{"id":1001428,"date":"2014-08-04T10:09:58","date_gmt":"2014-08-04T08:09:58","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1428"},"modified":"2014-08-04T10:09:58","modified_gmt":"2014-08-04T08:09:58","slug":"neretljani-u-ocaju-najprije-mandarine-a-sad-nam-trunu-i-lubenice-kao-da-smo-prokleti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/neretljani-u-ocaju-najprije-mandarine-a-sad-nam-trunu-i-lubenice-kao-da-smo-prokleti\/","title":{"rendered":"Neretljani u o\u010daju: Najprije mandarine, a sad nam trunu i lubenice, kao da smo prokleti!"},"content":{"rendered":"<p>Dolina Neretve je pred bankrotom. Najprije mandarine, a sada dinje. Kao da se prokletstvo cijelog svijeta sru\u010dilo na nas \u2013 tako su neretvanski poljoprivrednici opisali trenuta\u010dno stanje u kojem se nalaze. Otkako je Hrvatska u\u0161la u Europsku uniju, ovda\u0161nji seljaci nikako ne mogu na zelenu granu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Lo\u0161e je po\u010delo pro\u0161le jeseni s mandarinama, koje su ili prodavane u bescjenje ili su ostale na stablima, a nastavilo se jo\u0161 gorom sezonom berbe lubenica.<\/p>\n<p>Na parcelama oko u\u0161\u0107a Neretve propalo je nekoliko stotina tona lubenica jer ih poljoprivrednici nisu brali zbog niske cijene. Jednostavno, nije ih se isplatilo brati. Lak\u0161e je bilo pustiti da sve propada negoli organizirati berbu, pla\u0107ati radnike pa onda sve prodavati u bescjenje.<\/p>\n<p>Trenuta\u010dno se neretvanske lubenice otkupljuju po osamdeset lipa za kilogram, \u0161to je ispod svake razine isplativosti, pa poljoprivrednici, usprkos visokim ulaganjima, jednostavno odustaju od berbe. Na pojedinim parcelama kominskog u\u0161\u0107a veli\u010dine od hektara do dva, doslovno ni jedna lubenica nije ubrana, sve su istrunule, kompletan urod od pedesetak tona ostao je na zemlji.<\/p>\n<p>Ina\u010de, zbog lo\u0161ih vremenskih prilika u svibnju i lipnju, ovogodi\u0161nja berba i otkup lubenica u donjem Poneretlju poprili\u010dno je zakasnila pa su se prve lubenice na tr\u017ei\u0161tu pojavile tek u drugoj polovini srpnja. I to je jedan od razloga za lo\u0161u prodaju jer su za berbu dospjele podravske i slavonske lubenice, \u0161to je umanjilo potra\u017enju za neretvanskima.<\/p>\n<p>Naime, do sada su neretvanske dozrijevale prije konkurencije. Isto tako, vrijeme sli\u010dnije listopadu negoli srpnju u\u010dinilo je svoje jer se lubenice jedu isklju\u010divo za vru\u0107ih ljetnih dana, koji su zaobi\u0161li Hrvatsku.<br \/>Iako je ove godine na podru\u010dju doline Neretve zasa\u0111eno oko 250 hektara povr\u0161ina, na kojima je rodilo oko 1200 vagona kvalitetnih plodova, \u0161to je za trideset posto manje negoli pro\u0161le godine, poljodjelci nisu mogli prodati svoje lubenice.<\/p>\n<p>Sadila se uglavnom kalemljena (cijepljena) lubenica, koja nedvojbeno daje ve\u0107i ukupan urod, a ve\u0107i su i pojedina\u010dni primjerci, koji mogu biti i do 25 kilograma te\u017eine. Dakle, velika lubenica ne mora nu\u017eno biti GMO proizvod, ili pak tretirana umjetnim gnojivom ili kristalonom. Veli\u010dinu diktira podloga tikve, a u naj\u010de\u0161\u0107im slu\u010dajevima uzima se tikva sorte vrg, koja se potvrdila iznimno pogodnom u proizvodnji lubenica i ostalog vrije\u017eastog vo\u0107a.<\/p>\n<p>Kako isti\u010du neretvanski poljoprivrednici, zasa\u0111eno je manje povr\u0161ina u usporedbi s pro\u0161lom godinom jer se dosta neretvanskih poljoprivrednika preorijentiralo na stakleni\u010dku i plasteni\u010dku proizvodnju sezonskog vo\u0107a i povr\u0107a, koja nedvojbeno nudi bolju zaradu, u sli\u010dnim uvjetima proizvodnje, pa interes za proizvodnju lubenica opada, a nakon ove lo\u0161e godine samo \u0107e rijetki saditi lubenice koje na hektaru u idealnim uvjetima mogu dati prinose i do pet vagona uz uvjet kvalitetnog tla i vode za zalijevanje.<\/p>\n<p>\u2013 Proizvodnja lubenica zahtijeva visoka ulaganja pa ih poljoprivrednici izbjegavaju saditi. Za hektar posa\u0111enih lubenica treba ulo\u017eiti i do 40 tisu\u0107a kuna, \u0161to je neprihvatljivo za poljoprivrednike s obzirom na visoke rizike uzgoja i prodaje \u2013 pojasnio nam je predsjednik udruge vo\u0107ara &#8220;Mandarina&#8221; iz Opuzena Mijodrag Kirid\u017eija.<\/p>\n<p>Ni\u0161ta bolja situacija nije ni u Slavoniji, gdje su tako\u0111er lubenice ostale neobrane na poljima. Naime, hrvatske tr\u017enice i trgova\u010dki centri zatrpani su gr\u010dkim, albanskim i makedonskim lubenicama, a potro\u0161a\u010di u vremenu krize i recesiju kupuju ono \u0161to im je jeftinije bez obzira je li ne\u0161to ni\u017ee kvalitete.<\/p>\n<p>Nakon ulaska Hrvatske u EU i ukidanja za\u0161titnih prelevmana na uvoz lubenica, doma\u0107a proizvodnja je ostala potpuno neza\u0161ti\u0107ena, \u0161to se mo\u017ee vidjeti na poljima od Metkovi\u0107a do Plo\u010da, gdje su istrunule stotine tona lubenica.<\/p>\n<p>Pozitivna nula s 1,5 kuna po kilogramu<\/p>\n<p>Ulaganja u proizvodnju lubenica su i do trideset posto ve\u0107a u usporedbi s proizvodnjom ostalih povrtlarskih kultura, pa je poljoprivrednicima i u idealnim uvjetima te\u0161ko vratiti ulo\u017eeno. Da bi poslovali na pozitivnoj nuli, poljoprivrednici bi lubenice od prve do posljednje trebali prodavati po minimalnoj prosje\u010dnoj cijeni od 1,5 kuna. Tek tada bi mogli pokriti ulo\u017eeno bez ikakve zarade, jer u kalkulaciji proizvodnje lubenica otkupna cijena od 1,8 do 2 kune osigurava proizvo\u0111a\u010du zaradu.<\/p>\n<p>U strukturi tro\u0161kova prevladavaju skupi repromaterijal, gnojivo i za\u0161titna sredstva te u kona\u010dnici sadnice, koje se uzgajaju u posebnim uvjetima kako bi bile otporne na \u0161teto\u010dine i biljne bolesti. Budu\u0107i da se sadnice lubenice dobivaju posebnim na\u010dinom kalemljenja poljoprivrednog proizvo\u0111a\u010da, prije izno\u0161enja u polje ko\u0161taju pet kuna, ka\u017eu nam neretvanski povrtlari.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Dolina Neretve je pred bankrotom. Najprije mandarine, a sada dinje. Kao da se prokletstvo cijelog svijeta sru\u010dilo na nas \u2013 <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/neretljani-u-ocaju-najprije-mandarine-a-sad-nam-trunu-i-lubenice-kao-da-smo-prokleti\/\" title=\"Neretljani u o\u010daju: Najprije mandarine, a sad nam trunu i lubenice, kao da smo prokleti!\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001428,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-1001428","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001428","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001428"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001428\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001428"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001428"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001428"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}