) koji ima entitet Federacija BiH (nakon otplate vanjskog duga Federacije) raspodjeljuje se kako slijedi:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; financiranje funkcija Federacije BiH \u2026 36,2 %<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; financiranje funkcija \u017eupanija \/ kantona \u2026 51,48 %<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; financiranje funkcija jedinica lokalne samouprave \u2026 8,42 %<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; upravitelji cesta (JP Ceste FBiH, \u017eupanijska\/op\u0107inska\/gradska tijela za ceste) \u2026 3,90 %<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U tablici ispod je prikazana raspodjela prihoda na 4 navedena segmenta u periodu 2006.-2013.:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" src=\"http:\/\/www.idpi.ba\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/Tablica2.jpg\" alt=\"lj\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>3. Simulacija raspodjele neizravnih poreza (2006.-2013.) \u017eupanijama u FBiH sa i bez posebnih koeficijenata za posebne \u017eupanije<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kao \u0161to je navedeno, od ukupnog iznosa prihoda od neizravnih poreza koji se raspodjeljuje unutar Federacije BiH, najve\u0107i dio iznosa ide za financiranje funkcija 10 \u017eupanija unutar FBiH (51,48 %).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pojedina\u010dno sudjelovanje \u017eupanije u raspodjeli prihoda s Jedinstvenog ra\u010duna (JR) vr\u0161i se na osnovu formule koja se temelji na sljede\u0107im omjerima:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; 57 % \u2013 na osnovu broja stanovnika u \u017eupaniji \/ kantonu<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; 6 % \u2013 na osnovu povr\u0161ine \u017eupanije \/ kantona<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; 24 % \u2013 na osnovu broja u\u010denika u osnovnom obrazovanju<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; 13 % \u2013 na osnovu broja u\u010denika u srednjem obrazovanju<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U tablici ispod prikazani su podaci o izra\u010dunatim koeficijentima raspodjele po \u017eupanijama (2006.-2013.) i na osnovu toga podaci o raspore\u0111enim prihodima od neizravnih poreza po \u017eupanijama (2006.-2013.).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" src=\"http:\/\/www.idpi.ba\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/Tablica3.jpg\" alt=\"lj\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Me\u0111utim, osim kriterija koji su isti za sve \u017eupanije (broj stanovnika, broj u\u010denika srednjih \u0161kola, broj u\u010denika osnovnih \u0161kola i ukupna povr\u0161ina \u017eupanije), postoje i \u017eupanije koje imaju \u201eposebne\u201c potrebe pa su dobile i posebne koeficijente koji su ura\u010dunati u gore prikazanim tablicama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prije nego pre\u0111emo na Sarajevsku \u017eupaniju (koja je u fokusu ove analize kao \u017eupanija s najve\u0107im posebnim koeficijentom), spomenimo da u Zakonu postoje i koeficijenti koji odra\u017eavaju posebne rashodovne potrebe \u017eupanija s najmanjim prihodima po stanovniku po osnovu poreza na promet:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; Bosansko-podrinjska \u017eupanija: 1,8<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Herceg-bosanska \u017eupanija: 1,1<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Posavska \u017eupanija: 1,5 (ali koeficijent za Posavsku \u017eupaniju uveden je tek izmjenama zakona od 2014. godine, tako da prihodovni efekti koeficijenta za Posavsku \u017eupaniju nisu vidljivi u prikazanim tablicama koje se odnose na period 2006.-2013.)<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ako se pogledaju dostupni socioekonomski pokazatelji (indeks razvijenosti) \u017eupanija u Federaciji BiH \u2013 najlogi\u010dniji izbor za posebne koeficijente su najnerazvijenije \u017eupanije: Posavska i Herceg-bosanska \u017eupanija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Posavska \u017eupanija je po novim izmjenama zakona (2014.) dobila koeficijent 1,5 dok Herceg-bosanska ve\u0107 ima 1,1, ali Bosansko-podrinjska ima dosta vi\u0161e od toga (1,8). Nije jasno za\u0161to Posavska i Bosansko-podrinjska \u017eupaniju nisu barem izjedna\u010dene po koeficijentu novim izmjenama zakona.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Me\u0111utim, tri navedene \u017eupanije (Bosansko-podrinjska, Herceg-bosanska, Posavska) nisu \u201evelike \u017eupanije\u201c pa i sa posebnim koeficijentima prihodi sve tri \u017eupanije zajedno kre\u0107u se izme\u0111u 7 % i 8 % ukupnih prihoda koji se raspodjeljuju izme\u0111u 10 \u017eupanija Federacije BiH.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sarajevska \u017eupanija dobije \u010dak 30 % ukupnog prihoda koji se raspodjeljuju izme\u0111u 10 \u017eupanija Federacije BiH. U Zakonu stoji da formula sadr\u017ei koeficijent, koji odra\u017eava posebne rashodovne potrebe Sarajevske \u017eupanije. Taj koeficijent iznosi 2.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zanimljivo je pogledati tablicu ispod u kojoj su prikazani podaci o izra\u010dunatim koeficijentima raspodjele po \u017eupanijama (2006.-2013.) i na osnovu toga podaci o raspore\u0111enim prihodima od neizravnih poreza po \u017eupanijama (2006.-2013.), ali bez posebnih koeficijenata, dakle prikazani su koeficijenti i prihodi koje bi \u017eupanije imale da su za sve vrijedili isti kriteriji (broj stanovnika 57 %, broj u\u010denika osnovnih \u0161kola 24 %, broj u\u010denika srednjih \u0161kola 13 %, povr\u0161ina \u017eupanije 6 %).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" src=\"http:\/\/www.idpi.ba\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/Tablica41.jpg\" alt=\"lj\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Slijedi usporedba brojki iz dvije prethodne prihodovne tablice (sa i bez posebnih koeficijenata) kako bi se utvrdilo koliko prihoda je manje dobila svaka \u017eupanija kako bi se namirile posebne potrebe Sarajevske \u017eupanije. Razlike su prikazane u tablici ispod.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" src=\"http:\/\/www.idpi.ba\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/Tablica5.jpg\" alt=\"lj\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; Zahvaljuju\u0107i \u201eposebnim rashodovnim potrebama\u201c Sarajevska \u017eupanija je za 8 godina imala 1,18 milijardi KM ve\u0107e prihode nego \u0161to bi imala bez toga posebnog koeficijenta. Zajedno s Bosansko-podrinjskom \u017eupanijom to ukupno iznosi 1,24 milijardi KM na ime posebnih potreba.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Negativni se efekti spomenutih disproporcija jo\u0161 konkretnije mogu sagledati kada se smanjenje ili pove\u0107anje poreznih prihoda (zbog posebnih koeficijenata) usporedi s brojem stanovnika svake pojedine \u017eupanije i izra\u010duna dobitak\/gubitak per capita.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" src=\"http:\/\/www.idpi.ba\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/Tablica6.jpg\" alt=\"lj\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U tablici ispod prikazani su prihodi \u017eupanija po stanovniku (per capita) za 2013. godinu. Podaci o broju stanovnika su preuzeti iz objavljenih preliminarnih podataka popisa 2013.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" src=\"http:\/\/www.idpi.ba\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/Tablica7.jpg\" alt=\"lj\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; Zbog navedenih preferencija (posebnih koeficijenata) prihodi \u017eupanija po stanovniku su skoro dvostruko ve\u0107i u Sarajevskoj i Bosansko-podrinjskoj \u017eupaniji nego u ostalim \u017eupanijama Federacije BiH.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Uvo\u0111enje posebnih koeficijenata za neke \u017eupanije rezultiralo je manjim prihodima od neizravnih poreza, kako slijedi:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; 3 \u017eupanije s bo\u0161nja\u010dkom ve\u0107inom (Tuzlanska, Zeni\u010dko-dobojska, Unsko-sanska) zbog posebnih koeficijenata bile su uskra\u0107ene za 784,7 mil. KM prora\u010dunskih prihoda<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; 3 \u017eupanije s hrvatskom ve\u0107inom (Zapadnohercegova\u010dka, Herceg-bosanska, Posavska) zbog posebnih koeficijenata bile su uskra\u0107ene za 120,9 mil. KM prora\u010dunskih prihoda<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; 2 \u201emje\u0161ovite\u201c \u017eupanije (Herecgova\u010dko-neretvanska i Sredi\u0161nja Bosna) zbog posebnih koeficijenata bile su uskra\u0107ene za 336,9 mil. KM prora\u010dunskih prihoda<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zanimljivo je primijetiti da bi Herceg-bosanska \u017eupanija, koja tako\u0111er ima posebni koeficijent (ali minimalnih 1,1), uprihodovala oko 28 mil. KM vi\u0161e u slu\u010daju da niti jedna \u017eupanija u zadnjih 8 godina nije imala nikakav posebni koeficijent. Obja\u0161njenje je logi\u010dno: vi\u0161e bi dobili ukidanjem posebnog koeficijenta Sarajevu (2), nego \u0161to bi izgubili ukidanjem svog posebnog koeficijenta (1,1).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Oko tih \u201eposebnih rashodovnih potreba\u201c Sarajevske \u017eupanije sti\u017eu brojne primjedbe iz drugih \u017eupanija, a najglasnije su u prigovorima dvije velike \u017eupanije (Tuzlanska, Zeni\u010dko-dobojska) \u010diji politi\u010dari govore kako razumiju da glavni grad treba imati odre\u0111enu povla\u0161tenu poziciju, ali u smislu financiranja dr\u017eavnih i entitetskih tijela i institucija, a nikako \u017eupanijskih i op\u0107inskih\/gradskih tijela i institucija na \u0161tetu drugih \u017eupanija i op\u0107ina\/gradova.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Npr. Tuzlanska \u017eupanija i Zeni\u010dko-dobojska \u017eupanija, koje imaju vrlo sli\u010dne parametre kao Sarajevska \u017eupanija (broj stanovnika, broj u\u010denika), imali su u 8 godina ukupne prihode: Tuzlanska \u017eupanija 1,652 milijardi KM, a Zeni\u010dko-dobojska 1,311 milijardi KM, dok je Sarajevska \u017eupanija zahvaljuju\u0107i posebnom koeficijentu u 8 godina ukupno uprihodovala 2,954 milijardi KM.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Da nije bilo posebnih koeficijenata te brojke bi bile bitno druga\u010dije:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; Tuzlanska \u017eupanija \u2026 1,982 milijardi KM<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Sarajevska \u017eupanija\u2026 1,773 milijardi KM<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Zeni\u010dko-dobojska \u017eupanija \u2026 1,572 milijardi KM<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>&nbsp;<\/strong><br \/><strong>4. Zaklju\u010dna razmatranja<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prigovore na posebne koeficijente za Sarajevsku \u017eupaniju imaju sve ostale \u017eupanije. Ukidanje posebnog koeficijenta za Sarajevo svake bi godine \u201eoslobodilo\u201c 140 mil. KM za druge \u017eupanije u Federaciji BiH i omogu\u0107ilo puno ravnomjerniji razvoj svih podru\u010dja FBiH.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tako\u0111er, brojne \u017eupanije\/op\u0107ine tra\u017ee promjene u vertikalnoj raspodjeli prihoda unutar Federacije (izme\u0111u entiteta, \u017eupanija, op\u0107ina i cesta) kako bi se provela fiskalna decentralizacija Federacije BiH i vi\u0161e novca izdvajalo za \u017eupanije i op\u0107ine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tuzlanska i Zeni\u010dko-dobojska \u017eupanija su u tom smislu (promjene u vertikalnoj raspodjeli prihoda unutar FBiH) kreirale i prijedlog:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" style=\"border: 1px solid #000000; margin: 6px;\" src=\"http:\/\/www.idpi.ba\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/Pita1.jpg\" alt=\"lj\" width=\"480\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Po ovom bi prijedlogu vi\u0161e novca bilo osigurano za \u017eupanije (60 % umjesto dosada\u0161njih 51,48 %) i op\u0107ine (9,42 % umjesto dosada\u0161njih 8,42 %), a manje novca za entitet FBiH (27,68 % umjesto dosada\u0161njih 36,2 %) i ceste (2,9 % umjesto dosada\u0161njih 3,9 %).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovakav bi prijedlog svakako bez ikakvih izmjena mogli prihvatiti, pa i najiskrenije podr\u017eati svi politi\u010dki akteri koji zastupaju interese \u0161ire od usko lokalnih\/prijestolni\u010dkih. Time bi se, kona\u010dno, makar na polju javnih financija moglo do\u0107i i do toliko prizivanog nadila\u017eenja etni\u010dkih barijera u politi\u010dkom djelovanju. To je nadila\u017eenje, tj. stvaranje transetni\u010dkih koalicija po odre\u0111enim politi\u010dkim pitanjima, makar formalno bilo jedan od najagilnije isticanih ciljeva zimskih prosvjeda u BiH, izazvanih u velikoj mjeri i analiziranim anomalijama u distribuciji prora\u010dunskih sredstava.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Namjesto politi\u010dke zlouporabe prosvjeda, koje su najradikalnije centralisti\u010dko-unitaristi\u010dke snage poku\u0161ale iskoristiti za promjene ustavnog poretka BiH u smjeru slabljenja, pa mo\u017eda i ukidanja \u017eupanija i entiteta, treba ozbiljno razmotriti konstruktivan prijedlog o redefiniranju poreskih koeficijenata koji dolazi upravo iz \u017eupanija u kojima su prosvjedi inicijalno izbili. Time se autenti\u010dni zahtjevi ogromne ve\u0107ine prosvjednika mogu, makar post festum, spasiti ne samo od zaborava i brutalne manipulacije, ve\u0107 i od stigme \u201ejo\u0161 jedne propale pri\u010de\u201c, koja bosanskohercegova\u010dko dru\u0161tvo gura jo\u0161 dublje u kroni\u010dnu apatiju, a dio njih vjerojatno i u posljedi\u010dni politi\u010dki radikalizam.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Izvori podataka:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp;&nbsp; <a href=\"http:\/\/www.uino.gov.ba\">http:\/\/www.uino.gov.ba<\/a> \u2013 Uprava za neizravno oporezivanje BiH<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; <a href=\"http:\/\/www.fmf.gov.ba\">http:\/\/www.fmf.gov.ba<\/a> \u2013 Federalno ministarstvo financija<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; <a href=\"http:\/\/www.fzs.ba\">http:\/\/www.fzs.ba<\/a> \u2013 Federalni zavod za statistiku<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Usvajanjem Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Parlamentu BiH (29. 12. 2003.) krenulo se s uspostavljanjem sustava neizravnog oporezivanja u <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/raspodjela-neizravnih-poreza-u-federaciji-bih-odnosno-kako-je-sarajevo-dobilo-1-2-milijarde-km-prihoda-drugih-zupanija\/\" title=\"Sarajevo je dobilo 1,2 milijarde KM prihoda drugih \u017eupanija\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001314,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"class_list":["post-1001314","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-politika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001314","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001314"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001314\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001314"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001314"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001314"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001314"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}