{"id":1001483,"date":"2014-08-14T12:32:17","date_gmt":"2014-08-14T10:32:17","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1483"},"modified":"2014-08-14T12:32:17","modified_gmt":"2014-08-14T10:32:17","slug":"esztergom-trebalo-je-snage-iz-raskosi-vratiti-se-u-bosnu-i-hercegovinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/esztergom-trebalo-je-snage-iz-raskosi-vratiti-se-u-bosnu-i-hercegovinu\/","title":{"rendered":"Esztergom: Trebalo je snage iz rasko\u0161i vratiti se u Bosnu i Hercegovinu"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Kada se danas pogleda staro barokno sredi\u0161te Ostrogona, ma\u0111arski Esztergoma, prva je pomisao &#8211; kako su se bogoslovi iz Bosne i Hercegovine, iz te rasko\u0161i, vra\u0107ali u ovda\u0161nje gudure, da ne ka\u017eemo vukojebine? Bogoslovija koju su poha\u0111ali u ulici Ferenca Liszta, \u010dak je i za dana\u0161nje pojmove impresivno zdanje,<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">a kamo li za devetnaesto stolje\u0107a kada su je poha\u0111ali bogoslovi iz BiH me\u0111u njima od 1869. \u2013 1873. don Ivan Musi\u0107, vo\u0111a Hrvata u Hercegova\u010dkom ustanku. Vratiti se iz tog blje\u0161tavila iz te rasko\u0161i na ove prostore, kojima su vladale kamene ku\u0107e &#8211; slamarice, rijetko plo\u010darice, \u017ertva je dostojna divljenja! Iz grada s rasvjetom (nebitno je \u0161to nije bila elektri\u010dna), kupatilima, toplom vodom, slavinama, kazali\u0161tem, koncertnim dvoranama\u2026, do\u0107i nazad na prostor gdje vukovi po\u0161tu nose, s dana\u0161njeg stajali\u0161ta, \u017ertva je dostojna divljenja. Vo\u0111i Hercegova\u010dkog ustanka vojvodi don Ivanu Musi\u0107i, mo\u017eda je to bio poticaj za ustanak. Tko zna?<br \/>&nbsp;&nbsp; Jedno je sigurno, bogoslovi iz BiH su u\u010dili, usavr\u0161avali se i vra\u0107ali u domovinu ne samo iz Ostrogona, iz Ma\u0111arske, nego iz Italije, Austrije, pa i onda\u0161nje Hrvatske. Na\u0161 je dojam kad smo ovla\u0161 razgledali barokni Ostrogon, da je povratak bio veliki civilizacijski \u0161ok, ve\u0107i od dolaska u to blje\u0161tavilo. Kad su odlazili nisu znali gdje idu, a kad su se vra\u0107ali dobro su znali \u0161to ih \u010deka, od karaktera vlasti, pa do \u017eivotnih prilika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp; Uz ovaj ushit prema gradu koji danas ima 30.928 stanovnika, a 1869-te imao je 14.512, vrijedi istaknuti da je Ostrogon i danas sjedi\u0161te primasa katoli\u010dke crkve u Ma\u0111arskoj, zbog \u010dega ga zovu ma\u0111arski Rim ili Sion, on je i sjedi\u0161te Ma\u0111arskog ustavnog suda. Ni\u0161ta od toga se ne bi moglo zaklju\u010diti na ulazu u grad \u010detrdesetak kilometara sjeverno od Budimpe\u0161te na granici sa Slova\u010dkom. Prilaz djeluje neugledno, posebice za onoga \u0161to ne zna gdje dolazi, ali kad se vide ta monumentalna zdanja posebice grandiozna katedrala \u010dija je kupola visoka 71,5 metara, to je ve\u0107 druga pri\u010da. Potvrda njoj su i brojni turisti koji se vrzmaju oko katedrale na uzvi\u0161enju, sa kojeg puca pogled na Dunav. Zvonici crkava kao da se natje\u010du \u2013 tko \u0107e ljep\u0161e, tko \u0107e vi\u0161e, tko \u0107e blje\u0161tavije. Jedno je sigurno u Ostrogon ne treba do\u0107i jednom i nikako na jedan dan, jer prvi dolazak \u0107e vas impresionirati, jednostavno se ne\u0107ete sna\u0107i.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;&nbsp; Nije ovaj reporta\u017eni osvrt nikakva turisti\u010dka promocija ove drevne ma\u0111arske prijestolnice svojedobno Hrvatsko-ugarskog kraljevstva izme\u0111u 10. i 13. stolje\u0107a, ve\u0107 jednostavno zbir dojmova za vi\u0161esatnog boravka u gradu u kojem je prema legendi kr\u0161ten Stjepan I. Sveti. Tu su se sastajali Fridrik I. Barbarossa i Bela III., napadale ga rimske legije, Mongoli, Tatari, Osmanlije\u2026 Da i Osmanlije! Ne mo\u017eemo se ponovo na njih izvla\u010diti. Sultan Sulejman I. nakon dvogodi\u0161nje opsade 1545. godine osvaja Ostrogon koji je postao sjedi\u0161te sand\u017eak. Osmanlije su tim prostorom vladale nepunih 140 godina, sve do 1683. Grad je obilje\u017eja tipi\u010dno osmanske arhitekture po\u010deo gubiti, po\u010detkom 18-og stolje\u0107a, pohodili su ga i svi naredni ratovi, ali o\u010dito je da su prema njegovim monumentalnim gra\u0111evinama kasnije vojske imale respekta. Gra\u0111evine su ostale, a Ostrogon nakon \u0161to je poslije Prvog svjetskog rata postao pograni\u010dni grad do\u017eivio razvojni zastoj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">{jlex}picasa:106682547432003943589\/Esztergom{\/jlex}<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Kada se danas pogleda staro barokno sredi\u0161te Ostrogona, ma\u0111arski Esztergoma, prva je pomisao &#8211; kako su se bogoslovi iz Bosne <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/esztergom-trebalo-je-snage-iz-raskosi-vratiti-se-u-bosnu-i-hercegovinu\/\" title=\"Esztergom: Trebalo je snage iz rasko\u0161i vratiti se u Bosnu i Hercegovinu\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001483,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1001483","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001483","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001483"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001483\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001483"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001483"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001483"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001483"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}