{"id":1001340,"date":"2014-07-21T06:32:18","date_gmt":"2014-07-21T04:32:18","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1340"},"modified":"2014-07-21T06:32:18","modified_gmt":"2014-07-21T04:32:18","slug":"backi-bunjevci-sjever-backe-zanemarena-je-hercegovacka-dijaspora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/backi-bunjevci-sjever-backe-zanemarena-je-hercegovacka-dijaspora\/","title":{"rendered":"Ba\u010dki Bunjevci: Sjever Ba\u010dke zanemarena je hercegova\u010dka dijaspora"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Prema popisu stanovni\u0161tva iz 1910. godine, od 94.610 stanovnika 33.208 ili 35 posto bili su Bunjevci, 55,5 tisu\u0107a ili 59 posto bio je udio Ma\u0111ara, a 3.314 ili 3,7 posto bilo je Srba<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Svatko tko poznaje odlike zapadno-hercegova\u010dke ikavice kad \u010duje govor ba\u010dkih Bunjevaca na mah pomisli &#8211; pa ovo je na\u0161 narod! I dok obi\u010dan smrtnik tako zaklju\u010duje, znanost se jo\u0161 nije odredila. Najve\u0107i broj histori\u010dara dr\u017ei da su Bunjevci upravo hercegova\u010dkog podrijetla, odnosno na\u0161a najstarija dijaspora. Tu skupinu uz usmene i narodne predaje, predvodi fra Marijan Lonosovi\u0107, a u njoj su, uz ostale, Jovan Cviji\u0107, Vuk Karad\u017ei\u0107\u2026 Druga teza je o bosansko-dalmatinskom podrijetlu, tre\u0107a je da su potomci ranijih slavenskih doseljenika, \u010detvrta iz ve\u017ee za padine Velebita, a naziv po karakteristi\u010dnim kamenim ku\u0107ama tzv. bunjama. Ima i teorija da su \u010dak Normani (Jene Menezi\u010d), pa da su Ku\u010di s Prokletija itd. Uz zdravu logiku mi se priklanjamo mi\u0161ljenju prof. Pavla Ivi\u0107a koji u svojoj \u201eDijalektologiji\u201c konstatira da \u201egovor ba\u010dkih Bunjevaca predstavlja izrazito hercegova\u010dki tip!\u201c<br \/>&nbsp;&nbsp; Me\u0111u histori\u010darima i inim znanstvenicima koji su se ogla\u0161avali na ovu temu, nismo primijetili da ima Hercegovaca pa je ovaj prilog ujedno i prijedlog da se taj propust ispravi. Prijestolnica Bunjevaca je Subotica \u017eivopisni grad na sjeveru Ba\u010dke, a ima ih sve do Sombora i Baje u Ma\u0111arskoj. Zbog ratnih i inih doga\u0111anja broj im rapidno opada. Prema popisu stanovni\u0161tva iz 1910. godine od 94.610 stanovnika 33.208 ili 35 posto bili su Bunjevci, 55,5 tisu\u0107a 59 posto bio je udio Ma\u0111ara, a 3.314 ili 3,7 posto bilo je Srba. Zanimljivo, iste godine 1910., Zagreb je brojio 79.038 stanovnika, dok je Beograd 1900., imao svega 69.100. Dakle, po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a Subotica je bila najve\u0107i grad u regiji. Kako su se prilike na ovom prostoru razvijale svjedo\u010di zadnji popis 2011. prema kojem je Subotica imala 105.681 stanovnika! Prema tome, dok je stanovni\u0161tvo Zagreba i Beograda uve\u0107ano za deset, odnosno trideset puta, Subotica je dobila jedva desetak tisu\u0107a.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp; Me\u0111utim, u tom demografskom loncu istopio se broj Bunjevaca kako se izjasnilo 9.236 ili 8,7 posto, Hrvatima se izjasnilo ne\u0161to vi\u0161e Suboti\u010dana 9.698 ili 9,2 posto. U velikom padu za sto godina, je i broj Ma\u0111ara koji sada \u010dine 32,6 posto, dok je u sna\u017enom porastu udio Srba trenuta\u010dno 29,9 posto i Roma 2,5 posto. Dakle, u proteklih stotinu godina udio Bunjevaca i Hrvata se prepolovio. Iako je rije\u010d o istoj nacionalnoj grupaciji, valja re\u0107i da od vladavine Slobodana Milo\u0161evi\u0107a izme\u0111u njih postoji latentni sukob, ali bespredmetnost ostavljamo da sami rije\u0161e. Zna\u010dajan udio Bunjevaca i Hrvata je i u nekim suboti\u010dkim naseljima kao \u0161to su Tavankut, Bajmok, \u017dednik\u2026<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp; Ina\u010de, sama Subotica je iznimno pitoma sredina koja je u proteklom stolje\u0107u primila nekoliko valova ratnih doseljenika \u2013 iz Bosne i Like nakon Drugog svjetskog rata, pa iz Krajine i Like, te Kosova u zadnjim ratovima na ovim prostorima, \u0161to se uvelike odrazilo na demografiju. To je kraj vrijednih i marljivih ljudi, \u010dija su polja ispred ma\u0111arskih i slavonskih! Po ulicama novijih dijelova grada raste vo\u0107e \u2013 tre\u0161nje, vi\u0161nje, marelice, orasi\u2026 Ako se poslu\u017ei\u0161 nitko ti ne\u0107e predbaciti!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp; \u2026Ej, ja \u0107u Sentu sada arendirat, ej, pa \u0107u Sentom s dikom paradirat\u201c, zavr\u0161ni su stihovi iz pjesme \u201eEj, \u010dim ja stanem pod pend\u017eer na gredu\u201c pjeva\u010da Nestora Gabri\u0107a, ba\u010dkog Hrvata, koji pjeva o suboti\u010dkoj \u010detvrti Senti. Dika, paradirat, pend\u017eer, greda\u2026, tko ka\u017ee da Bunjevci nisu Hercegovci?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{jlex}picasa:106682547432003943589\/Subotica{\/jlex}<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Prema popisu stanovni\u0161tva iz 1910. godine, od 94.610 stanovnika 33.208 ili 35 posto bili su Bunjevci, 55,5 tisu\u0107a ili 59 <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/backi-bunjevci-sjever-backe-zanemarena-je-hercegovacka-dijaspora\/\" title=\"Ba\u010dki Bunjevci: Sjever Ba\u010dke zanemarena je hercegova\u010dka dijaspora\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001340,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1001340","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001340"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001340\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001340"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}