{"id":1001528,"date":"2014-08-22T08:07:43","date_gmt":"2014-08-22T06:07:43","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/?k2-original-id=1528"},"modified":"2014-08-22T08:07:43","modified_gmt":"2014-08-22T06:07:43","slug":"do-kraja-godine-u-ljubuskom-se-otvara-100-radnih-mjesta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/do-kraja-godine-u-ljubuskom-se-otvara-100-radnih-mjesta\/","title":{"rendered":"Do kraja godine u Ljubu\u0161kom se otvara 100 radnih mjesta"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Na\u010delnik op\u0107ine Ljubu\u0161ki Nevenko Barbari\u0107 u intervjuu za \u2018Ve\u010dernji list\u2019 govori o financijskom stanju u op\u0107ini Ljubu\u0161ki. Osvrnuo se na brojne projekte i ulaganja koja su trenuta\u010dno u ovoj op\u0107ini aktualna, kao i one koji se planiraju u budu\u0107nosti. Tako\u0111er, govori i o reviziji branitelja te gradnji turisti\u010dke zone Miletina.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Kanalizacija je jedan od ve\u0107ih projekata u op\u0107ini Ljubu\u0161ki. Dokle je do\u0161ao taj projekt i kako stvari stoje na terenu?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; To je projekt vrijedan milijun i 900 tisu\u0107a eura, \u0161to su sredstva IPA 2010., grant sredstva realiziraju se na 16 kilometara kanalizacijskog sustava gdje smo za dobar dio gradskih ulica rje\u0161avali odvodnju oborinskih voda kroz taj projekt, izvr\u0161avali zamjenu azbestnih vodovodnih cijevi, te dio nogostupa u dogovoru s HT-om i dio njihovih instalacija, tako da \u0107emo dio ulica imati do kraja zavr\u0161eno. Rok zavr\u0161etka kompletnog projekta je prolongiran za tri mjeseca. Sada je uz odobrenje Svjetske banke i Europske komisije 31.10. rok zavr\u0161etka i objektivno se to do tada mo\u017ee zavr\u0161iti. Na\u0161e sudjelovanje u projektu je bila izrada projektne dokumentacije, nekih dvjestotinjak tisu\u0107a maraka. Vrlo vrijedan je to projekt nakon du\u017eeg vremena i nakon dugo godina, jedan zna\u010dajniji zahvat u tom gradskom sustavu. Radi se o gusto naseljenom gradskom podru\u010dju i time \u0161titimo \u017eivotnu sredinu, na\u0161 Trebi\u017eat i potez prema Mostarskim vratima zbog budu\u0107e turisti\u010dke sezone, prema Miletini, a sve u svrhu za\u0161tite izvori\u0161ta na podru\u010dju Studenaca. Ostaje nam zna\u010dajan dio tzv. zapadnog kraka gdje smo zavr\u0161ili 9,5 kilometara projektne dokumentacije, nadamo se da \u0107emo u idu\u0107e vrijeme, a imamo i nekih obe\u0107anja, krenuti i s tim dijelom kanalizacijskog sustava. Time bi Ljubu\u0161ki, u\u017ei dio, urbani dio, dobio kanalizacijski sustav u potpunosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Spomenuli ste turisti\u010dku zonu Miletina. Na \u0161to ste konkretno mislili?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Radimo projekt prostornog plana gdje na od crkve Cerno prema Miletini planiramo pedesetak hektara anga\u017eirati za turisti\u010dke potrebe. Postoji velik interes s obzirom na blizinu Me\u0111ugorja, op\u0107ina Ljubu\u0161ki je svih ovih godina relativno kvalitetno \u0161titila prostor. Nismo srljali, nismo dodjeljivali zemlji\u0161te, nego smo gledali isplanirati i prostor zbog za\u0161tite lokalnog stanovni\u0161tva, ali i kvalitetnijeg razvoja op\u0107ine isklju\u010divo u turisti\u010dke svrhe.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Na koje konkretno sadr\u017eaje mislite?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Danas je te\u0161ko predvidjeti koji \u0107e sve objekti biti tu. Bilo je zahtjeva i za hotele, odre\u0111ene komplekse, teniske terene i sli\u010dno.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Oko projekta pre\u010dista\u010da u Ljubu\u0161kom se nedavno digla velika bura zbog termina planiranih radova. Za\u0161to se projektom mislilo krenuti u jeku turisti\u010dke sezone?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Projekt koji smo mi tri godine pripremali vrlo je kompliciran projekt. Sva struka iz RH i BiH je sudjelovala u izradi projektnih rje\u0161enja za ovaj objekt. Prvi pre\u010dista\u010d koji se rekonstruira na ovim prostorima, koji je radio sve vrijeme rata, u pogon je pu\u0161ten \u201887. &#8211; \u201888. godine. Osigurali smo sredstva, proveli natje\u010dajnu dokumentaciju, sve je to trajalo jer smo morali raditi po pravilima Svjetske banke jer su oni i jedni od sufinancijera. Radovi su bili planirani tri mjeseca ranije, me\u0111utim zbog nabave opreme i priprema izvo\u0111a\u010da radova do\u0161lo se u ljetno vrijeme. Na\u0161a procjena je bila da se ni\u0161ta zna\u010dajno ne bi dogodilo da je ta biologija ra\u0111ena kako je bilo planirano. Napomenut \u0107u da ovdje dolaze vode iz Imotskog koji nema pre\u010dista\u010d otpadnih voda, iz podru\u010dja Gruda koji ima pre\u010dista\u010d ali ve\u0107 pet godina nije u funkciji. Radili smo analize voda na kupali\u0161tima svake godine, pa je pro\u0161le godine voda na Kravicama bila za kupanje (ispod pre\u010dista\u010da koji je radio s 30 posto kapaciteta), dok na podru\u010dju Va\u0161arovi\u0107a, Lisica, nije bila za kupanje. Pobuna dijela udruga iz \u010capljine, po meni, nije bila korektna, \u010capljina nema pre\u010dista\u010d. Ne priznajem da itko vodi vi\u0161e ra\u010duna o Trebi\u017eatu od nas, kroz sve ono \u0161to smo proteklih godina ulagali. Ne ka\u017eem da je to dovoljno, ali su zna\u010dajna sredstva ulo\u017eena, tako da je na\u0161a procjena bila da se ne bi zna\u010dajnije naru\u0161ila kvaliteta vode. Imamo obvezu svakodnevno kontrolirati kvalitetu vode, cijenim da se ni\u0161ta ne bi dogodilo s obzirom da je ki\u0161na godina i da se iz pe\u0107 mlina ispu\u0161ta ve\u0107a koli\u010dina vode.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Mnogo ljudi dolazi na Kravicu, to je turisti\u010dko odredi\u0161te, tu je kula hercega Stjepana, u blizini je Me\u0111ugorje&#8230; Je li Ljubu\u0161ki dovoljno iskoristio svoje turisti\u010dke potencijale? Mo\u017ee li se Kravice vi\u0161e financijski iskoristiti?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Mi smo jedina op\u0107ina u okru\u017eenju koja ima master plan razvoja turizma, na to su nas ponukali upravo ti potencijali koje imamo. Jedan je rijeka Trebi\u017eat i njeni sadr\u017eaji, tu je kula, pa najstariji muzej u BiH i cijeli niz drugih lokacija. Vratimo se nekoliko godina unazad Cijenim da se napravio odre\u0111eni iskorak, prije svega kroz ure\u0111enje Kravice pa i organizirano upravljanje tom lokacijom. To upravljanje treba biti na zavidno zna\u010dajnijoj razini, i mora biti zna\u010dajniji izvor prihoda nego \u0161to je trenuta\u010dno. Sla\u017eem se da mo\u017eemo puno zna\u010dajnije. Kada je u pitanju kula hercega Stjepana, ta lokacija jo\u0161 nije za posjete. Tamo je sada gomila kamenja, to je objekt pod za\u0161titom dr\u017eave, imaju obvezu izdvajati sredstva, na\u017ealost zadnjih godina se nijedna marka za tu lokaciju nije izdvojila. Jedan od velikih potencijala, me\u0111utim, jo\u0161 nije za organizirane posjete. Muzej u samostanu na Humcu posjeti ve\u0107i broj ljudi, na\u017ealost nije stalno otvoren. Mislim da smo mi kao tijelo uprave napravili dobar iskorak po tom pitanju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Koliko op\u0107ini poma\u017eu ili odma\u017eu lokalni poduzetnici u uvo\u0111enju reda na toj lokaciji?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Bilo je nekoliko koncepata koje smo razmatrali proteklih godina. Master plan turizma je predvidio da smo cijelo to podru\u010dje mogli dati na koncesijsko upravljanje. Jedan od potencijala je vezan i uz privatizaciju hotela \u2018Bigeste\u2019, na\u017ealost, taj projekt ne ide, on je u nadle\u017enosti \u017eupanije. Mi smo u vi\u0161e navrata tra\u017eili da se pokrene pitanje raskida ugovora s tvrtkom koja je kupila taj hotel. Svjesni smo da je dio podru\u010dja na Kravici uzurpiran, bespravno napravljen. Poku\u0161avamo to, kao i ostale lokacije, dovesti u red, omogu\u0107iti ljudima da zarade za egzistenciju. Kroz Kravicu se nastojalo za\u0161tititi i interese lokalnog stanovni\u0161tva jer nam je bitno da na\u0161i ljudi mogu zaraditi za \u017eivot.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 \u0160to je s projektom poslovne zone \u2018Bija\u010da\u2019?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; To je zona koja je ve\u0107 u ovom trenutku solidno infrastrukturno opremljena, moja o\u010dekivanja su bila puno ve\u0107a, no ekonomska kriza, a i politi\u010dka situacija u BiH usporava investiranje u toj zoni. Mi\u0161ljenje struke, svih koji se bave ovom obla\u0161\u0107u je da nema potentnije lokacije za ulaganje u BiH. Cijeli niz pogodnosti koje ima ova lokacija daje nam za pravo o\u010dekivati zna\u010dajnije investicije na tom podr\u010dju. Me\u0111utim ukupna politi\u010dka klima, nesigurnost ulaganja u BiH zna\u010dajno se odra\u017eava i na ovoj lokaciji. Treba dodati i lobiranje, gdje o toj zoni, na\u017ealost, samo ja pri\u010dam. Nikoga od vi\u0161ih razina vlasti to ne zanima. Meni je te\u0161ko do\u0107i do odre\u0111enih investitora jer je razina na\u010delnika relativno mala.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Je li se itko dosad javio?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Imamo izra\u017een interes dvadesetak tvrtki iz BiH i RH. Ima najava i stranih investitora, me\u0111utim, vrlo je te\u0161ko u ovoj situaciji govoriti o tome jer pored ekonomske krize mislim da je klju\u010dni problem politi\u010dka nestabilnost. Tko \u0107e im u ovoj dr\u017eavi jam\u010diti da se za godinu dana ne\u0107e uvesti novi nameti ili porezi. Ve\u0107ina investitora ode prema Srbiji, jer mi jo\u0161 uvijek, na\u017ealost, nemamo ure\u0111enu dr\u017eavu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>&nbsp;<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Op\u0107ine poput Posu\u0161ja, Tomislavgrada, Livna&#8230;, se susre\u0107u s masovnim iseljavanjem stanovni\u0161tva. Kakvo je stanje u Ljubu\u0161kom?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Od 2010. u proizvodnom dijelu izuzev poljoprivrednog sektora, vinogradi, maslinici, gotovo da i nije bilo radnog mjesta u ovoj op\u0107ini. Ove godine imamo ve\u0107 dva programa koja se realiziraju i gdje bi se trebalo otvoriti stotinjak radnih mjesta, i to u proizvodnom sektoru. To je pozitivna i poticajna stvar za sve nas.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Koji su to programi?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tvrtka \u2018Soko\u2019 koja je privatizirana, \u0107e se baviti proizvodnjom plasti\u010dnih proizvoda, a tu je i jo\u0161 jedna tvrtka koja \u0107e se baviti pakiranjem, prije svega poljoprivrednih proizvoda, zamrznutih programa. Po njihovoj najavi, zaposlit \u0107e pedesetak ljudi. U Famosu, tako\u0111er, rade monta\u017eu dodatne opreme i tu o\u010dekujemo dodatno zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Niste mi odgovorili na pitanje oko iseljavanja, odnosno imate li podatak koliko ljudi odlazi iz Ljubu\u0161kog?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Na\u0161a procjena je da nam dnevno oko 400 ljudi prelazi granicu i radi, prije svega, u RH. Imamo jednu negativnost da dosta djece ide u \u0161kolu u Hrvatsku. To je u osnovnim i srednjim \u0161kolama 500 djece. Imamo i onih koji odlaze u Njema\u010dku, Kanadu&#8230;, me\u0111utim nisu precizni podaci.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 \u0160to je s dolaskom poznate tvrtke koja proizvodi dje\u010dju hranu HIPP na ove prostore?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Preko dijela na\u0161ih prijatelja smo poslali informacije i osnovne podatke i dijelu me\u0111unarodnih korporacija koje su uglavnom poslom vezane uz partnere iz Ljubu\u0161koga. Ima raspitivanja za nekoliko projekata, ima interesa od nekoliko korporacija, me\u0111utim jo\u0161 uvijek ni\u0161ta konkretno o \u010demu bi se moglo razgovarati.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Kakvo je financijsko stanje u op\u0107ini?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Vi\u0161e puta sam javno govorio da smo u financijskim pote\u0161ko\u0107ama iz vi\u0161e razloga. Ote\u017eano funkcioniramo, kao i ve\u0107ina lokalnih zajednica na ovom podru\u010dju . U zadnjih sedam-osam godina do\u0161lo je do zna\u010dajnijeg optere\u0107enja lokalnih zajednica. Jedan od razloga u Ljubu\u0161kom su i investicije. Jesam li ja lo\u0161e procijenio ili nisam, o tome se da razgovarati, je li trebalo 12 milijuna maraka investirati u vodovode u 17 sela, ja i danas mislim da je, da je to jedan od uvjeta opstanka, to je bio velik projekt na koji sam ja i danas ponosan. Zna\u010dajno je opteretio op\u0107inski prora\u010dun, cijenim da smo to napravili 30 posto ispod tr\u017ei\u0161ne cijene jer je bio povoljan trenutak i o tome se puno pri\u010dalo, a danas dopu\u0161tam da se razgovara treba li Lipnu, Grljevi\u0107ima vodovod ili treba seliti te ljude. Da danas radim, opet bih tako radio. Proteklih smo godina oko 1,5 milijuna investirali u \u0161kolske objekte, manje-vi\u0161e svi znamo kakvo je stanje bilo, a kakvo je danas. Ne \u017eelim re\u0107i da su to zadovoljavaju\u0107i uvjeti, ali je zna\u010dajan pomak napravljen. Oko 170 kilometara lokalnih cesta je presvu\u010deno, \u0161to je oko 9 &#8211; 10 milijuna maraka. Pitanje gradskog groblja, koje je ko\u0161talo oko 2 milijuna maraka, je rije\u0161eno. Skoro svi su u Ljubu\u0161kom znaju da postoje\u0107e groblje nema prostora, da nemamo mrtva\u010dnicu, rezervirali smo zemlji\u0161te, izgradili, i opet bih to ponovio. Op\u0107ina, tako\u0111er, zna\u010dajno poma\u017ee vjerske objekte. Zadnje dvije godine u Ljubu\u0161kom se investira oko 17 milijuna maraka. Treba dodati i pogodnosti koje smo, po meni, kvalitetno iskoristili izgradnjom autoceste i grani\u010dnog prijelaza gdje smo uspjeli niz infrastrukturnih objekata od interesa za op\u0107inu rije\u0161iti kroz ovaj projekt. Op\u0107inama su nametane i brojne obveze, a nisu osigurana sredstva za to. Nije realno da mi iz op\u0107inskog prora\u010duna 12 posto izdvajamo za oblast obratzovanja. To su zna\u010dajna sredstva i sve je to posljedica izmjena zakona proteklih godina, nametanja op\u0107inama novih obaveza, a ne osiguranja sredstava. Dakle, to je protuustavna kategorija, ali to se redovito doga\u0111a. Imamo zna\u010dajnih problema kad je u pitanju prihodovna strana i pla\u0107anje dijela obveza na\u0161ih gra\u0111ana kroz komunalnu naknadu. Imamo zna\u010dajne probleme kod nenamjenskog utro\u0161ka sredstava vi\u0161ih razina vlasti, voda, fondova okoli\u0161a, koja se potro\u0161e za neke druge stvari, a trebala bi se namjenski tro\u0161iti. Lako je povu\u0107i crtu od na\u0161e \u017eupanije do federalne razine u razli\u010ditim oblastima koliko je nenamijenski potro\u0161eno sredstava. Ovdje treba dodati i kompliciranu politi\u010dku situaciju po pitanju hrvatskih op\u0107ina. Dakle, ako niste \u010dlan odre\u0111ene politi\u010dke struje, tada nemate izgleda. Zna\u010dajno je o\u0161te\u0107enje na\u0161e op\u0107ine od biv\u0161e \u017eupanijske Vlade u odnosu na ostale op\u0107ine, a zna\u010dajno o\u0161te\u0107enje imamo i sada i od federalne Vlade. Tu su i kreditna zadu\u017eenja dr\u017eave, dakle, pro\u0161le godine Federacija se zadu\u017eila za 299 milijuna, svih ovih godina nijedna marka nije do\u0161la do op\u0107inskog prora\u010duna od tih zadu\u017eenja, ne samo Ljubu\u0161kom nego i \u0161ire, ali isto tako svi zajedno vra\u0107amo te kredite. Nama se prihod od PDV-a s 2,8 smanjio na ispod 2 milijuna u ovoj godini. Zato \u0161to se najprije vra\u0107a kreditno zadu\u017eenje pa se onda sve to dijeli na op\u0107ine. Op\u0107ina nije pred blokadom i ne\u0107e biti blokirana, poku\u0161aj dijela politi\u010dkih opcija guranja scenarija raspada op\u0107ine i raspada sustava nije ni blizu istine. Ima svatko pravo komentirati, a ja sam vam sada kroz ovaj odgovor nastojao prikazati precizno \u0161to su uzroci sada\u0161njeg stanja. Danas se da razgovarati je li trebalo ne\u0161to drugo uraditi ili ne, ali to je stvar i politi\u010dke procjene i cijenim da sam ispravno postupio. Kroz izbore gra\u0111ani najbolje ka\u017eu \u0161to misle o mom radu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 U op\u0107ini Ljubu\u0161ki je do\u0161lo do smanjenja pla\u0107a zaposlenima u posljednje dvije godine \u010dak dva puta. Kada djelatnici mogu o\u010dekivati povratak pla\u0107a na staro?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Poku\u0161avamo dijeliti te\u017einu \u017eivljenja s ovim okru\u017eenjem. Ako smanjimo odre\u0111ene investicije, ako smanjimo sredstva odre\u0111enim kategorijama, onda je u redu da se smanji i unutar pla\u0107a. Kad ka\u017eem da mi je danas kao na\u010delniku op\u0107ine pla\u0107a ne\u0161to manja nego 2004., kad sam u\u0161ao u ovu zgradu, da nas je u tijelu uprave manje zaposlenih nego 2004., tada nas je bilo 80, a danas 78, s tim da su u tih 78 i djelatnici Vatrogasne postrojbe koju smo preuzeli na op\u0107inski prora\u010dun, da nam je utro\u0161ak za pla\u0107e i ostala davanja unutar op\u0107ine i materijalne tro\u0161kove do tridesetak posto realnog prora\u010duna, \u0161to je nekakav cilj ve\u0107ine, mislim da smo na dobrom putu. Ho\u0107e li se idu\u0107e godine popraviti pla\u0107e, meni je danas te\u0161ko re\u0107i, ali mislim kako je korektno da dijelimo sudbinu okru\u017eenja u kojem \u017eivimo. Tvrdim da nema vi\u0161ka zaposlenih u op\u0107ini u tijelu uprave. Ru\u017eno je vidjeti da neko javno poduze\u0107e ili javna uprava danas u ovakvom vremenu dijeli topli obrok od 16 maraka, to je ogroman novac. Pogledajte koliko sredstava za topli obrok dobivaju oni koji rade u privatnom sektoru!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 \u0160to je s komunalnim poduze\u0107em? Ima li ta pri\u010da kraj?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Nijednim zakonskim aktom nisam vezan, niti imam bilo kakve nadle\u017enosti u radu javnih poduze\u0107a. Na\u017ealost, zakonsko rje\u0161enje je takvo. Mnogo puta sam rekao da se kroz komunalno poduze\u0107e nastojala voditi politi\u010dka borba u Ljubu\u0161kim. Krivo. Nitko nije na tome poentirao, na\u017ealost, na takav na\u010din je to poduze\u0107e dovedeno na najni\u017ee grane. Potencijal s kojim je raspolagalo na\u0161e komunalno poduze\u0107e je takav da ta tvrtka mora imati barem pola milijuna maraka dobiti godi\u0161nje. To \u0107e vam potvrditi prosje\u010dan ekonomist kad vidi cijenu vode i broj potro\u0161a\u010da. Op\u0107insko vije\u0107e je na posljednjoj sjednici oblast vodoopskrbe dalo Javnom poduze\u0107u Parkovi gdje su oni preuzeli dobar dio ljudi od komunalnog poduze\u0107a. Tvrtka posjeduje potencijal pa i dio investiranja koja sam nabrojao ra\u0111en je u svrhu pomo\u0107i stanovni\u0161tva, te su pove\u0107avale i kapital komunalnog poduze\u0107a. Uzmite u obzir da imaju 6000 priklju\u010daka na vodu pa nije te\u0161ko sra\u010dunati koja su sredstva svakog mjeseca. \u017divi bili pa vidjeli u kakvom \u0107e stanju ta oblast za godinu dana biti u novoj tvrtki.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Zna\u010di li to da komunalno vi\u0161e ne postoji?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Tamo je ostao dio imovine, dio naplativih potra\u017eivanja. Ho\u0107e li i\u0107i u ste\u010daj ili ne\u0107e ne znam. Mi smo morali ovo prebaciti drugom poduze\u0107u jer je gra\u0111anima prijetila opasnost da ostanu bez vode. Stanje objekata je takvo da se vrlo lako moglo dogoditi da neki od objekata bude mjesec dana izvan funkcije, tada grad ne bi imao vode. Mora nam svima biti u interesu da gra\u0111anima osiguramo uslugu. Komunalno poduze\u0107e je organizirano da bi gra\u0111ani imali uslugu, a pozitivno je u tome jo\u0161 da netko mo\u017ee zaraditi pla\u0107u. Ali, mora je zaraditi, ne mo\u017ee druk\u010dije. Direktori komunalnog poduze\u0107a su imali zna\u010dajno ve\u0107u pla\u0107u od na\u010delnika op\u0107ine, prosje\u010dna pla\u0107a u komunalnom poduze\u0107u je bila zna\u010dajno ve\u0107a nego u op\u0107inskom tijelu uprave, tako da je lako izra\u010dunati \u0161to se tamo doga\u0111alo.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Problemi se gomilaju jo\u0161 od prije rata jer ima dugovanja jo\u0161 od tada. Op\u0107ina nije nijednu marku du\u017ena komunalnom poduze\u0107u. Mi smo silna zadu\u017eenja vra\u0107ali i vra\u0107amo za njih. Vrlo komplicirana situacija. Ru\u017eno je re\u0107i, ali zaposlenici i dio politike su upropastili tu oblast.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 Kako komentirate liste za izbore va\u0161e stranke i \u0161to o\u010dekujete od ovih izbora?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Znam kandidate moje stranke i, po mom mi\u0161ljenju, je lista pristojna iako je vrlo te\u0161ko govoriti o kvaliteti kandidata na listama, to je relativna stvar. O\u010dekujem da \u0107e HDZ BiH u Ljubu\u0161kom osvojiti pedesetak posto, da \u0107e u \u017eupaniji to biti mo\u017eda malo i bolje. Naj\u017ee\u0161\u0107i sam kriti\u010dar ove vlade u ZH\u017d-u sada i dosad sam javno govorio da mi ne\u0107emo izbore dobiti zato \u0161to smo bili ne\u0161to dobri, nego zato \u0161to su svi drugi bili lo\u0161iji. Ja sam jako razo\u010daran pristupom ministara ove vlade ZH\u017d-a prema op\u0107ini Ljubu\u0161ki i mislim da se unazadilo stanje u na\u0161oj \u017eupaniji. Isto tako nijedna druga politi\u010dka opcija koja je bila na vlasti nije pokazala zanimanje za to kako pomo\u0107i gra\u0111anima op\u0107ine Ljubu\u0161ki, kako privu\u0107i jednu marku investicija. Znate kako su izbori proteklih godina bivali, od kupovine glasova, do raznoraznih obe\u0107anja druge vrste, potpuno neutemeljeno. Time su odre\u0111ene politi\u010dke opcije trenuta\u010dno postigle neki rezultat, me\u0111utim sve to do\u0111e na naplatu svima nama koji se bavimo ovim poslom. Ja vjerujem da \u0107e HDZ BiH u Ljubu\u0161kom osvojiti od 45 do 50 posto glasova.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022Revizija ratnih vojnih invalida je top tema u op\u0107ini Ljubu\u0161ki ve\u0107 nekoliko godina. Za\u0161to op\u0107ina nije dostavila tra\u017eenu dokumentaciju?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; To je trakavica koja traje ve\u0107 du\u017ee vrijem. Mi smo se samo zalagali za ravnopravan status unutar revizije. Skoro je svima poznato da op\u0107ina kao lokalna zajednica ni\u010dim nije sudjelovala u uvo\u0111enju u prava, izuzev \u0161to je bila servis za primanje zahtjeva i proslje\u0111ivanja. Za\u0161to se pri\u010da sada prebacila na op\u0107inu? Po mom mi\u0161ljenju, isklju\u010divo iz politi\u010dkih razloga. U vi\u0161e navrata je re\u010deno da svi na\u0161i stradalnici koji misle da su o\u0161te\u0107eni mogu preuzeti svoju dokumentaciju s potpisom, ili mo\u017eemo mi uz njihov potpis to poslati. Ne \u017eelim komentirati na\u010din uvo\u0111enja u prava. Kao na\u010delnik op\u0107ine, smatram se do kraja moralnim jer nikad nisam ni\u0161ta tra\u017eio niti sam poku\u0161ao, iako sam sudionik rata. Zadnji razlog obustave je dostava dokumentacija originalnih rje\u0161enja iz op\u0107ine. Prvo, po zakonu mi to ne smijemo dostaviti. Neka ministar ili Vlada FBiH promijene zakon i neka onda preuzme dokumentaciju iz op\u0107ine, ima pravo na to. Me\u0111utim, sada je dostavljanje originalne dokumentacije protuzakonito. To ka\u017eu pravnici. Zanimljivo je da su ista takva rje\u0161enja, originalna, po\u010detkom 2012. dostavljena istom Ministarstvu. Tada je napravljen kompromis da smo mi preuzeli iz \u017dupanijskog ministarstva branitelja dokumentaciju. Tri su rje\u0161enja originalna, jedno je u op\u0107ini, drugo je bilo u ministarstvu branitelja u \u017eupaniji, tre\u0107e kod korisnika. Tada je ukupna originalna dokumentacija uz izdatnice proslije\u0111ena u Federalno ministarstvo. Nitko se ne\u0107e baviti time smijemo li mi to dostaviti po zakonu ili ne, tu se radi o \u010distom \u2018politi\u010darenju\u2019. Me\u0111utim, ovo je politi\u010dka tema. Ostajemo pri svom da ministar Helez od nas tra\u017ei protuzakonite radnje i mi ne\u0107emo to napraviti dok se zakon ne promijeni. Ljudi mijenjaju uloge op\u0107ine i Ureda za obranu. Mi nemamo ni\u0161ta s tim uredom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u2022 \u0160to je s novcem koji op\u0107ina treba vratiti tvrtki Nativa?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Nakon vi\u0161egodi\u0161njeg nepo\u0161tovanja potpisanog ugovora nakon dodjele zemlji\u0161ta u razgovorima s predstavnikom Native u\u0161li smo u dogovor oko uvjeta raskida ugovora. To je zemlji\u0161te na\u0161e budu\u0107e poslovne zone, mi smo i bez dogovora imali mogu\u0107nost raskida ugovora jer se radi o zna\u010dajnijoj povr\u0161ini. Osigurali smo dio sredstava za povrat imovine, u me\u0111uvremenu zbog sudskih sporova smo dobili pismenu zamolbu Native s odgodom pla\u0107anja obveza. U me\u0111uvremenu do\u0111e do progla\u0161enja ste\u010daja te tvrtke. Mi o\u010dekujemo dogovor sa ste\u010dajnom upraviteljicom oko povrata sredstava. Stvar je potpuno \u010dista. Pri\u010da o nenamjenskom utro\u0161ku sredstava op\u0107inskog na\u010delnika ne pije vode. Ne \u017eelim sporiti obvezu op\u0107ine da nadoknadi sredstva za to zemlji\u0161te, ali trenuta\u010dno nisu ispunjeni uvjeti za to iz vi\u0161e razloga. Radi se o sredstvima od 2,312.000 maraka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Na\u010delnik op\u0107ine Ljubu\u0161ki Nevenko Barbari\u0107 u intervjuu za \u2018Ve\u010dernji list\u2019 govori o financijskom stanju u op\u0107ini Ljubu\u0161ki. Osvrnuo se na <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/do-kraja-godine-u-ljubuskom-se-otvara-100-radnih-mjesta\/\" title=\"Do kraja godine u Ljubu\u0161kom se otvara 100 radnih mjesta\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":2001528,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1001528","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001528","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1001528"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1001528\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2001528"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1001528"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1001528"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1001528"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}