{"id":1001510,"date":"2014-08-19T15:09:21","date_gmt":"2014-08-19T13:09:21","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1510"},"modified":"2014-08-19T15:09:21","modified_gmt":"2014-08-19T13:09:21","slug":"nekada-sam-imao-milijune-a-sada-sam-siromasni-hercegovacki-fratar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/nekada-sam-imao-milijune-a-sada-sam-siromasni-hercegovacki-fratar\/","title":{"rendered":"Nekada sam imao milijune, a sada sam siroma\u0161ni hercegova\u010dki fratar"},"content":{"rendered":"<p>On se zove Anthony Stephen Burnside, sve\u0107enik je hercegova\u010dke franjevake provincije na slu\u017ebi u Tomislavgradu, gdje ga \u017eupljani zovu fra Toni, a srednjo\u0161kolci, kojima predaje vjeronauk, fra Ozy (Australac).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nakon studija u Australiji i uspje\u0161no zapo\u010dete znanstvene i poslovne karijere, kako ka\u017ee, \u201cvo\u0111en Bo\u017ejom rukom\u201d, stigao je u Me\u0111ugorje i tu do\u017eivio ne samo obra\u0107enje, nego je zavr\u0161io Bogosloviju u Zagrebu, a ve\u0107 16 godina djeluje kao \u010dlan Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije. Uostalom, najbolje je da nam fra Toni sve to ispri\u010da.<\/p>\n<p>\u2013 Ro\u0111en sam u Melbourneu u Australiji. Najstarije sam od \u010detvero djece obitelji Burnside, oca profesora i majke knji\u017eni\u010darke, uz to i bogatih farmera. Imao sam prelijepo djetinjstvo na na\u0161oj farmi. Od malih nogu volio sam prirodu, a posebno na\u0161e konje, s kojima smo \u010desto i\u0161li na natjecanje.<\/p>\n<p>\u017dive\u0107i u izobilju, a \u017eeljan znanja, zavr\u0161io sam studij hortikulture i zemljopisa i godinu dana, te magisterij iz krajobrazne arhitekture na Melbourne Universityju. Naslijedio sam veliku ku\u0107u u gradu i nekoliko parcela zemlje izvan grada. Na fakultetu sam svoju budu\u0107nost vidio u politici, pa sam se zato i kretao u elitnim politi\u010dkim krugovima.<\/p>\n<p>\u010cetvrta sam generacija \u0161kotskih, engleskih i irskih doseljenika, me\u0111utim, moji se roditelji ljute na spominjanje podrijetla i uvijek isti\u010du da su samo Australci. Moji preci nisu bili katolici, nego su uglavnom bili kr\u0161\u0107ani iz protestantske tradicije. Moji prijatelji u mladosti su skoro svi bili protestanti ili ateisti.<\/p>\n<p>Kako ste dospjeli u Hrvatsku, a potom u Me\u0111ugorje, i kako ste do\u017eivjeli Hrvatsku i hrvatski narod?<\/p>\n<p>\u2013 Me\u0111u dobrostoje\u0107im ljudima u Australiji obi\u010daj je poslati djecu u Europu na odmor nakon zavr\u0161enog studija. Potkraj rujna 1988. krenuo sam u Englesku i \u0160kotsku da bih mogao bolje upoznati krajeve u kojima su \u017eivjeli moji preci. Bio sam tamo tri mjeseca, Novu godinu do\u010dekao sam u Parizu, a zatim sam, iznenada, odlu\u010dio posjetiti Dubrovnik. Bio sam sam, nisam znao ni jedne rije\u010di hrvatskog, ali me je Dubrovnik odu\u0161evio pa sam ostao tri dana. Nigdje nisam vidio toliko prelijepih starih katoli\u010dkih crkava na jednome mjestu. Katoli\u010danstvo hrvatskog naroda odmah me je duboko fasciniralo.<\/p>\n<p>Jo\u0161 u Australiji sam od maj\u010dina lije\u010dnika doznao o Gospinu ukazanju u Me\u0111ugorju i, kad su mi neki ljudi rekli da je to prili\u010dno blizu Dubrovnika, odlu\u010dio sam samo na jedan dan posjetiti to mjesto. Bila je zima, hodo\u010dasnika nije bilo mnogo, ali je crkva bila puna vjernika, mladih najvi\u0161e, \u0161to me je iznenadilo. Oti\u0161ao sam na Brdo ukazanja, molio krunicu, a neki mi je unutarnji glas govorio da posvetim svoj \u017eivot dragom Bogu, o kojemu do tada nikada nisam ni razmi\u0161ljao. Shvatio sam u Me\u0111ugorju da se moj \u017eivot promijenio.<\/p>\n<p>Odmah tih prvih dana po\u010deo sam jako voljeti ovaj narod. Spoznao sam tada koliko su Hrvati patili i kako su branili Katoli\u010dku crkvu kroz povijest. Zbog svega toga, ali i zbog njihove jednostavnosti i gostoljubivosti, jako sam ih zavolio ve\u0107 na po\u010detku svojeg boravka u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>Razgovaraju\u0107i s fratrima u Me\u0111ugorju o tada\u0161njoj politi\u010dkoj situaciji u biv\u0161oj Jugoslaviji, osjetio sam da se ne\u0161to ozbiljno, veoma te\u0161ko, doga\u0111a me\u0111u ljudima razli\u010ditih nacionalnosti i vjera. Zato se na po\u010detku u meni rodila ideja da ne mogu napustiti ovaj narod, ostat \u0107u ovdje s njima i bit \u0107u sve\u0107enik.<\/p>\n<p>Kako su na to reagirali va\u0161i roditelji, brat i sestre?<\/p>\n<p>\u2013 Nisu prihvatili moju odluku da postanem sve\u0107enik, ali bilo im je prete\u0161ko to \u0161to \u0107u svoje zvanje ostvarivati daleko od njih, na sasvim drugoj strani svijeta. Mojem je ocu na poseban na\u010din bilo te\u0161ko prihvatiti moju \u017eelju da ostanem u hrvatskoj domovini. Da bi me odgovorio od moje nakane da ostanem \u017eivjeti ovdje, daleko od njih, zaprijetio mi je da \u0107e rasprodati sve \u0161to imam, uklju\u010duju\u0107i i moje \u010distokrvne konje, koje sam najvi\u0161e volio od svega.<\/p>\n<p>Moj se otac jako iznenadio kad sam mu rekao: \u201cTata, te\u0161ko mi je, prodaj moje konje, prodaj sve \u0161to imam i zadr\u017ei sve to za sebe.\u201d Ali ja znam \u0161to \u017eelim u\u010diniti: \u010dvrsto vjerujem da je ovo Bo\u017eja volja. Mama i moje sestre nekako su lak\u0161e prihvatile moju odluku, ali dobro se sje\u0107am kako mi je majka na ispra\u0107aju u zra\u010dnoj luci u Melbourneu zabrinuto rekla: \u201cSine, ne znamo kamo ti ide\u0161!\u201d<\/p>\n<p>Moji su roditelji kona\u010dno prihvatili moju odluku da \u017eivim ovdje kad su sami nakon dvije godine do\u0161li u Me\u0111ugorje i vidjeli kako su ljudi ovdje dobri, jednostavni i vjernici, katolici. Nakon \u0161to su se vratili u Australiju, moji su roditelji i sami ustanovili jednu me\u0111ugorsku molitvenu grupu. Moj brat Ross, koji ima tvrtku rashladnih ure\u0111aja, uspje\u0161an i jako bogat poslovni \u010dovjek, jo\u0161 uvijek smatra ludo\u0161\u0107u moju odluku da budem fratar me\u0111u Hrvatima i nikako me ne razumije.<\/p>\n<p>Gdje ste i kako nastavili \u0161kolovanje za sve\u0107eni\u010dko zvanje? Kako ste svladali kulturne, jezi\u010dne, politi\u010dke\u2026 barijere?<\/p>\n<p>\u2013 Nakon uspje\u0161nog zavr\u0161etka postulature u samostanu u Slanom, te\u010daja hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i novicijata u Humcu kod Ljubu\u0161kog, nastavio sam \u0161kolovanje za sve\u0107eni\u010dko zvanje na Filozofsko-teolo\u0161kom institutu Dru\u017ebe Isusove u Zagrebu. Moj je studij trajao \u0161est godina i zavr\u0161io sam s ocjenom summa cum laude, kao najbolji student generacije. Godine 1998. u zagreba\u010dkoj katedrali zaredio me je za sve\u0107enika zagreba\u010dki nadbiskup kardinal Josip Bozani\u0107. Nakon toga sam magistrirao bioetiku kod sada\u0161njeg biskupa Valentina Pozai\u0107a.<\/p>\n<p>Gdje ste sve bili na sve\u0107eni\u010dkoj slu\u017ebi?<\/p>\n<p>\u2013 Nakon sve\u0107eni\u010dkog re\u0111enja bio sam u na\u0161em samostanu u Dubravi u Zagrebu jo\u0161 nekoliko godina pa u \u017eupi \u010cerin godinu dana. Nakon toga sam \u017eivio godinu dana u franjeva\u010dkom samoti\u0161tu u Molizama u ju\u017enoj Italiji. Opet sam se vratio u Hercegovinu i nekoliko mjeseci slu\u017eio sam u Tomislavgradu.<\/p>\n<p>Nakon toga oti\u0161ao sam u Konjic, gdje sam ostao osam godina, a bio sam i gvardijan. Mogu slobodno re\u0107i, gdje god sam bio, ljudi su uglavnom prema meni bili dobri, ljubazni i gostoljubivi. Me\u0111u takvim ljudima nemogu\u0107e je osje\u0107ati se kao stranac.<\/p>\n<p>U Australiji \u017eivi mnogo Hrvata. Jeste li nekoga tamo upoznali prije dolaska i sada?<\/p>\n<p>\u2013 Prije mojeg dolaska u hrvatsku domovinu nisam poznavao nikoga od Hrvata. Sada sam upoznao mnoge Hrvate i u Australiji. Me\u0111u njima imam zaista mnoge velike i iskrene prijatelje. Oni se i dandanas \u010dude \u0161to sam ja do\u0161ao \u017eivjeti u njihovu domovinu, odakle su oni prije puno godina oti\u0161li radi boljeg \u017eivota. Kad smo fra Petar Drmi\u0107 i ja bili u Konjicu, mnogi Hrvati iz Australije pomogli su nam obnoviti samostan. Fra Petar ih je pohodio 2008. godine i bio je gost kod moje obitelji u Melbourneu jer je i on \u010dlan na\u0161e obitelji.<\/p>\n<p>Idete li u Australiju i jesu li ovamo dolazili va\u0161i roditelji? Kakve su njihove reakcije?<\/p>\n<p>\u2013 Rijetko idem u Australiju, svake druge ili tre\u0107e godine. Moji dragi roditelji ve\u0107 su pomalo u godinama i, hvala Bogu, jo\u0161 su dobrog zdravlja. Kad budu slabijeg zdravlja, nadam se da \u0107u ih mo\u0107i \u010de\u0161\u0107e posje\u0107ivati. Oni su ve\u0107 dosta puta dolazili ovamo i svuda su bili vrlo lijepo prihva\u0107eni. Premda nisu Hrvati, odu\u0161evljeni su ovim krajevima i ovim na\u0161im dobrim gostoljubivim narodom. Znaju\u0107i koliko ja volim Hrvate, moja mama \u010desto zna re\u0107i da su Hrvati ne samo ovdje u hrvatskoj domovini, nego i u Melbourneu jako dobri ljudi i da bih trebao \u017eivjeti i djelovati me\u0111u njima. Na taj bih na\u010din, ka\u017ee moja mama, mogao biti i sa svojim Hrvatima i s njima, svojim starim roditeljima.<\/p>\n<p><strong>Gramatika me je izmu\u010dila<\/strong><\/p>\n<p>\u201cPremda je bilo dosta te\u0161ko\u0107a na mojem novom \u017eivotnom putu, ja sam ih uz Bo\u017eju pomo\u0107 i pomo\u0107 dobrih ljudi uspje\u0161no svladavao. Prvi veliki problem bio mi je hrvatski jezik. To je te\u017eak i bogat jezik. Gotovo ga je nemogu\u0107e nau\u010diti ve\u0107 zbog \u010dinjenice da ima sedam pade\u017ea, koje engleski jezik nema. Ali bio sam uporan, u\u010dio sam dan i no\u0107 i nadam se da sam dobro ga svladao, iako ga jo\u0161 uvijek u\u010dim.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedan veliki problem za mene bio je \u0161to prije svojeg dolaska nisam gotovo ni\u0161ta znao o Hrvatskoj i o Bosni i Hercegovini. Do\u0161ao sam ovamo s\u00e2m, bez obitelji i bez prijatelja. Me\u0111u Hrvatima katolicima prihvatio sam sasvim druga\u010diji novi \u017eivot.<br \/>\u010cinjenica je da sam iz jedne druge, daleke zemlje i sasvim je prirodno da se u nekim stvarima osje\u0107am malo druga\u010dijim od ostalih, ali imam dojam da su me ljudi u ovim krajevima uglavnom vrlo lijepo prihva\u0107ali i po\u0161tovali, i zbog toga sam uvijek osje\u0107ao da na svoj na\u010din pripadam ovoj sredini i ovom narodu. Sasvim sam uvjeren da bez Bo\u017eje pomo\u0107i sve ovo ne bi bilo mogu\u0107e.\u201d<\/p>\n<p><strong>Poma\u017eem i pravoslavcima<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Susreo sam mnoge dobre katolike Hrvate, ali moram priznati da iz mojeg lijepog iskustva u Konjicu ovo tako\u0111er vrijedi i za sve dobre ljude iz ovih krajeva, uklju\u010duju\u0107i i Bo\u0161njake i Srbe. Smatram da je kr\u0161\u0107anski i ljudski dijeliti ljude na dobre i zle, a ne prema vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti.<\/p>\n<p>Imao sam sre\u0107u \u0161to je fratar s kojim sam \u017eivio u Konjicu, fra Petar Drmi\u0107, imao iste stavove o ovim i drugim pitanjima kao i ja. Fra Petar ima zaista \u0161iroki kr\u0161\u0107anski pogled o svemu tome. Usko smo se povezali sa Srpskom pravoslavnom zajednicom i s Islamskom vjerskom zajednicom. Otvorili smo samostan svim na\u0161im sugra\u0111anima i dijelili smo pomo\u0107 svima potrebitima, bez obzira na njihovu vjeru i nacionalnost.<\/p>\n<p><strong>\u010clan duvanjske obitelji<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Ako bih nekoga posebno izdvojio, onda je to fra Petar Drmi\u0107. Mi smo u Zagrebu tijekom rata zajedno bili bogoslovi. Jo\u0161 nisam znao ni jezik ni povijest ovog naroda i fra Petar mi je najvi\u0161e pomogao da kona\u010dno razumijem \u0161to se u zadnjem ratu doga\u0111alo. Od njega sam najvi\u0161e nau\u010dio o hrvatskoj povijesti i hrvatskom jeziku. Puno mi je pomogao kako bi se \u0161to bolje spremio za ispite iz filozofije i teologije. Brzo sam postao dio njegove obitelji, koja \u017eivi u duvanjskom selu Dobri\u0107ima, nedaleko od Bu\u0161kog jezera. Kad sam prvi put bio u Dobri\u0107ima, ostao sam zadivljen tim skromnim, pobo\u017enim i gostoljubivim ljudima koje \u017eivot nije mazio, ali ih je o\u010duvala molitva i vjera u Boga.&#8221;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>On se zove Anthony Stephen Burnside, sve\u0107enik je hercegova\u010dke franjevake provincije na slu\u017ebi u Tomislavgradu, gdje ga \u017eupljani zovu fra <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/nekada-sam-imao-milijune-a-sada-sam-siromasni-hercegovacki-fratar\/\" title=\"Nekada sam imao milijune, a sada sam siroma\u0161ni hercegova\u010dki fratar\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001510,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-1001510","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001510","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001510"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001510\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001510"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001510"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001510"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001510"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}